DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — §. 25. pr. n. propisuje: »Glede uživanja šumah valja svakako u statutu poskrbiti se za ustanovu, da se nuždno šumsko osoblje ima namjestiti, i da se koli za taj trošak, toli i za trošak za radnike, što ih treba za obavljanje šumskih radnjah, nadje potrebno pokride (§, 12. zakona od 26. ožujka 1894.)«. Kada bi se prigodom uredjenja zem. zaj., uvažila oznaka šum. kulture, označena u gruntovnici ili katastru (na temelju §. 4. i 5. iste pr. n.), za svaku parcelu i njenu površinu, bilo bi dovoljno obdinskih šuma, kojima bi bio po §. 22. pr. n. osjeguran »trajni obstanak«; a »glede uživanja tih šumah« vriede i onako ustanove jur spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. Mi bi mogli i dalje pisati o tome — a naročito 0 šumah i pašnjacih naših zem. zajednicah. Pošto pitanje razpravljamo na drugom mjestu u našem šum. listu, to prelazimo na samu stvar. Na pitanje »što je šuma« (šum. tlo)? i što se kao takovo smatrati imade, odgovoriti nam je suglasno sa velecienjenim g. piscem:* »Da se za vrst kulture (dakle i šumske) ono stanje mora smatrati mjerodavnim, koje je uneseno u stalni kataster, kada je isti UVeden. U slučaju, da su od tada nastale promjene u osobi posjednika ili u objektu, tad se može uvažiti samo ona promjena, koja je zato propisanim postupkom po oblasti ustanovljena i zabilježbom u katastru priznata. Prema do sada navedenim i napred dokazanim primjerima muijemo, da bi se i u smislu navedenih zakona imale smatrati šumom, odnosno šumskim tlom, te staviti pod udar šumskoga zakona, sve one površine, koje su spomenute pod točkom 1—4** uvodno spomenutoga članka. U interesu same stvari bilo bi i sliedede: 1. U koliko je manjkav naš šumski zakon u to m pogledu, neka se upodpuni novimzakonom * Vidi str. 348. »Š. L,« za g 1901. ** Vidi stranu 349. »Š. L.« g. 1901. |