DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — manje se kojekakovih surovina treba, pa to sve razne grane proizvodje osjećaju, a u prometu se to i trgovini najbolje opaža. Nije s toL>a čudo, da se i prodaje u našim šumama, prem su ove saizone ranije počele no obično, još sve do sada nisu pravo dovršiti mogle. Konačno ćemo o njima svoju reći, dok dovršene budu. Iztiču do skora i naši trgovački ugovori, pa i to zadaje svim slojevima privred noga pučanstva dosta brige, a sili i šumsku trgovinu na oprez. Za nas je dakako od najveće važnosti obnova naših ugovora sa Njemačkom, jer je to jedan od najvažnijih konsumenata naših surovina. Na koje se pako stanovište u tom pitanju Njemačka staviti hoće, već srao u naših dojakošnjih izvještajih opetovano spomenuli. Da li će reakcija, koju će držanje Njemačke u obće međju evropskim! državami proizvesti, hasniti evropskoj produkciji, više je nego dvojbeno. Otežčujući raedjusobni promet i trgovinu, evropske će države dat još više maha pogibeljnoj konkurenciji Amerike, koja u svakom pogledu i sve agresivnijom postaje. Već sada zadaje Amerika ljutih rana evropskomu narodnomu gospodarstvu, a ne bude li Evropa tomu složno na put stala, zadat će još i ljućih rana. Opaža se to u svim područjima, a naročito i na drvarskom tržištu, na kojem se sve više s američkom konkurencijom računati mora. Eksport samoga drva iz Sjevero-ameriokih država povisio se je u zadnje tri godine za blizu 40Vo. Osobita je pogibelj specialno za nas silni izvoz američkih dužica u Evropu, koje su čak i u naše carinsko područje prodirati počele. Godine 1900. uvezeno je iz Amerike u Evropu do 23 milijuna komada dužica, a to je velik broj. Od toga u Austrougarsku 111.807 komada. Ne ćemo još danas potanje govoriti o prodajama u našim hrasticima, s razloga prije spomenutih, ipak ćemo se samo osvrnuti na veliku prodaju u području kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcima o kojoj smo već u zadnjem broju nešto spomenuli. Prodaja je obavljena, a revire „Orljak" i „Desičevo" dostala je poznata naša najjača flrma: „Societe d´ importation de chene" bez obveze porabe erarske piljane; njezina je ponuda bila najviša, pa će valjda i odobrena biti. Od ostalih prodaja najpovoljnije su izpale one kod im. obćina II. banske, gdje su dostalne ciene za 21 % veće od izkličnih, dočim su kod brodske imovne obćinc dva velika objekta prodana tako, da je izklična ciena samo za I krunu nadbijena. To u kratko znaci: da se hrasti sposobni za cjepku (dužicu) dobro, a oni sposobni za rezanu robu (trupce) slabo unovčuju. Pitanje? Jedan šumarski činovnik imovne obćine, zamolio je šumsko gospodar, ured, da mu se ovjerovljeni prepis njegovog sposobnika i osobnog |