DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 12 —


Sa ovima ima se postupati u smislu §. 3. zakona od


26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko
gospodarenje u šumali, stojećih pod osobitim javnim nadzorom.
Ove površine pripale su mjestnim obdinama, po §. 17.
temeljnog krajiškog zakonika od g. 1850., a prema Previšnjoj
odredbi:* »do sada po obćinama uživani pašnjaci jesu
vlastnost istih« i imadu u tu svrhu služiti.


Prigodom katastralnoga uredjenja i provedene izmjere,
uvrštene su mnoge takove površine kao šume; a mnoge šume
ili da se izrazim u smislu i^. 1. Š. z. toč. b) »lugovi i nasadi
od drva« uneseni su kao pašnjaci.


U smislu §. 3. gore spomenutoga zakona imade biti pred
očima glavno načelo, da je glavna svrhatihpašnjakah
(na absolutnom SUm. tlu) uživanje paše, a uzgredna
uzgoj drva ; odnosno za drvljem obrasle pašnjake, koji se
ne nalaze na absol. šum. tlu ima se sastaviti gospodarski
program, u koliko isti za pašu blaga ovlaštenik ah
(suposjednikah) potrebni nisu.


Prema današnjem stanju glede timarenja blaga — pitajmo
se, — a gdje niesu takovi pašnjaci potrebni ?


Spomenuli smo, da ćemo mi sastaviti »popis šuma« iz
gruntovnih knjiga i posjedovnih listova, t. j . na temelju »stalnog
zemljarinskog katastra« i onoga stanja, pronadjenog prigodom
njegova prvoga sastavka!


Nu kako vidimo, taj popis šuma nije točan prema faktičnom
stanju vani; odnosno prema faktičnom sadašnjem uživanju
i zakonitom im opredjeljenju (§. 17. tem. zakonika) na
mnogim mjestima uneseni su pašnjaci kao šume i obratno.
Znamo slučaj, da je godine 1897. u visokom saboru
kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
interpelirano, zašto se u njekojim zemljištnim
zajednicama u biv. Krajini, drvom obrasli pa


šnjac i i šum e privadjaj u šumsko j kulturi ;
doči m u smisl u §. 17. tem. zak. imad u već svoje
opredjeljenje!
* Vidi str. 409. Š. L. ođ g. 1900.