DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 sječe i dođj´e do uporabe, — to je još najpraktičnije — pošto nede ni jednom pravoužitniku na um pasti, da podje ikoje stablo samovoljno vapnom obilježiti. Šumska industrija u Marmaroškoj županiji. Piše Josip pl. Aue kotar, šumar im. obćine križevačke. Citajud obsežni šumarski list naših susjednih strukovnjaka »Erdeszeti lapok« čitao sam u svez. XI. od pr. g. zanimivi članak pod naslovom : »Sumsko-gospodarstveni odnošaji u Lici«. Kada daklem, susjedne nam strukovnjake zanimaju naši sumskogospodarstveni odnošaji, neće mi nitko prigovoriti, ako se u ovoj maloj razpravici osvrnem na »šumsku industriju u marmaroškoj županiji« ! Početak šumske industrije u marmaroškoj županiji — jedna od najznamenitije i najvažnije privrede tamošnjeg naroda — pada u ono doba, kada se je u istoj županiji počela sol kopati i promet stavljati. Prije svega morale su se za izkopanu sol komunikacije tražiti, — a to bijahu jedino vodeni putevi, kojima se je sol na daleko transportirala. Naravna je posljedica toga prometa bila, da je za nebrojene splavi iz tamošnjih prašuma dosta drva trebalo i tim drvo do vriednosti dolazilo. Još za vremena vlade kraljice Marije Terezije bijahu rieke i šumski potoci, poglavito i bujice regulirane, prokopi osnovani, u obde znamenite još i dan danas vidljive vodogradnje izvedene, i to zato, da se je za splavi potrebito drvo do solina ležedih duž Tise, moglo odpremiti, odkuda se je i opet vodom do solnih skladišta u »Szolnok« gotova kamenita sol transportirala. Na taj način prispjelo drvo osušilo se je na logorištih i vedim dielom za gorivo upotriebljivalo. Ovakovo stanje trajalo je skoro jedno stoljede. Sa izgradnjom ugarske sjevero-iztočne željezne pruge, nastala je i u razpačanju soli znatna promjena. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — Kamenita sol počela se je na sve četiri strane svieta razvažati, a drvo dobilo je sasma drugo opredjeljenje i uporabu, te je u ono doba počela prava trgovina sa gradjom, koja je svake godine sve vede i vede dimenzije zauzela. Svekolike do uporabe dolazede drvne gromade došle su u ruke stručnih drvotržaca, a posliedica toga bila je, da se je drvo počelo kao znameniti trgovački produkt znatno cieniti. Posliedica navedenog bila je, da su se naročito u privatnom posjedu nalazede sastojine prenaglo stale sjedi i naskoro došlo se je do osvjedočenja, da produkcija potrošak znatno nadmašuje. U ovo kritično doba prenio je šumski erar ugovorom svu drvnu produkciju u marmaroškoj županiji, znamenitoj u to doba bečkoj kući Bernharđ PoUak — koja je konačno sasvim propala. Nastala je naime stagnacija u prodji onih silnih množina Četinjastog drva nakladanih na logorištih duž Tise. Drvo je dapače sagnjilo, ili bijaše takovo u najboljem slučaju na gorivo pocjepano. Uslied neizmjernih zaliha na drvu, pale su ciene na tako nizki stepen, da se nisu niti troškovi izradbe pokriti mogli. Do godine 1898. stajala je kuda Groedla u neprekidnom savezu sa šumskim erarom tako, da se je uslied intenzivne manipulacije opet sve na boljak okrenulo, i velika budućnost tamošnjim sastojinama osjegurala. Poslie toga pokazala se je u Ugarskoj tako velika potreba na iglastom drvu, da je ta činjenica i ugar. ministru poljodjelstva dalo povoda, da se je u Marmarošu provela detailirana prodaja za sječu dospjelih sastojina putem licitacijah, i pošto je Preuzvišeni g. ministar uvjete eksporta sasma eliminirao, bile su i dostalne svote znatno vede. Kroz taj je postupak obstanak pilanam duž Tise osjeguran pošto se balvani čak do najdolnjeg toka Tise transportiraju. Transport tih kusova vodenim putem do ovih pilanah znatno je jeftiniji nego željeznicom, a kroz to povećala se je i ciena |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 28 — na panju, tim više, pošto su tamošnje privatne šume skoro sve već uporabljene, preostaje dakle šumskom eraru stalnagodišnja renta. Produkcija i sječa drva u tamošnjim državnim šumam je prava blagodat za narod, pošto šumski erar samo takove akordante za šumski rad prima, koji svojom rilkom rade. Kroz taj je postupak t. z. poduzetnicima ražkrcen put za izsisanje fizične sile tamošnjeg radničkog stališa, a slično vidimo i u Americi. Marmaroške šume, koje se redovito pošumljivaju, broje k´ najljepšim sastojinama ciele Ugarske, te ne će tamo kod faktičnog i uzornog potrajnog gospodarstva nikada za sječu zrelog drva uzmanjkati. Vriednost novih sastojina povisuje se progresivno svake godine nestajanjem tamošnjih prašumah. Šumska površina Marmaroške županije iznaša 826194 kat. rali, od te površine odpada na šumski erar 410147 kat. rali; dočim prašume još površinu od 100.000 kat. rali obuhvaćaju. Godišnja produkcija šumskog erara iznaša 300 000 ml iglast. drva, 300.000 m.´ bukovine, 8.000 m.´´ hrastovine. Godišnji utržak Mamaroš Szjgetskog šumarskog ravnateljstva iznašao je god. 1899, ukupno 977075 krune, a u području Bustjahazkog šumskog ureda 242337 krune. Radnicima izplaćeno bje tečajem godine 1899. zasluga od 717000 kruna. Uslied sve veče ciene drva, bivaju i nadnice radnika sve većima, tim više pošto se sada detailiranom industrijom u toj županiji počima, tako da će samo gotova roba u promet doći. Trgovci počeli su naime, uslied inozemnog financialnog pritiska, racionalnije gospodariti i šume upotriebljivati, pa su pokusnim transportom gotove robe u daleke krajeve došli do tog zaključka, da je unosnije na vrelu pilane osnivati, nego neizradjeno drvo na daleko odpremati. iS istog razloga nikle su i kod nas u velikom broju paropilane a slabo se čuje da koja od njih ne prosperira. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 29 U Marmaroškoj županiji, gdje obzirom na položaj tla i klimatične odnošaje agricultura na jako nizkom stepenu stoji, izključivo je šumsko gospodarstvo vrelo privrede za tamošnji narod. Gdje su šume na dobromu tlu, na kojem se poljsko gospodarenje bolje izpladuje, tamo ih polagano nestaje; ne ima dakle sumnje, da de u buduće marmaroška županija velik dio Ugarske potrebitim drvom obskrbljivati, pošto u ostalim djelovima Ugarske šumske površine od godine do godine sve po malo nestaju, te se naprednoj agriculturi ugibaju, a onda tek i bude navlastito Marmaroška županija zvana, da ostali taj dio, većim dielom potrebnim drvom obskrbljuje. IL.IST.A.K:- Družtvene viesti. Zapisnik XXV. glavne sliupštine lirr.-slav. šum. družtva, obdržavanc dne 29. prosinca 1901. u Zagrebu.* Točka 1. Predsjednik družtva Presv. g. grof M. Bombelles pozdi-avlja skupštinare srdačnim govorom povodom 25-godišnjice obstanka, iztičući posebno da se uspjeh družtva naklonosti i pokroviteljstvu Preuzv. gosp. bana Drag. grofa Heđervary-a imade zahvaliti. Kranjsko-primorsko šum. družtvo zastupa podpređsj. velom. g. ođsj. savjetnik F. Zikmundo\vsky, a ugar. šum. družtvo velem. g. I. Ilavas, slav. gospod. družtvo g. tajnik A. Borošić. Točka 2. Izvještaj tajnika o djelovanju upravljajućeg odbora u g. 1900/1901. kao i o radu i razvoju društva minulih 25. godina. Prima se bez prigovora i jednoglasno. Točka 3. Izvješće odbora ad hoc za izpitanje družtvenih računa i imovino družtva za g. 1900. Prima se bez primjetbe. Točka 4. Pretres proračuna za g. 1902. i izbor odbora ad hoc za izpitanje družtvenih računa za god. 1901. Čita se proračun po tekućim brojevima. G. tajnik predlaže povisiti točku 17. Podpore na 400 K. * Izvješće tajnjka, kao i u oboe opis skupštine, objelodanit će se u slieđeoem broju oYoga lista ta. |