DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 161 ćenje
iz kojeg se već sretno umireni vratiše. Ovaj je dogodjaj pobudio
obće zanimanje i zabrinutost, nu tivala Bogu, da je bez kobnih posliedica
ostao. U to ime srdačno čestitamo.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo-


Novo je izašlo:


Cieslar, iiber Anbauversuche mit fremdlandischen Holzarten in
Osterreich. (Separatni otisak iz; „Gentralblatt fiir das gesammte Forstwessen).
Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 1-2 K Ovi su rezultati zanimivi
i za nas, jer ima eksota koje bi bilo vriedno i kod nas u šumama
uzgajati.


Husak, Katechismus der Mineralogie. 6. izdanje sa 223 slika u
tekstu, ciena 3´6 K.
Falb, neuer Wetterkalender u Verzeichniss der kritischen Tage fiir
1902., Janner bis Juni. Izašlo u Berlinu. Ciena 12 K.


Ney, forstliche Dummheiten. Eine Busspredigt fiir unsere Griinrocke.
0 ovom djelu, pisanom šaljivim načinom u stihovima, kojim pisac nišani
na razne predsude i nepodobštine u njemačkom šumarstvu, priposlao
nam je g. šumar V. Fuksa potanju ocjenu. Kako mnogi savjet,
pisca ovoga djela zaslužuje uvaženje i ono u obće zaslužuje našu pažnju
objelodanit ćemo ovu kritiku u sliedećem broju našega lista.


Promet i trgovina-


Kako smo u zadnjem broju našega lista na temelju podataka trgovačke
bilance potanko progovoriti o uspjehu šumske trgovine u prošloj
godini 1901., ne možemo za sada ništa novoga u ovom predmetu reći.
Da li će ova godina biti bolja ili lošija od prošle: tko bi ti mogao sada
još reći? Objelodanjeni su sada samo rezultati glede uvoza i izvoza drva
za mjesec siečanj ove godine. Izvoz još je mršaviji od onoga u siečnju prošle
godine. Kad bi samo po tom sudili, morali bi reći, da će ova godina
bit još slabija od prošle. Nu jedan mjesec ne može biti biti mjerodavan,
a to tim više, što već sa nekih tržišta u Njemačkoj dolaze povoljniji
izvještaji. Ti izvještaji vele, da se opaža na drvarskom tržištu neki življi
promet, a uslied toga da se i ciene drva ponešto oporavljaju. Glavni se
uzrok tomu ne ima medjutim toliko pripisivati nešto boljim konjunkturama,
koliko blažoj ovogodišnjoj zimi, koja je omogućila graditeljskom
obrtu, da se iz mrtvila ranije prene, no obično.


Prodaje su u našim hrasticicima gotovo dovršene, pa je konačni
rezultat istih donekle i nešto bolji, nego se je kraj vladajućih prilika i
12