DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 162 — očekivati moglo. Da, još i sad ima nekih, ako i manjih prodaja (vidj oglase straga u ovom broju.) Kako francuska dužica sveudilj dobro ide, dobro se prodavaju one šume, koje su poglavito za izradbu takove duge sposobne, pa se nadamo, da će i te prodaje dobro uspjeti. Ciena je naime francuskih dužica tako povoljna kao . gotova još nigda, jer su, kako doznasmo, na Rieci polučene vrlo visoke ciene od 600 K. po 1000 kom monte robe — dapače i još više. Kraj takovih ciena mogu dakle i dužičari gotovo tako dobro plaćati surovinu kao i pilane, svakako ali radje kupovati šume nego li pilane, koje imaju velikih zaliha skupe robe, koja slabo prolazi. Kapitalje jeftin, kao je riedkolkađabio Po bankama evropskim leži sva sila novca, koji čeka hoće li ga tko upotriebiti. Nu kako je poduzetnoga duha nekako malo, jer ljudi pravo obćini prilikama ne vjeruju, to su banke bilo opetovano prinuždene, da kamatnjak snize. Skaču sad držav. vriednostni papiri. Nadajmo se, da će jeftinoća novca povoljno uplivati i na šumsku trgovinu ove godine, pa tako se i ciene drvu poboljšati. Bilo bi za željeti! Različite viesti. Zadnje zasjedanje hrv. sabora bilo je važno i za našu poljoprivredu, jer su stvorena dva važna zakona, koji se nje tiču Ponajprije prihvaćena je vladina osnova o reorganizaciji križevačkoga kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta i s njom spojene ratarnice. Iz dosada njeg naslova ovoga učilišta izostavljena je oznaka „šumarsko" učilište, jer danas, kako tamo šumarstva više ne ima, prvotno naziv više neodgovara. Uvjeti primanja povišeni su, te se zahtjeva srednjoškolska matura ili u pomanjkanju iste neki prijamni izpit, koji bi ju za tu svrhu zamienio Naučna je osnova proširena i udešena više prema osnovi visokih škola ; ustrojeni su uz samo učilište posebni znanstveni zavodi. Uveden je obligatni internat za slušače učilišta, da se osjegura veći dodir sa zavodskim gospodarstvom i u obće samom praksom. Ratarnica takodjer je preustrojena na toliko, što će se pitomci primati u zrelijoj dobi, nakon izpunjene vojne dužnosti, i više praktički izobraziti. — Drugi važni zakon, koji je u ovom zasjedanju sabora stvoren, je novi komasacionalni zakon; zadnji od god. 1891. nije odgovarao, pa je bila potreba, da se zamieni novim shodnijim zakonom, kojim bi bio brž i i jeftinij i postupak kod komasacije osjeguran. 0 ovom zakonu živahno se je debatiralo i utjecali su u razprave članovi sabora raznih stranaka, pa je s toga i predložena po vladi zakonska osnova u mnogim točkama promienjena i nadopunjena. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 163 — III. izložba ro^vlja i loračkik trofeja u Zagrebu. Ova je izložba — kako već u zadnjem broju naviestismo — otvorena je dne 9. veljače. „Obćem hrv. družtvft za gojenje love i ribarstva", koje je ovu izložbu priredilo, pala je u dio čast da ju otvorio sam svietli Ban grof Kuhen-Hedervarv, te su mnogi doista prekrasni eksemplari izloženog rogovlja — kakovi se samo riedko gdje viditi mogu — izazvali udivljenje dobrih poznavalaca ovakovih lovačkih trofeja. Izložba, koja je dosta posjećivana bila, bila je do 16. pr. raj, otvorenom i može se nazvati vrlo uspjelom. Dne 11. veljače sastala se je izložbena porota pod predsjedanjem presv. gosp. Marka grofa Bombelles a ml. u sjednicu, te je nakon svestrane ocjene izložaka dopitala ove nagrade, i to za rogovlje jelena iz slobodnih lovišta: prvu nagradu Ladislavu grofu Majlath u za jelena 18-erca, ustrieljenog 4. rujna 1900. u Dolnjem Miholjcu; drugu nagradu Marku grofu Bombelles u za jelena 20-erca, ustrieljenog 12. rujna 1901. u nadvojvodskim lovištima u državnim šumama kod Morovića; treću, četvrtu i petu nagradu Ladislavu grofu Maj lathu za rogove dvaju jelena 16-eraca i jednog jelena 14-erca, ustrieljenih godine 1901. u vlastelinskim lovištima kod Dolnjeg Miholjca; šestu nagradu Antunu pl. Mihaloviću za jelena l.-erca. ustrieljenog 12 rujna 1900. u lovištu Moslavina kod Čepina, te napokon sedmu nagradu Rudolfu grofu N o r m a n n u - Ehrenfelsu za rogovlje jelena 14-erca, ustrieljenog od Gjure baruna Washingtona 14. rujna ,1900. u lovištu Hrastina-Pljuskovac gospoštije Valpovo. Za rogovlje jelena iz zvjerinjaka dopitana je: prva nagrada Gustavu grofu Normann u iz Bizovca za jelena 14-erca, ustrieljenog 17. rujna 1901. u zvjerinjaku kod Jelen-grada na Dravi; drnga nagrada Rudolfu grofu Normann u iz Valpova za jelena 10-erca, ustrieljenog 25. listopada 1901. u valpovačkom zvjerinjaku. Za rogovlje od srnjaka dopitana je: prva i druga nagrada Ladislavu grofu Majlathu za srnjake, ustrieljene 21. travnja, odnosno 4. svibnja 1900. u vlastelinskom lovištu ,Gjol"; treća nagrada Karmelu pl. Zajcu za srnjaka, ustrieljenog 29. rujna 1900 u šumi „Znidovac" kod Ogulina; četvrta nagrada Antunu barunu Bechtolsheim u za srnjaka, ustrieljenog 12. svibnja 1901. u Retfali kod Osieka; peta nagrada Marku grofu Bombelles u za srnjaka, ustrieljenog od grofa Trauttmannsdorfa 29. svibnja 1901. u Opeki; šesta nagrada Antunu pl. Mihalović u za srnjaka, usti´ieljenog 15. kolovoza 1900. u Marijanciina kod Dolnjeg Miholjca; sedma nagrada Marku grofu Bombellesj u ml. za srnjaka, što ga je ustrielila Njeg. c. i kr. Visost prejasni gospodin nadvojvoda Franjo Ferdinand 29. svibnja 1901. u Opeki; osma nagrada Alb. pl. Ghyczy-u za srnjaka, ustrieljenog 1901. u Zelenskom lugu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 164 — kod Gabra; deveta nagrada Rudolfu grofu Normann u za srnjaka, ustrieljenog 7. svibnja 1901. u Brezju kod Valpova. Povrh toga dopitana je počastna diploma čabarskom vlastelinstvu pl. obitelji Ghyczy za vanredno bogatu kolekciju izložaka: rogovlja, koža i lovnih pušaka. Iz ovih se nagrada najbolje vidi, koji su izložci izloženi i odlikovali se svojim dimenzijama i oblikom, a vide se iz toga i osobe samih izložitelja. Sporo uredovanje. Kod jedne od krajiških imovnih obćina dogodio se ovaj sliedeći zanimivi dogodjaj: N. N. prijavljeni su bili mjeseca listopada 1890. radi prekršaja šumskoga zakona počinjena time, što su krčili imovinsku šumu. Ova je prijavnica po šumariji odmah nadležnoj oblasti na uredovanje predložena. — Da vidimo kako je uredujuća oblast ovom prijavnicom postupala. — Hvala Bogu nakon punih U gopina bilo je ročište, te su okrivljenici radi pomanjkanja dokaza od krivnje riešeni. — A zašto u pomanjkanju dokaza? Zato jer je medjutim kroz pomenuto vrieme lugar-prijavitelj od službe odpušten, pa je, kad je sa okrivljenicima u mjesecu ožujku prošle godine suočen bio, kao sada sasvim privatna osoba, prijavnicu zaniekao, odnosno izjavio, da on ne zna ništa, niti se može sjetiti, da je okrivljenike u odnosnoj šteti uhvatio. Pita se, do čega će dovesti ovakav način postupka naših uredudujućih oblasti, i može li pri takovome govora biti o kakovom racionalnom šumskom gospodarenju? Jedan od šumara krajiških imovnih obćina. Bit će to jamačno skroz osamljen slučaj, jer se je možda spis zametnuo ; nu kako se čudimo takovom sporom riešavanju, isto se lako čudimo tomu, da nije prijavitelj sa svoje strane valjda ništa učinio, da riešenje pospieši. Mi smo na želju g. pisca gornje kao neki „kuriosum" uvrstili, ali se ne možemo s posliednjim navodima ove notice složiti, jer — kako gore primjetismo — bit će to samo osamljen slučaj ovakovog sporog uredovanja. Uredn. 0 zadnjem urodu šumskoga sjemenja piše vlastnik jedne od prvih grijačnica za šumsko sjeme u našoj monarkiji, J. S t ei n e r u Bečkom Novom-Mjestu, sliedeće : „Trajna suša tečajara mjeseca srpnja—rujna prošle godine nepovoljno je djelovala na razvoj šumskoga sjemenja, pa je bila uzrokom, prem se je u početku sve dobro kazivalo, da je sjeme samo slabo urodilo. Zbog slaboga uroda ciene su sjemena većinom više nego li prošle godine. S pomenutog razloga, kao i radi toga, što je i inozemstvo u nas mnogo kupovalo, ciene su šešarica znatno poraslo, a uz to su šešarice i malo sjemena sadržavale. Takove đvie okolnosti moraju poskupiti cienu samog proizvoda. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 165 — Šešarica crnoga bora bilo je vrlo malo urodilo, a i one same sadržavale su tako malo sjemena, da se dobivanje istoga nije ni izplaćivati moglo. Od te vrsti ima stog samo starog prošlogodišnjeg sjemena, kojega je klicavost samo kojih Sb^/o- dakle je samo srednje kakvoće; — i za sliedeću su godinu samo slabi izgledi. I šešarice bielog a bor a (običnoga) bilo je malo, ali je samo sjeme izvrstne kakvoće. Mnogo se prodaje ovoga sjemena dobivenog iz francuzkih i belgijskih šešarica — jer je u tim zemljama bio dobar urod — a prodaje se jeftino. Ipak je to sjeme malo vriedno, jer ima u njem mnogo sjemena kosodrvine, buduć potiče iz visokih planinskih predjela, a to za ogoju ne vriedi. Smrek a dala je dobar urod u toliko, što su smreke po Alpama i Karpatima dale mnogo šešarica, nu ipak su dale te šešarice sa kojih 30"/,, manje sjemena, nego inače kod dobrog uroda. I tom je sjemenu s tog razmjerno visoka ciena, ali je opet samo sjeme izvrstno, krupno i dobro klicavo. Ariševog sjemena ponovno se je malo dobilo, vrlo je dobro klicavo, nu zalihe su slabe. Jelov o sjeme potiče iz Njemačke, klijavo je sa kojih 40—50" o; u tuzemstvu bila je na njem posvemašna nerodica. Sjemena bor ovca, evropskoga porietla, malo je, pak mu je i ciena visoka, nu dobre je klicavosti. Jeftinije američko sjeme ove vrsti vriedi mnogo manje. Sjemena limb e (Pinus cemlera) ima mnogo, izvrstne je kakvoće i jeftino. Listače su sjemenom, malim iznimkama, slabo urodile. Naročito malo je hrastovoga žira. Urod žira nije bio dostatan ni da podmiri jesensku potrebu. Iz Srbije i Bosne uvažalo se dosta hrastovoga žira, nu bez obzira na kvalitetu, pa je dakle danas ovakovog iole valjanog lužnjakovog i kitnjakovog žira za sadnju jedva moći dobiti. Držim stoga svojom dužnošću, da na tu okolnost naročito upozorim moje mušterije, pa im svakako svjetujem, da nakanjene sadnje s hrastovim žirom istom u jeseni ove godine obave, jer se nadam, da će se ove godine u jesen moći dobiti dobrog hrastovoga žira a uz obične normalne ciene. Tko ne uvaži ovaj moj savjet, badava će se truditi i potrošiti novaca, na uspjeh ne će moći nikako računati. Od američkoga crvenoga hrasta ima žira dosta; ovaj je žir dobro klijav, do 90"/o, i vrlo jeftin; preručuju se s ovog razloga upravo ove godine praviti sadnjom pokus u veliko" .— Slična su ovom izvješću i ostala izvješća, pa nek služe za ravnanje našim šumogojcima. Uselivanje u Bosnn. O tom, kakove pogodnosti daje bosanskohercegovačka vlada onima, koji se u Bosnu doseljuju i koji je uspjeh toga doselivanja u zadnje vrieme bio piše, beogradski list „Naše Novine" sliedeće: „Da naseljava okupirane pokrajine, zemaljsku vladu Bosne i Hercegovine pobudilo je ovo: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 166 — 1. Namjera, da pomoću naseljenika, vičnih zemljoradnji, pokrene ekonomski napredak kod bosanskog seljaka; 2. da bolje naseli slabo naseljene okruge, koji imaju mnogo ziratne zemlje, koja ostaje neobradjena. S početka je vlada doseljenike, koji su se na privatnim imanjima naseljavali, samo podpomagala. — Ovo podpomaganje sastojalo se u bezplatnom davanju gradje za podizanje stanova i ekonomskih staja; u davanju pozajmice bez interesa iz zemaljskih sredstava, u davanju sjemenja za usjev; u davanju od slučaja na slučaj novčanih podpora; i najzad, u mogućem oslobodjavanju od poreza. Na ovaj način postale su neke naseobine, koje su vrlo brzo počele da napreduju. Medju njima najvažnije su Rudolfstal u okrugu Banjaluka, Vindhorst u srezu Bosanska Gradiška i Franc-Josefsfeld u okrugu Bjeljina. U naseobini Rudolfstal i Vindhorst su Sasi, Vestfalci, Holandjani i Prusi, a u naseobini Franc-Josefsfeld nastanili su se potomci onih njemačkih naseljenika, koji su se još pod vladom austrijskog cara Franje II. naselili u bač-oodroškom okrugu i tamo osnovali naseobinu istoga imena. Danas ove tri naseobine imaju zemljišta oko 3777 hektara, koje je podeljeno na 487 porodica sa 2621 dušom. Sa naseljavanjem državnog zemljišta odpočelo se po planu raditi tek 1894. godine. Pravila za ovo naseljavanje bila su u glavnome ova: Svaki onaj koji hoće da se naseli, mora da je dobroga vladanja i da ima najmanje gotovog novca 600 forinata — računajući ovoliko za svaku porodicu. Ovo bosanska vlada traži s toga, da ne bi morala pod- pore davati i da bi sprečita useljavanje sirotinje i bezkućnika. Naseljavanje se vrši, kao što pomenusmo, po ranije utvrdjenom planu. Po tome planu sve je obilježeno u mjestu gdje se naseljavanje vrši, pa čak je obilježen i prostor za crkvu, školu, opštinsku i sveštenikovu kuću. Svaki doseljenik dobije najmanje 12 hektara zemlje. Za dobijeno zemljište naseljenik prve tri godine ne plaća ništa. Od četvrte godine počevši moi´a plaćati 50 krajcara godišnje po hektaru. Ovo ide u državnu blagajnu. Ako naseljenik obradjuje dato mu zemljište pravilno, dobro i marljivo, a osim toga vladanja je u svakome pogledu dobrog, ustupa mu se zemljište u svojinu posije desetgodišnjeg uživanja, i to bez ikakve naknade. Potrebnu gradju za kuću i ekonomske staje dobija bezplatno iz državnih šuma. Druge pomoći naseljenici nemaju nikakve od strane vlade. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 167 — U slučaju elementarnih nepogoda oslobađjaju se od poreza i daju im se novčane pozajmice bez interesa. Za podizanje crkava i škola daje im se novčana pomoć i potrebna gradja. Naseljenika ima svaki dan sve više i više, jer svi pristaju na gornje uslove. Za dvie godine na ovaj način u srezu Bosanska Gradiška, Dubica, Prnjavor, Dervent, Tešnju, Žepču, Zenici i Zvorniku naselilo se 471 porodica sa 2646 duša". PreustrojstTO relike škole u Beogradu u sveučilištu. Srbska vlada iznela pred narodnu skupštinu osnovu, kojom bi se imala srbska velika škola u Beogradu, koja je tečajem godina opetovano reorganizovana, pretvoriti u „Universit ki-alja Aleksandra I." Ta bi univerza imala četiri fakulteta: bogoslovni, pravnički, filozofski i tehničk´. I na dosadanjoj velikoj školi bila su već tri poslednja fakulteta, samo nije bilo prvoga. Medicinski fakultet ne će se osnovati sada, već se to odgadja na kasnije vrieme; uslova još za ustrojenje toga fakulteta ne ima, naročito ne ima novaca. Uz filozofski fakultet ima se stvoriti i apotekarski kurs. Poljoprivrednici zagovaraju i to, da se uz tehnički fakultet osnuje odjel poljoprivredno-šumarski. U obrazloženju veli se, da su već susjedi Srbije, Rumuni i Hrvati pretekli Srbe, a ako tako potraje, mogli bi ih preteći i Bugari pa čak eventualno i Bosna, s tog je nuždno da se velika škola što prije u pravi universitet pretvori. Konkurencija Bosne alpinskim predjelima. U Ustu „Oesterreichische Forst- u. Jagdzeitung" pišu iz Bjelaka (Villach), da je Bosna počela svojim mekanim ´drvom praviti konkurenciju alpinskim predjelima, te da gotovo svaki dan prelaze kroz željezničku stanicu u Bjelaku vagoni krcani bosanskom robom za Švicarsku. Nagrade za pošuniljenje u Ugarskoj. U istom listu čitamo, da je kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo odobrilo zaključak jury-e koja je predložila, da se I. velika nagrada za uspješno pošumljivanje (1000 K.) dopita gradu Treučinu; prva mala nagrada (400 K.) obćini Brenzova u županiji iijitranskoj. Pismeno je priznanje i zahvala izrečena: jegarskom rim. katol- svećeničkom seminaru, zatim barunicami Juliji i Iloni Podmaniczkv, grofu Tasili Festetiću i barunu Arminu Popperu. Osim toga mnogim su šumarima i lugarima dopitane za radnje oko pošumijivanja nagrade u iznosu od 40^400 K. Nekoji statistički podatci odnoseći se na đržav. šume kraljevine Saksonske. Poznato je, da medju svim njemačkim državama kraljevina Saksonska obzirom na šumarstvo prvo mjesto zauzimlje, pa su toga radi i za nas u nekoj mjeri zaniraivi podatci odnoseći se na |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 168 — tamošnje državne šume. Polag „Tharander Forstl. Jahrbuch" zapremaju državne šume u Saksanskoj 175.963 ha. God. 1899. prikupljeno je 2072 ha, a prodano 47 ha. dakle se šum. površma povećala za 2025 ha. Ova je površina nabavljena troškom od 2316217 mar. prema tomu je popriečna nabavna eiena po ha. iznosila 1099 mar dočim je kod prodaje postignuta ciena od popriečno 6138 mar. po ha. U držav. šumama prodano je g. 1899. u svem 832271 m^ deblovine, 153038 m´ granjevine i 129541 prost. met. panjevine. Vanredno je visok postotak gradjevnoga drva, koji varira izmedju 52 pak do 90*´/o, a iznosi popriečno 81% - Od prihoda na drvu polučen je novčani iznos od 12969679 mar. Od nuzužitaka „ „ „ „ „ 506167 mar. Popriečna ciena lm´ ´ deblovina bila je po tomui ]5´58 mar. Izdatci iznosili su 38*9% od svekolikih prihoda. Cisti piihod iznosio je dakle 8230342 mar. dakle po jednom hektaru popriečno 47.31 mar. a varirao od 18´45 mar. do 68-li mar. Od ukupne prodane drvne gromade odpada popriečao na 1 ha. svega šumskoga tla 4-94 m l U lugarskom tečaju u Topuskoni, koji je, kako već prije javismo, ustrojio g. umir. kot. šumar P. Agjić, dovršili su koncem prošloga mjeeea naukovanje pitomci prvoga tromjesečnoga turnusa. Kako doznasmo odaslala je vis. kr. zem. vlada k zaključnom izpitu g. Mirka Puka, zagrebačkog kr. žup. šumarskoga nadzornika. Izjednačenje obćih srednjih škola humanističkoga i realnoga smjera provadja se sve više, tako su nedavno javile mnogo njemačke novine, da će se odsele moći u Pruskoj i pravne nauke slušati na sveučilištih oni, koji su svršili i realku, a ne samo gimnazij. Time bi se sve više usvajao onaj princip, da na sveučilištu može svatko redovito slušati nauke, koji ima podpunu naobrazbu stečenu na obćoj srednjoj školi (gimnaziji, realnoj gimnaziji ili realci); ono što pojedincu eventualno manjka, može si steći privatno ili na posebnim kursovima. Do danas su gimnaziji, kao mnogo starije srednje škole, imali mnogo veća prava nego li realke. Ovim, vele, učinila se je koncesija realnim znanostima, koje su se zadnje vrieme vanredno razvilo i kojim se ima u velikoj mjeri pripisati, nuz mnogo važne novovjeke izume, osobiti razvoj i ekspanzivna znaga evropske kulture u obće, a industrije na pose. Odgovor g. J. Aue-a na članak objelodanjen u posljednjem broju našega lista pod naslovom: „Odgovor na članak: 0 načinu procjene goriva u našim proredama" od g. H. Begne, primili smo prekasno za ovaj broj, pa ćemo ga moći tekar u budućem broju priobćiti. S razloga, što razpravljanje o opisanom načinu procjene ogrieva u proredama još dovr |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 169 — šena nije, ne ćemo ni mi naše mnienje već u ovom brojno tom donieti^ prem smo to obećali u opazki uređničtva k gore spomenutom članku u zadnjem broju. Tri mjesta šumarskih vježbenika razpisana su kod imov. obćine gradiške, kako medju oglasi u „Narodnim Novinama" čitamo, a molbe imaju se upraviti na gospodarstveni ured do najdulje 10. ožujka. Potanje uvjete, koji su slični inim takovim, ne donosimo, jer do sele natječajnoga oglasa za uvrštenje u naš list primili nismo. Kazdlelbenik. Vrhu dopitanih presadnica iz biljevištah kr. nadzorničtva za pošumljenje Krasa u Senju na temelju oglasa od 25./XII. 1901. Iz. broj Ž893. 1. Obćini Trsat dopitano crnoga bora 65.600 kom. 2. Obćini Rakovac dopitano crnoga bora 36.000 kom. 3. Obćini Kraljevica (z. z. Smreka) dopitano crnoga bora 2 .000 kom. 4. Obćini Hreljin dopitano crnoga bora 70.000 kom. 5. Obćini Hreljin (za bujično područje) dopitano crnoga bora 50.000 kom. 6. Obćini Dolj. Jelenje dopitano crnoga bora 55.000 kom. 7. Obćini Selce dopitano crnoga bora 32.500 kom. 8. Obćini Novi (Vinodol) dopitano crnoga bora 35.000 kom. 9. Obćini Cirkvenica dopitano crnoga bora 82.000 kom. 10. Obćini Bribir dopitano crnoga bora 45 000 kom. 11. Obćini Grižane dopitano crnoga bora 200.000 kom. 12. Obćini Drivenik dopitano crnoga bora 25.000 kom. 13. Kr. kot. oblast Novi Marof dopitano omorike 50.000 kom. 14. Kr. kot. oblast Zlatar, dopitano crnoga bora 4.000 kom., omorike 20.000 kom., ariša 500 kom. 15. Kr. kot. oblast Krapina za z. z. Putkovci, za z. z. Petrovsko, za z. z. Gjurmanovci dopitano omorike 10.000 kom. 16. Kr. kot. olilast Ivanić dopitano omorike 20.000 kom. 17. Kr. kot. oblast Požega za z. z. Radovanci dopitano crnoga bora 10 000 kom. 18. Kr. kot. oblast Stubica dopitano crnoga bora 1.000 kom. omorike 30.000 kom., jelve 500 kom., ariša 250 kom 19. Kr. kot. oblast Križevac dopitano omorike 15.000 kom., jelve 500 kom., briesta 1.080 kom. 20. Kr. kot. oblast Kutina dopitano omorike 20.000 kom. 21. Kot. oblast Djakovo dopitano briesta 3.000 kom. 22. Kv/t. oblast Vrbovsko dopitano omorike 30.000 kom. 23. Kot. oblast Čabar dopitano crnoga bora 5.000 kom., omorike 30.000 kom., jelve 500 kom., ariša 250 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 170 — 24. Obć. poglavarstvo Jablanci dopitano crnoga bora 1.000 kom. 25. Obć. poglavarstvo lički Osik dopitano omorike 8.000 komada, ariša 200 kom.,briesta 990 kom., murve 500 kom. jabuke 100 kom. 26. Obć. poglavarstvo Ogulin dopitano crnoga bora 3.000 kom., omorike 1.000 kom., jelve .500 kom. 27. Obć. poglavarstvo Fužine dopitano crnoga bora 3.250 kom., omorike 3.500 kom. 2y. Obć. poglavarstvo Gerovo dopitano crnog bora 4 000 kom., omorike 6.000 kom., jelve 500 kom. 29. Obć. poglavarstvo Slunj dopitano crnoga bora 6.000 kom., omorike 30.000 kom., jelve 500 kom., crnog jasena 1000 kom., lipe 15 kom. 30. Obć. poglavarstvo Vališselo dopitano crnoga bora 6.000 kom, omorike 8.000 kom. 31. Obć. poglavarstvo Maruševac dopitano omorike 6.000 kom. 32. Obć. poglavarstvo Vidovci kraj Varaždina dopitano omorike 3.000 kom. 33. Grad, poglavarstvo Koprivnica dopitano omorike 10.000 kom. 34. Grad. poglavarstvo Bakar dopitano crnoga bora 2.000 kom., briesta 10 kom., murve 50 kom., lipe 50 kom., jabuke 40 kom. 35. Gospodarstveni ured Slunjske imov. obćine u Rakovcu dopitano crnoga bora 10 OOO kom, omorike 50.000 kom., jelve 1.000 kom. ariša 600 kom 36. Gospod, ured I. banske imovne obćć. Glina dopi:jano crnoga bora 10.000 kom., omorike 15.000 kora. .37. Gospod, ured ogulinske im. obć. Ogulin dopitano crnoga bora 10.000 kom., omorike 15.000 kom., ariša 200 kom., crnoga jasena 4.000 kom. 38. P. n. g. Vinko Peschke Cerje Tužno omorike 10.000 kom., jelve 500 kom. 39. P. n. g. Gustav Tuussig Ivanec dopitano omorike 10.000 kom., elve 500 kom. 40. P. n. g. Camillo barun Jordis, Vidovci kraj Varaždina dopitano omorike 12.000 kom. 41. P. n. g. Božidar pl. Kukuljević Ivanci dopitano omorike 30.000 kom., jelve 500 kom., ariša 400 kom., crnog jasena 1.000 kom. 42. P. n. g. Šandar Novak, Ozalje Krap. Toplice dopitano crnoga bora 1.000 kom., omorike 3.000 kom., jelve 500 kom. 43. P. n. g. Šandor Varadv, Križovljani dopitano ariša 700 kom. 44. P. n. g. Benjamin Postel, Selmo Gnrno dopitano crnoga bora 1.000 kom , omorike 3.000 kom., crnog jasena 1.000 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 171 — 45. P. n. g. Oskar grof Keglević, Labor dopitano omorike 12.000 kom. 46. P. n. g. Dragutin Gudel, Skaričevo Krap. Toplice dopitano crnoga bora 1.000 kom. 47. P. n. g. Ivan Mažuranić, Novi Vinodol dopitano crnoga bora 250 kom. Prema razpoloživoj zalihi ukupno dopitano crnoga bora 805.000 kom., omorike 493.000 kom., jelve 6.000 kom., ariša 3.000 kom. briesta 5.000 kom., crnoga jasena 7.000 kom., murve 550 kom., lipe 65 kom.> jabuke 140 kom Zamoljeno crnoga bora 1,073.750 kom., omorike 139.200 kom., jelve 26.000 kom., ariša 11.800 kom., briesta 7.010 kom., crnog jasena 8.000 kom., murve 550 kom., lipe 65 kom., jabuke 140 kom. Ruske konje počeli su sada Englezi sve više kupovati, pa ih šalju u Afriku, gdje još uvjek traje rat izmedju Bura i Engleza. Kako Englezi trebaju mnogo čvrstih i tvrdih konja, počeli su oni kupovati konje po Ugarskoj i kod nas. U Zagrebu nalazi se već oko pol godine englezko vojničko povjerenstvo, koje konje asentira i kupuje i odavle .=a]je preko Rieke u Afriku. Kako se madjarski i naši konji nisu pokazali u Africi dosta čvrstima, kupuju oni sada većinom ruske konje. Ovi su ruski konji srednje veličine nu vanredno čvrsti, ustrajni, a i slabijom njegom zadovoljni. U zadnje vrieme odpremaju Englezi svakoga tjedna po više stotina konja koje u Zagrebu primaju i tada željeznicom odpremaju na Rieku, a svojimi tada velikimi brodovi prevažaju u Afriku. Put traje gotovo mjesec dana, a tom prilikom mnogo konja pogine; za to ih toliko i trebaju. Remise i zakloništa za divljač osobito su ondje nuždna, gdje ne ima šikara, živice, grmaka ili gustih šuma. U takovom slučaju, gdje ne ima pravih zakloništa za sitnu divljač, ne može se ona pravo množiti, jer mnogo strada od raznih neprijatelja, ne ima mirnih ležaja niti more mirno gniezditi. Nuždo je s toga, da se na prostranim poljanama podignu takove remise ili zakloništa. U tu svrhu sadi se na gusto: bieli ili crni trn, žutika, kolina, dren, ljeska, pasji trn, akacija, šipak, smreka, bor, malina, kupina i slično. Remise prave se najmanje oko pol rali, nu i po više rali velike Veće su remise dakako bolje od malenih. Kad se remise sade mogu se sadjenice saditi u pravilnoj sadaji — najbolje u razmaku od 1 metra. Na nekojim mjestima neka se gušće sadi, na kojih 30—40 centimetara, da se na takovim mjestima divljač osobito dobro sakriti može. Oko remisa a i u njima samima neka se posiju dobre trave, da ima divljač hrane. U ovakovim će se remisama divljač rado zadržavati, naročito zečevi, gnjetlovi i trčke, nu u takove remise rado zalaze i grabežljivci, osobito lisice; valja s toga po remizama urediti lovne staze i namjestiti lovke, pa će se ti silni grabežljivci lahko pohva |