DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 147 — tadelu, pa kolone što ih tvore paraleli označimo sa arabskimi brojevi počam od najsjevernije kolone prema jugu; za tim ako označimo sekcije u milji običnim slovima i to tako, da sa a, b, c, d, označimo rečenu razdiobu milje po paralelu, a sa e, f, g, h, i, razdiobu milje po meridijanu, tad nam je lako izraziti geografski položej mape, onom formulom, koja se na svakoj katastralnoj mapi u gornjem lievom uglu nalazi. N. pr. u gornjem lievom uglu mape stoji formula: J kol. XXV. 37. sek. ag. to znači, da je ta mapa u onoj milji, koja leži u 25 koloni istočno od meridijana prolazećeg Citadelu i u 37 koloni južno od najsjevernije kolone u Ugarskoj; a u toj milji jest ta sekcija u prvom razdjelku milje, brojed po meridijanu. Time bi bio geografski položaj svake točke, kojoj bi geografski položaj znati htjeli, do najveće točnosti .izražen. Ovime je — držim — katastralna mapa svojim svakopoglednim potožajem jasno predočena, pa prelazim na izmjeru. Po onom glavnom geodetskom pravilu, da se svaka izmjera provadja prolazed uvjek iz širjeg okvira u uži, potrebna je za izmjeru najprije triangulacija t. j . neka trokutna mreža zadana na papiru i u naravi. Za triangulaciju potrebna nam je pako prije svega temeljnica (baza) iz koje se mreža razvija i o točnosti koje, ovisna je sva dalnja mjernička radnja. Kod nas u Ugarskoj i Hrvatskoj temelji se sva triangulacija na bazi, koja polazi sa zvjezdarne Citadela u Budimpešti i koja je baza hvatačom više puta mjerena uz najveću točnost. Sa te temeljnice postavljena je današnjim najtočnijim instrumentima (teodolit) triangularna mreža I. razreda, a iz ove prešlo se u mreže II., III. i IV. razreda, čime se je došlo do dovoljno malenoga razmaka i potrebnog za radnju sa stolom. Prva tri razreda točaka računana su uzimav u obzir i sfericitet zemaljski, dočim je iz mreže III. razreda dobivena mreža, odnosno točke IV. razreda, putem ravne trigonometrije, jer sfericitet zemaljski kod ovih točaka, radi njihove medjusobne udaljenosti, već ne imade zamjetljivog upliva na točnost rada, pogotovo kraj velike točnosti, |