DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 171 — 45. P. n. g. Oskar grof Keglević, Labor dopitano omorike 12.000 kom. 46. P. n. g. Dragutin Gudel, Skaričevo Krap. Toplice dopitano crnoga bora 1.000 kom. 47. P. n. g. Ivan Mažuranić, Novi Vinodol dopitano crnoga bora 250 kom. Prema razpoloživoj zalihi ukupno dopitano crnoga bora 805.000 kom., omorike 493.000 kom., jelve 6.000 kom., ariša 3.000 kom. briesta 5.000 kom., crnoga jasena 7.000 kom., murve 550 kom., lipe 65 kom.> jabuke 140 kom Zamoljeno crnoga bora 1,073.750 kom., omorike 139.200 kom., jelve 26.000 kom., ariša 11.800 kom., briesta 7.010 kom., crnog jasena 8.000 kom., murve 550 kom., lipe 65 kom., jabuke 140 kom. Ruske konje počeli su sada Englezi sve više kupovati, pa ih šalju u Afriku, gdje još uvjek traje rat izmedju Bura i Engleza. Kako Englezi trebaju mnogo čvrstih i tvrdih konja, počeli su oni kupovati konje po Ugarskoj i kod nas. U Zagrebu nalazi se već oko pol godine englezko vojničko povjerenstvo, koje konje asentira i kupuje i odavle .=a]je preko Rieke u Afriku. Kako se madjarski i naši konji nisu pokazali u Africi dosta čvrstima, kupuju oni sada većinom ruske konje. Ovi su ruski konji srednje veličine nu vanredno čvrsti, ustrajni, a i slabijom njegom zadovoljni. U zadnje vrieme odpremaju Englezi svakoga tjedna po više stotina konja koje u Zagrebu primaju i tada željeznicom odpremaju na Rieku, a svojimi tada velikimi brodovi prevažaju u Afriku. Put traje gotovo mjesec dana, a tom prilikom mnogo konja pogine; za to ih toliko i trebaju. Remise i zakloništa za divljač osobito su ondje nuždna, gdje ne ima šikara, živice, grmaka ili gustih šuma. U takovom slučaju, gdje ne ima pravih zakloništa za sitnu divljač, ne može se ona pravo množiti, jer mnogo strada od raznih neprijatelja, ne ima mirnih ležaja niti more mirno gniezditi. Nuždo je s toga, da se na prostranim poljanama podignu takove remise ili zakloništa. U tu svrhu sadi se na gusto: bieli ili crni trn, žutika, kolina, dren, ljeska, pasji trn, akacija, šipak, smreka, bor, malina, kupina i slično. Remise prave se najmanje oko pol rali, nu i po više rali velike Veće su remise dakako bolje od malenih. Kad se remise sade mogu se sadjenice saditi u pravilnoj sadaji — najbolje u razmaku od 1 metra. Na nekojim mjestima neka se gušće sadi, na kojih 30—40 centimetara, da se na takovim mjestima divljač osobito dobro sakriti može. Oko remisa a i u njima samima neka se posiju dobre trave, da ima divljač hrane. U ovakovim će se remisama divljač rado zadržavati, naročito zečevi, gnjetlovi i trčke, nu u takove remise rado zalaze i grabežljivci, osobito lisice; valja s toga po remizama urediti lovne staze i namjestiti lovke, pa će se ti silni grabežljivci lahko pohva |