DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 168 —


tamošnje državne šume. Polag „Tharander Forstl. Jahrbuch" zapremaju
državne šume u Saksanskoj 175.963 ha. God. 1899. prikupljeno je
2072 ha, a prodano 47 ha. dakle se šum. površma povećala za 2025 ha.
Ova je površina nabavljena troškom od 2316217 mar. prema tomu je
popriečna nabavna eiena po ha. iznosila 1099 mar dočim je kod prodaje
postignuta ciena od popriečno 6138 mar. po ha.


U držav. šumama prodano je g. 1899. u svem 832271 m^ deblovine,
153038 m´ granjevine i 129541 prost. met. panjevine. Vanredno
je visok postotak gradjevnoga drva, koji varira izmedju 52 pak do 90*´/o,
a iznosi popriečno 81% -


Od prihoda na drvu polučen je novčani iznos od 12969679 mar.


Od nuzužitaka „ „ „ „ „ 506167 mar.


Popriečna ciena lm´ ´ deblovina bila je po tomui ]5´58 mar.


Izdatci iznosili su 38*9% od svekolikih prihoda.


Cisti piihod iznosio je dakle 8230342 mar. dakle po jednom hektaru
popriečno 47.31 mar. a varirao od 18´45 mar. do 68-li mar. Od
ukupne prodane drvne gromade odpada popriečao na 1 ha. svega šumskoga
tla 4-94 m l


U lugarskom tečaju u Topuskoni, koji je, kako već prije javismo,
ustrojio g. umir. kot. šumar P. Agjić, dovršili su koncem prošloga mjeeea
naukovanje pitomci prvoga tromjesečnoga turnusa. Kako doznasmo
odaslala je vis. kr. zem. vlada k zaključnom izpitu g. Mirka Puka, zagrebačkog
kr. žup. šumarskoga nadzornika.


Izjednačenje obćih srednjih škola humanističkoga i realnoga
smjera provadja se sve više, tako su nedavno javile mnogo njemačke
novine, da će se odsele moći u Pruskoj i pravne nauke slušati na sveučilištih
oni, koji su svršili i realku, a ne samo gimnazij. Time bi
se sve više usvajao onaj princip, da na sveučilištu može svatko redovito
slušati nauke, koji ima podpunu naobrazbu stečenu na obćoj srednjoj
školi (gimnaziji, realnoj gimnaziji ili realci); ono što pojedincu eventualno
manjka, može si steći privatno ili na posebnim kursovima. Do
danas su gimnaziji, kao mnogo starije srednje škole, imali mnogo
veća prava nego li realke. Ovim, vele, učinila se je koncesija realnim
znanostima, koje su se zadnje vrieme vanredno razvilo i kojim se ima u
velikoj mjeri pripisati, nuz mnogo važne novovjeke izume, osobiti razvoj
i ekspanzivna znaga evropske kulture u obće, a industrije na pose.


Odgovor g. J. Aue-a na članak objelodanjen u posljednjem broju
našega lista pod naslovom: „Odgovor na članak: 0 načinu procjene goriva
u našim proredama" od g. H. Begne, primili smo prekasno za ovaj
broj, pa ćemo ga moći tekar u budućem broju priobćiti. S razloga, što
razpravljanje o opisanom načinu procjene ogrieva u proredama još dovr