DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — 0 načinu procjene goriva u našim proredama. : ´ Piše Josip pl. Aue, kot. šumar I. 0, K. U novije doba uvelo se je kod nekojih imovnih obdina u proredama procjenjivanja goriva, odnosno procjenjivanje i obi- Iježivanje godišnjeg preliminara, tim načinom, da su se u svakoj takovoj proredi, sva potištena, odnosno u medjutimni užitak spadajuda stabla, tekućimi brojevi sa t. zv. malim Gohlerovim kolom obilježila. ; Tom prilikom neka budu potanje spomenuti: a) način radnje ; b) troškovi radnje; e) zaključci iz jednog i drugog; a) Način radnje! Poslujući činovnik snabdjeiven je kod te radnje sliedećimi predmeti: I 1. Procienbenom knjižicom, koja niže označene rubrike! sadržaje: : * 2. mjeračkom promjerkom; : [ 3. malim Gohlerovim kolom; 4. kutijom crne masti; 5. mjeračkim lancem; 6. nacrtom, mjerilom, šestilom i olovkom. Nakon što si je procjenitelj pomodju u toč. 5. i 6. navedenog u naravi izmjerio prorediti se imajuču površinu, koja se slaže, nu često i ne slaže sa nacrtom dotičnog okružja i odjela — počima klupiranjem, markiranjem i procjenjivanjem. A prije toga se je — naravno — o neizpravnosti pojedinog »Kvadrata« izmjerom u naravi osvjedočio, te prema tomu u nacrtu rektificirao kako faktično stanje stvari u naravi stoji. Dotičnom procjenitelju stoje obično 4 do 5 u tom poslu već dovoljno izvježbanih momaka ili radnika na razpolaganje, te su to većim djelom t. zv. »lugarski zamjenici!« Dvojica i trojica od njih zatesivaju sva stabla počam od 4 do 5 cmtr. prsnog promjera, koja se u proredi vaditi imadu, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 22 na žili i u prsnoj visini; tredi radnik ide za njima, mjeri prsne promjere i dovikuje izmjere procienitelju; četvrti ili peti radnik lupa G5hlerovim kolom tekuće brojeve u prsnoj visini i na žili. 10 odnosno 20 sitnili stabalca dobiva jedan tekudi broj. Taj radnik ujedno maže brojke na kolašcu, obično u mastilo zamoČenom zečjom capicom, da se brojke dobro zazpoznati mogu. a 3 OJ "a" Cl a 03 TS 03 M O 03 o i i o o Opazka M H u TI-*^ w > o *n m PH oj .9 i´-p 3 Q 03 OH no o kubični sadržaj u m´ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 i 5 6 7 8 9 0 Procjenitelj počima sa brojem 1, te mora dobro paziti da kod 10. resp. 20 stalda t. z. »buletar« broj promjeni; izim toga mora toČno u procjenbenoj knjižici sve za gorivo potrebite rubrike olovkom izpuniti. Naime, on mora svako stablo odozgora dobro uočiti, k tomu nadzirati onoga, koji prsne promjere mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Uzmemo li obzir na okolnost, da se tim načinom tečajem mjeseca svibnja do listopada, kod jedne šumarije do 200.000 stabalaca u proredama markira, odobriti će mi svaki praktični šumar, da je to ogroman posao. Taj posao sasvim izcrpe radnu snagu jednoga činovnika. Ciela je ta manipulacija vrlo liepa dapače i uzorna, sama po sebi; nu da vidimo kako je glede troškova. b)Tro8koviradnje. Jedna šumarija potroši po prilici za to markiranje kroz 5—6 mjeseci svake godine uz odradbu šumske štete i gotov novac: za radnike 433 K. 74 fil. za poslujudeg procjenitelja. . . 160 K. ^— fil. Ukupno . 593 KIA fil. ili uzmimo okruglo 600 kruna. Imade li n. pr. kod jedne imovne obćine 6 ovakovih kotarskih šumarija, tada iznaša godišnji trošak markiranja goriva u proredama svake godine do 3600 kruna. Neki će mi moguće redi, da se mora od tih 600 Kruna najmanje 400 K. računati u ime odradbe šumske štete, a samo 200 K. gotovog novca. To doduše stoji, ali nam takodjer iz prakse poznata i dokazana činjenica, da šumsku štetu samo onakovi šumoštetnici odradjivaju, koji posjeduju pokretnine a poglavito nepokretnine. Onaj koji ništa nema, taj u obde na rad ne dolazi, a kad se takovi prisilnimi sredstvi na odradbu primoraju, onda toliko rade, kao da ih i kod radnje nema. Zašto su onda ovrhovoditelji kod imovnih obdinah? Oni bi mogli i taj novac utjerati, a da se na navedene prorede ne potroši, jer i utjeriva šumska šteta nije ništa drugo nego gotov novac. Da bi u ovom slučaju imovna obdina svake godine uložila novce što ju prorede stoje — dakle do 300 K. — nosio bi taj kapital i kojih 6 do 8% ! Markiranje tog sitniža u prosedama dalo bi se puno jeftinije izvesti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — C) Zaključci obzirom na točku A i B. ´ Iz do sada navedenog rezultiraju sliedeća logična pitanja: Zašto gorivo u proredama klupirati? , . ii Zašto kubicirati? ; pj . . -i ´ Zašto procjenjivati ?; ; : ; " ^l ´ Zašto vrieme i novac suvišno trošiti? , f Ako u svakoj takovoj proredi svi pravoužitnici svekoliko gorivo sasieku i u metre slože, postidi će se gotovo isto i bez procjene i kubiciranja. Kakve koristi imadu daklem sve ove procjenbene knjižice, koje se takodjer platiti moraju? Kakova im je strukovna vriednost ? , : . Ako nam se na konca nikada procjena goriva u proredama sa faktično sasječenom i u metre složenom te premjerenom drvnom gremadom stanovitog okružja i odsjeka ne slaže; a iz vise temeljitih razloga niti slagati ne može, nastaje pitanje, nebi li se taj sav posao u proredama puno jeftinije izvesti dao? i; I te kako! Kako ima svaki kot. šumar imov. občine — a i šumariji dodjeljeni šumarski vježbenik ili pristav — svoj t. z. kontrolni čekid, to bi dostatno bilo, da bi dotični procjenitelj dao u tim proredama, uz pomod dvih radnika, sva, vaditi se imajuća stabla medjusobnog užitka, na žili i u prsnoj vrstni prebuletati. Ne treba dakle ni Gohlerova kola — od kojeg se prigodom svekolike radnje po 3 ~ 4 puta znade vijak polupati; — ne treba promjerke, ni procjenbenih knjižica, ni masti ni olovaka; a suvišan je i ogroman posao oko kubiciranja. Konačno nam taj način markiranja i §, 15. šum. zakona propisuje. Hoćemo li posao još jeftinije izvesti, to odpada i izaslanik šumarije za cielo vrieme tog posla, nego će bit dovoljno uputiti u posao srezkoga lugara i od vremena ga . ;do vremena nadzirati. :v.>. .:„;; ..-:, c.;--it .: :> . r:.-... :.^. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 25 — KJako nam je poznato upotrebljuje se i kod velikih vlastelinstva, — a to su nam doniekle i naše imovne obćine — kod markiranja u sitnim proređama »vapno«, tim načinom, da sa gustom vapnenom kašom svako posjedi se imajuce stablo okolo panja i u prsnoj visini omaže. Taj posao može u ljetno doba,- uz pfipomod jednog radnika, veoma lasne izvesti srezki lugar raded 1—2 dana u tjednu — da i srez nadzirati može. 1 Budu li se u takovim proređama ovdje opisanim, a već odavno poznatim načinom označivala vaditi se imajuča stabla, biti i (Se taj posao za 70 do 80"/^^ jeftiniji, nego dosadašnje markiranje sa; malim Gohlerovim kolom. -´ ´; L; M-Kod doznake pako bit de^ dostatno odkroji li se pravoužitkom´stanovitog sela, okružje x. odsj. y. prorede, u kojoj imadu svi skupa vapnom obilježena stabla sasjeći i u metre složiti. Cim j e ta izradba gotova, doči će izaslanik šumarije i svakom ovlašteniku drvo doznačiti, zabilježiv svaku količinu u t. z. premjerbeni izkaz, i cieli je problem je najjeftiniji i najtečniji način konačno riešen. ^\: Sada si tek može doiični procjenitelj, sbrojiv prost, metre premjerbenog izkaza, sastaviti točnu procjenu goriva i reći: u okružju X odsj. y. proredi šumskog predjela A. posječena je na površini od toliko i toliko kat. rali toliko i toliko hiljade stabala medjutimnog užitka, koji toliko i toliko stotina prostornih metara dadu. ; .1 = , ;: Pretvori li te prost, metre u kubične, imade onda istinita podatke zat. z. gospodarstvenu priglednu knjigu, koju voditi §. 30. Nap. C od g, 1881. propisuje. Svaka druga procjena u proredi je više manja problematične vriMnoSti, Pokusne su ee plohe u takovim sitnim proredams samo idealnim pokazale i nedovode nas do ukupnog najtočnijeg sbroja drvne gromade medjutimnog užitka, već takovi po tim pokusnim plohama sada više sada manje variraju. U starijim proređama raditi če se obratno (?), tu ćemo ona stabla oličiti koja ostanu, a sve sa vapnom neoličeno se |
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 sječe i dođj´e do uporabe, — to je još najpraktičnije — pošto nede ni jednom pravoužitniku na um pasti, da podje ikoje stablo samovoljno vapnom obilježiti. Šumska industrija u Marmaroškoj županiji. Piše Josip pl. Aue kotar, šumar im. obćine križevačke. Citajud obsežni šumarski list naših susjednih strukovnjaka »Erdeszeti lapok« čitao sam u svez. XI. od pr. g. zanimivi članak pod naslovom : »Sumsko-gospodarstveni odnošaji u Lici«. Kada daklem, susjedne nam strukovnjake zanimaju naši sumskogospodarstveni odnošaji, neće mi nitko prigovoriti, ako se u ovoj maloj razpravici osvrnem na »šumsku industriju u marmaroškoj županiji« ! Početak šumske industrije u marmaroškoj županiji — jedna od najznamenitije i najvažnije privrede tamošnjeg naroda — pada u ono doba, kada se je u istoj županiji počela sol kopati i promet stavljati. Prije svega morale su se za izkopanu sol komunikacije tražiti, — a to bijahu jedino vodeni putevi, kojima se je sol na daleko transportirala. Naravna je posljedica toga prometa bila, da je za nebrojene splavi iz tamošnjih prašuma dosta drva trebalo i tim drvo do vriednosti dolazilo. Još za vremena vlade kraljice Marije Terezije bijahu rieke i šumski potoci, poglavito i bujice regulirane, prokopi osnovani, u obde znamenite još i dan danas vidljive vodogradnje izvedene, i to zato, da se je za splavi potrebito drvo do solina ležedih duž Tise, moglo odpremiti, odkuda se je i opet vodom do solnih skladišta u »Szolnok« gotova kamenita sol transportirala. Na taj način prispjelo drvo osušilo se je na logorištih i vedim dielom za gorivo upotriebljivalo. Ovakovo stanje trajalo je skoro jedno stoljede. Sa izgradnjom ugarske sjevero-iztočne željezne pruge, nastala je i u razpačanju soli znatna promjena. |