DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 35 —


manje se kojekakovih surovina treba, pa to sve razne grane proizvodje


osjećaju, a u prometu se to i trgovini najbolje opaža.


Nije s toL>a čudo, da se i prodaje u našim šumama, prem su ove


saizone ranije počele no obično, još sve do sada nisu pravo dovršiti


mogle. Konačno ćemo o njima svoju reći, dok dovršene budu. Iztiču do


skora i naši trgovački ugovori, pa i to zadaje svim slojevima privred


noga pučanstva dosta brige, a sili i šumsku trgovinu na oprez. Za nas


je dakako od najveće važnosti obnova naših ugovora sa Njemačkom,


jer je to jedan od najvažnijih konsumenata naših surovina. Na koje se


pako stanovište u tom pitanju Njemačka staviti hoće, već srao u naših


dojakošnjih izvještajih opetovano spomenuli. Da li će reakcija, koju će


držanje Njemačke u obće međju evropskim! državami proizvesti, hasniti


evropskoj produkciji, više je nego dvojbeno. Otežčujući raedjusobni


promet i trgovinu, evropske će države dat još više maha pogibeljnoj
konkurenciji Amerike, koja u svakom pogledu i sve agresivnijom postaje.
Već sada zadaje Amerika ljutih rana evropskomu narodnomu gospodarstvu,
a ne bude li Evropa tomu složno na put stala, zadat će još
i ljućih rana. Opaža se to u svim područjima, a naročito i na drvarskom
tržištu, na kojem se sve više s američkom konkurencijom računati
mora. Eksport samoga drva iz Sjevero-ameriokih država povisio se je u
zadnje tri godine za blizu 40Vo. Osobita je pogibelj specialno za nas
silni izvoz američkih dužica u Evropu, koje su čak i u naše carinsko
područje prodirati počele. Godine 1900. uvezeno je iz Amerike u Evropu
do 23 milijuna komada dužica, a to je velik broj. Od toga u Austrougarsku
111.807 komada.


Ne ćemo još danas potanje govoriti o prodajama u našim hrasticima,
s razloga prije spomenutih, ipak ćemo se samo osvrnuti na veliku
prodaju u području kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcima o kojoj
smo već u zadnjem broju nešto spomenuli. Prodaja je obavljena, a revire
„Orljak" i „Desičevo" dostala je poznata naša najjača flrma: „Societe
d´ importation de chene" bez obveze porabe erarske piljane; njezina
je ponuda bila najviša, pa će valjda i odobrena biti. Od ostalih
prodaja najpovoljnije su izpale one kod im. obćina II. banske, gdje su
dostalne ciene za 21 % veće od izkličnih, dočim su kod brodske imovne
obćinc dva velika objekta prodana tako, da je izklična ciena samo za
I krunu nadbijena. To u kratko znaci: da se hrasti sposobni za cjepku
(dužicu) dobro, a oni sposobni za rezanu robu (trupce) slabo unovčuju.


Pitanje?


Jedan šumarski činovnik imovne obćine, zamolio je šumsko gospodar,
ured, da mu se ovjerovljeni prepis njegovog sposobnika i osobnog