DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 159 — koje u javnim povjestnim spomenicima, koje u historičkim romanima, gdje su na temelja pomno iztraženih podataka, predaja, obiteljskih listova i dokumenata itd. opisane grozote, nasilja gospodara i njihovih upravitelja i činovnika. Čitava povjest je puna tih bezakonja, gdje se je radnik smatrao gorim stvorom od životinje; kakov je jadan odnošaj vladao izmedju gospodara i radnika. Ne samo da je morao radnik često u taman da radi, već mu nije bila sigurna ni njegova mala imovina, njegov život, njegova žena, pa ni nevina dječica. Ta i kod nas bilo je dosta buna, »mužkih puntarija«, koje su nastale radi živinskog postupanja gospodara a još više njihovih španova, nadzornika, i drugih činovnika* Toga danas tako nema, ali kao što nije nikakovo zlo prošlih vremena beztragom izčezlo, nije ni to sasvim prestalo. Ima i danas tragova nečovječnog postuj)anja a ima i danas onih, kojim je deviza: »ja te pladam, ja tvoj gospodar, tvoj bog«. To znade dobro i zakonodavac, pa radnika štiti u §. 20. kao i §. 36. i sliedečema, koji ne dopuštaju poslo davcu izgovor na njegove punomoćnike, da se ne bi ni s te strane radnika prikraćivalo. Možda će se komu čudno ili suvišno činiti posebno poglavje IV. 0 nadničarima. Ta sasma je u redu i pravo, da i nadničar, koji jedan dan radi, uživa neku malo veću zakonsku zaštitu. Mnogi bi, videć se vezan naprama radnicima, nastojao, da se pogadja samo sa nadničarima, prama kojima ga zakon toliko ne veže. Nema dvojbe, da je kod stvaranja tog zakona uplivalo današnje socijalno pitanje, socijalno-radničko. koje mora da se što povoljnije rieši, inače ne će prestati vječni nemiri i štrajkovi, koji vuku za sobom druge opačine, od kojih je najgorje bezvjerstvo. Mislim, da mi ne će biti zamjere, da sam se malo kod toga zakona zabavio, ali sam u duši uvjeren, kako je važan, a možemo samo čestitati našim susjedom, da imaju važan zakon, koga mnoge inače napredne zemlje ne imaju. Držim ga važnim i za nas radi toga, što mnogo naroda od nas ide u sviet na rad. Priobćio Vadav Fuksa. |