DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 152 — sigurno vriednost odabrane točke prema čemu ćemo, sigurni za točnost, moći dalje raditi. Iz više ovako opredjeljenih točaka, možemo si n toj mapi urisavati nove gospodarstvene potrebe bez bojazni za točnost njihovu. G, Ihjan. Ugarski zakonski članak XXVIII, od 1900. o šumskim radnicima. I 0]3et se obogatila naša struka kod naših susjeda za jedan važan zakon, o kojem nije u ovom listu bilo dosad govora, pa jer je to važan zakon, koji zasieca u šumarstvo, smatram, da ne de biti suvišno, ako cienjene čitatelje u kratko upoznam s tim zakonom. Obielodanjen je u br. 1. stručnoga lista naših susjeda »Erdeszeti lapok« od prošle godine u cielosti. ISTe ću da ga doslovce provedem ; bit će dovoljan i izvadak. Ovaj se zakon dieli u sedam poglavja. Glava I. Obdenite ustanove. §. 1. zahtjeva za svakoga radnika izkaznicu ili kakovu mu drago izpravu po oblasti izdanu. Glava II. O sklapanju ugovora sa radnicima. §. 2—4. štiti i priznaje valjanima samo prema ustanovam ovoga zakona sklopljene ugovore i ustanovljuje, što im ade´ ugovor da sadržaje. Po §. 5. može poslodavac dati radniku u ime putnoga troška najviše toliko, koliko mu iznaša zasluga od 2 tjedna. t;. 6^—9. Sa radnicima, koji stanuju u istom kotaru, sklapa se ustmeni ugovor, ako su pako iz drugih krajeva, ima se ugovor prosto od pristojbe i biljegovine pismeno sklopiti pred svjedocima, koji smiju biti samo činovnici oblasti i šum. činovnici, nu oni nisu dužni svjedočiti, ako nije u smislu §. 1. sklopljen ugovor. Ako se ugovor u dva primjerka piše, svakoj stranki pripada po jedan primjerak; ako samo u jednom pri |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 153 — mjerku, imade ga poslodavac oblasti predati gdje uz pristojbu od jedne krune dobije duplikat, dočim original ostaje kod oblasti. Po §. 10. i 11. dužao je poslodavac radniku nakon izminuća ugovora to u izkaznicu ubilježiti, koju je dužan radnik istom kada dodje na mjesto posla predati; kod svake promjene u ugovoru imade se postupati kao kod sklapanja ugovora. Glava II. O izvršivanju i utrnuću ugovora. §. 12. Ako nije u ugovoru ustanovljen početak rada, to je dužan poslodavac naznačiti ga najmanje tri dana prije i naznačiv mjesto, pozvati radnika na r&d, označiv ujedno i svog povjerenika (punomoćnika), a dužan je strogo držati se ugovora glede plaćanja; kad se svrši posao vratiti izkaznicu, ubilježiv, kad je posao (ugovor) minuo. Štetu, nastalu povriedom ugovora, dužan je poslodavac nadoknaditi. Ako poslodavac izgubi izkaznicu, dužan je troškove nabave iste nositi ako pako izkaznicu, kad ugovor mine, s kojih god razloga radniku ne vrati, dužan mu je svaki dan davati nadnicu dotle, dok mu ju ne vrati. §. 13. Radnik je dužan pozivu poslodavca na vrieme se odazvati i držati se strogo ugovora. §. 14. Ako se radi kakove nezgode, vatre, povodnje, orkana i t d. ne može radnja da kroz tri dana nastavi, a poslodavac se nije obvezao na obskrbu ili plaću kroz to vrieme, može radnik odstupiti od ugovora, ako ga ne veže kakov predujam ili druge okolnosti. U tom slučaju radnik nije dužan nositi odnosno vratiti putni trošak, ali poslodavac nije opet dužan, da mu plati putni trošak natrag. §. 15. Ako se zasluga po mjeri izplaćuje, to se imadu upotrebljavati običajne zakonite mjere, i po filirima zasluga računati. Ako nema glede mjere pogodbe, imaju se uzimati mjere, koje vriede kod državne šumske uprave. §. 16. Za kvar, što ga radnik počini, može poslodavac nadnicu ili druge vriednosti obustaviti, a dužan je, ako se radnik ne bi primirio, javiti to u roku od tri dana prvoj nadležnoj oblasti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 154 — §. 17. zabranjuje poslodavcu mjesto zasluge davati žestoka pića ili bud šta, u obće ma na koji način siliti radnika, da kupuje robu kod njega ili koga drugoga, koga mu on označi, ili ubirati kamate od predujma ili putnog troška, i zabranjuje uplaćivati radnike naputnicama, biljegama i sličuim. §. 18 Ako se poslodavac nije obvezao u pogleda obskrbe bolestnih radnika sa kojim zavodom, dužan je na mjestu oboljelog radnika barem osam dana liečiti i uzdržavati i onda, ako je ugovor već i minuo, te o tom bližnju oblast radi daljnje odredbe obaviestiti. §. 19. Ne dopušta nikakove zabrane na zaslugu, koja proizlazi iz ugovora. §. 20. Poslodavac može prekinuti ugovor, ako se radnik pokaže pogibeljnim^, dira u poslodavca i njegovo vlastničtvo, počini kažnjiva djela ili postane radi bolesti nesposoban za rad, ili ne preda izkaznice i u obće ne udovolji zahtjevima obveze. §. 21. Naprotiv može radnik odkazati posao, ako poslodavac napada njega ili njegovo vlastničtvo, u obće si dozvoli proti njemu kakav kažnjivi čin ako ne može radi bolesti više da radi, ako za ono vrieme mora udovoljiti vojnoj dužnosti, ako se napokon poslodavac ne drži ugovora i zakona. §. 22. U slučaju ukinuća ugovora imade se radniku izplatiti nakon zakonitih odbitaka samo taktična zasluga. Ako se poslodavac ogrieši o ustanove u paragrafa 21. označene, naime ako dira protuzakonito u radnika i njegov imetak, u obće što kažnjiva prama radniku počini ili se ne drži uvjeta ugovora, dužan je radniku osim putnog troška tamo i natrag platiti čitavu´zaslugu do izminuća ugovora. §. 23. Ona stranka, koja hoće na temelju paragrafa 14, odnosno 20. i 21. ugovor prekinuti, dužna je drugu stranku o tom u roku od tri dana, računajuć od dana uzroka, ustmeno ili pismeno preporučeno obaviestiti : koji bez te obaviesti ugovor prekine, smatra se narušiteljem ugovora. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 155 — §. 24. Ako pojedine stranke jedna prama drugoj prekinu ugovor, ne ovlašćuje to ostale radnike da prekinu ugovor ; ili poslodavca, da prekine s ostalima ugovor. Glava IV. O nadničarima. §. 25. i 26. Izmedju poslodavca i nadničara može se složiti ugovor i ustmeno. Pogodbe pako, koje se kose zakonom, nemaju vriednosti, kao ni one bez izkaznica. Ugovor mogu sklapati i punomoćnici obijuli stranaka. §. 27. Nadničar dužan je na želju poslodavca predati mu izkaznicu, a ovaj mu ju opet povratiti kad posao dovrši. §. 28. Ako nema druge izrazite pogodbe, razumieva se trajanje radnje jednog dana od izboda do zapada sunca, uz počinak od jednog sata, a od 15. travnja do 30. rujna u jutro i po podne po pol sata. §. 29. Poslodavac je dužan pogodjeuog radnika primiti, i zaslugu mu točno izplatiti. Ako radnik radi slučajnih razloga ne može pogodjeni posao da radi, mora primiti drugi po poslodavcu ustanovljeni posao. Ako poslodavac ne može radnika da upotriebi ili ga ne će, to mu imade prema pogodjenom poslu da izplati V4, ^4 ili ^U zasluge, a ako je hranu pogodio, to mu ju imade izplatiti. §. 30. Ako je pododba sklopljena najmanje na mjesec dana a okolnosti nastupe, da se posao prekinuti mora, može poslodavac upotriebiti radnike u drugom poslu, pa ako zaprieke i dalje od tjedan dana traju, mogu obje stranice ugovor prekinuti. §. 31. Ako poslodavac prekine uvjete ugovora ili mu se poslovanje kosi sa ustanovama zakona, može se po oblasti pritegnuti na izpunjenje ugovora i da plati prouzročenu štetu radniku, te kaznu. Ako to učini punomoćnik poslodavca, to zakon kazni istoga, ali naknadu imade poslodavac da nosi. §. 32. Ako se radnik u stanovito vrieme bez izprike posla ne primi, ili ode bez razloga, može se po oblasti silom dopremiti bez predhodne iztrage ; ako pako ni tada ne nastavi posao, kazni se po §. 43. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 156 — §. 33, je isti kao i § 16. §. 34. Ako se stranke ne mogu da nagode glede plaće, to će oblast ista ustanoviti prema prilikama, koje vladaju u mjestu gotovo ili susjedstvu. §. 35. je istovjetan paragrafu 17. Glava V. Mješovite ustanove. §. 36. i 37. Poduzetnik ili punomoćnik, koji pogadja radnike u drugom kotaru, dužan se je u onom kotaru, gdje pogadja radnike, kod oblasti prijaviti i izkazati (legitimirati), a odgovoran je i onda, ako nije on osobno, već su njegovi pomoćnici (osoblje) u njegovo ime radili. i;. 38. Ako se poduzetnik ili njegov punomoćnik tako ogrieši, da bude u roku od d´vie godine u dva slučaja kažnjen, može se na stanovito vrieme, prema okolnostima, izključiti od poduzeća javnih radnja, što će se u zvaničnim a prema potrebi i drugim listovima proglasiti. §. 39. Kantiner, koji drži za radnike jelo i piće, dužan ]e cienik podnieti prvoj oblasti prije početka točenja, i zatim svaki tjedan jedanput. Ako se oblast osvjedoči, da radi na uštrb radnika u cieni i kakvoći prodane robe, dužna mu je prema postojećim propisom putem financijalne oblasti oduzeti pravo. Glava VI. Kaznene odredbe. §. 40. do 43. Krivac proti ustanovama paragrafa 4., 5., 9., 10., 12., 15 — 18., 23., 24,, 27—31., 33., 35. kazni se sa zatvorom do 8 dana i globom do 600 kruna, a tako i a) ako punomoćnik poslodavca traži u svoju korist za sklapanje ugovora od radnika bud kakovu odštetu. b) koji radnika prevari u podatcima za zaslugu, radudrugim okolnostima. c) koji ne udovolji zahtjevima paragrafa 36. d) koji drugomu radnike preotme ili ih od zasluge odvrati. Radnik pako podpada pod gornju kaznu, ako se u isto vrieme pogodi sa dva ili više poslodavaca; u tom slučaju |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 157 — dužan je onomu raditi, s kojim se je najprije pogodio, druga je pako dužan odštetiti, izuzev ako su oni znali za onu prvu pogodbu. Kazni se nadalje tom kaznom, ako radnik ili nadničar počini prekršaj proti paragrafu 1, 13, 23, 24, 27, 29, 30, 32. §. 44. Kazneni postupak se može provesti samo na molbu povriedjene stranke i ako poslodavac želi, posije dovršenog posla. Ako krivac ne plati za 48 sati kaznu, pretvara mu se ista u zatvor. Glava VII. Oblasti, Postupak. Zaglavne odredbe. §. 45. navadja oblasti, koje imadu pravo presudu izreći Proti presudi potvrdjenoj u drugoj molbi nema mjesta daljnjoj apelaciji, ni onda, ako je osuda u drugoj molbi i pooštrena. Te oblasti jesu: 1. prvomolbene; a) u županijama vrhovni sudac (Oberstulrieliter); b) u gradovima članovi vieća ili načelnik i c) u Budimpešti kotarski predstojnik. 2. drugomolbene oblasti: pododbor upravnog odbora za poslove radnika. 3. trećomolbena oblast je ministar poljodjelstva. § 46. Ovi se zakoni ne potežu na ugovore, koji su radi neodgodivih okolnostih naglo sklopljeni. §. 47. Raspru, koja nastane izmedju stranaka radi pojedinih ugovora, riešava oblast. Iz ovoga zakona vidimo, da za tim ide, da uredi odnošaje izmedju poslodavca i radnika, da bude poslodavac zakonom zastiđen prema radniku i obratno; da i radnika štiti zakon proti samovolji i nasilju poslodavca. Taj zakon je stvorila potreba usljed agrarnog i socijalnog pokreta. Odnosaji izmedju radnika i poslodavca su se zaoštrili, radnici stavljaju zgodimice sve veće zahtjeve, kojima poslodavac usljed velike konkurencije ne može da udovolji i tako se često dogodi, da radnici ostave poslodavca na cjedilu, što mu može veliku štetu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 158 da prouzroči. Da se dakle tomu izbjegne i da poslodavac često u kritičnom momentu ne nasjedne, štiti ga ovaj zakon. Ta znademo iz vlastitog izkustva, kako znadu radnici izrabiti razne okolnosti za pretjerane zahtjeve i kako se težko uadoknadjuju štete, počinjena od nemarnih i zlobnih radnika. S druge strane dobro nam je poznato, kako se radnici varaju. Poznat mi je dobro jedan ekonom, koji pogodjenu nadnicu riedko podpuno izplačuje. Uvjek nadje nekakov razlog, da uztegne ponešto od nadnice. Poznato nam je i to vrlo dobro, kako se tjera posao sa obskrbom radnika. Na račun zasluge daje mu se loša i- pokvarena hrana, roba, a kako istom gostione i kantine znadu česče da upravo gule radnike i truju ga lošim pidem i hranom. Zakonodavcu su bez dvojbe te okolnosti lebdile pred očima, kad je taj zakon stvarao, jer je prožet krasnim humanizmom i željom, da se pi´avično urede socijalni odnošaji. Prodjemo li pomno svaki pojedini paragraf, uvidjeti čemo, da imade vrlo važnih ustanova, koje reguliraju to danas vrlo važno pitanje. Izkaznica ima donekle da zastupa konduitu i jamčevinu radnika. Paragraf 5. ide u pomoć radniku, koji si ne može smoći putnoga troška. Paragraf 7—9 posvećuje osobitu pažnju ugovorima, da se ne bi i u tom pogledu radilo na uštrb radnika. Vrlo je važan i u prilog radniku §. 14 i njemu sličan §. 30. koji ga štiti u slučaju nezgode, ako se posao prekida bez njegove krivnje i da ni u tom slučaju, (vis major) ne ostane bez zasluge. A kolikom je pomnjom taj zakon stvoren dokazuju i pazagrafi 15, 17, 39, koji osjeguravaju radniku poštenu izplatu zasluge, poštenu vagu i robu za težko zasluženi novac. A znajući zakonodavac, da se nadje dosta lahkoumnih ljudi, koji dielom svojom krivnjom, dielom prevarom zapane u dugove, osjegurao mu je u §. 19. zaslugu, pa će se prema tomu ustručavati razne varalice, da radnika na račun njegove zasluge gule. Čitava povjest, pa i ona novoga vieka sve dok nije dokinuta robota, a još i posije, ako i u nešto manjoj mjeri, priča nam |
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 159 — koje u javnim povjestnim spomenicima, koje u historičkim romanima, gdje su na temelja pomno iztraženih podataka, predaja, obiteljskih listova i dokumenata itd. opisane grozote, nasilja gospodara i njihovih upravitelja i činovnika. Čitava povjest je puna tih bezakonja, gdje se je radnik smatrao gorim stvorom od životinje; kakov je jadan odnošaj vladao izmedju gospodara i radnika. Ne samo da je morao radnik često u taman da radi, već mu nije bila sigurna ni njegova mala imovina, njegov život, njegova žena, pa ni nevina dječica. Ta i kod nas bilo je dosta buna, »mužkih puntarija«, koje su nastale radi živinskog postupanja gospodara a još više njihovih španova, nadzornika, i drugih činovnika* Toga danas tako nema, ali kao što nije nikakovo zlo prošlih vremena beztragom izčezlo, nije ni to sasvim prestalo. Ima i danas tragova nečovječnog postuj)anja a ima i danas onih, kojim je deviza: »ja te pladam, ja tvoj gospodar, tvoj bog«. To znade dobro i zakonodavac, pa radnika štiti u §. 20. kao i §. 36. i sliedečema, koji ne dopuštaju poslo davcu izgovor na njegove punomoćnike, da se ne bi ni s te strane radnika prikraćivalo. Možda će se komu čudno ili suvišno činiti posebno poglavje IV. 0 nadničarima. Ta sasma je u redu i pravo, da i nadničar, koji jedan dan radi, uživa neku malo veću zakonsku zaštitu. Mnogi bi, videć se vezan naprama radnicima, nastojao, da se pogadja samo sa nadničarima, prama kojima ga zakon toliko ne veže. Nema dvojbe, da je kod stvaranja tog zakona uplivalo današnje socijalno pitanje, socijalno-radničko. koje mora da se što povoljnije rieši, inače ne će prestati vječni nemiri i štrajkovi, koji vuku za sobom druge opačine, od kojih je najgorje bezvjerstvo. Mislim, da mi ne će biti zamjere, da sam se malo kod toga zakona zabavio, ali sam u duši uvjeren, kako je važan, a možemo samo čestitati našim susjedom, da imaju važan zakon, koga mnoge inače napredne zemlje ne imaju. Držim ga važnim i za nas radi toga, što mnogo naroda od nas ide u sviet na rad. Priobćio Vadav Fuksa. |