DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 36 —


izkaza na temelju naredke vis. kr. zemaljske vlade broj 20413 od 11.jl.


g.
1884. izdade.
Šumsko gospodarstveni ured nije toj opravdanoj molbi udovoljio i
nije dotičniku ovjerovljene prepiše izdao.
Je li je u ovom slučaju priziv na vis. kr. zem. vladu´ umjestan?
I na kakav način može moljitelj u tom slučaju do ovjerovljenog prepisa
svog sposobnika doći? X—y.


Različite viesti.


Udruga za uvoz američke dužice. Uvaženi stručni list „Oesterreichische
Forst u. Jagdzeitung" donosi za nas ovu važnu noticu: „Neka
austrijske i njemačke trgovačke tvrdke, koje se bave uvozom američkoga
drva, osnovale su, u svrhu zajedničke i izključive prodaje američke
dužice, udrugu s ograničenim jamstvom sa sjedištem u Beču. Od
austrijskih tvrdka to su : tvrdka Josipa Hillera sin, Fritz Kraus, šumskotrgovačko
dioničarsko družtvo Hronberger u Budimpešti, nadalje u Njemačkoj
trgovačka tvrdka Konigshauser u Diisseldorfu i tvrdka Friedlander
i Olisen u Hamburgu. Mnogogodišnja utakmica, koju pravi američka
dužica našoj, znatno će se zaoštriti uztrajanjem ovakovih udruga,
pa će stoga domaća šumska proizvodnja kod sklapanja novih trgovačkih
ugovora, koji predstoje, morati odlučno ustati, da se poprimu shodne
carinske mjere proti toj konkurenciji".— Kako se to tiče naše kože u prvomu
redu, morat će mo nastojati da i mi, u koliko nam je moguće,
poprimimo mjere, da se prekomjerna američka konkurenciju u tom
smjeru suzbije.


flo<5e li šume umjetnimi gnojivi gnojiti, pitanje je, o kojem
se mnogo piše i raspravlja u najnovije doba u Njemačkoj. U Danskonj
već je dulje vremena običajno gnojiti sječine, gdje je tlo slabo, i danski
šumari misle, da se to izplaćuje. Kako su se Niemci u novije doba počeli
u većoj mjeri zanimati za šumarenje susjednih im Danaca, počeli
su i neki njihovi stručnjaci preporučivati uporabu umjetnih gnojiva u
šumarstvu. U prvom redu dolazi u obzir uporaba umjetnih gnojiva u
šumskim vrtovima, a tek u drugom redu mladih šumskih nasada i sastojina.
Bili valjalo umjetnom gnojenju u šumarstvu posvetiti yeću
pažnju ili ne, o tom raspravljalo se je prošle godine na skupštini „Njemačkoga
šumarskoga đružtva" obdržavanoj u Regensburgu. Ćulo se je
tom prilikom raznih mnienja. Neki su oduševljeni za to gnojenje, a
drugi nisu.


Kako su se neki stručnjaci već od dulje vremena timi pokusi bavili
i, kako vele, liepe rezultate polučili, nije čudo, da to umjetno gno