DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — Sa ovima ima se postupati u smislu §. 3. zakona od 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumali, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ove površine pripale su mjestnim obdinama, po §. 17. temeljnog krajiškog zakonika od g. 1850., a prema Previšnjoj odredbi:* »do sada po obćinama uživani pašnjaci jesu vlastnost istih« i imadu u tu svrhu služiti. Prigodom katastralnoga uredjenja i provedene izmjere, uvrštene su mnoge takove površine kao šume; a mnoge šume ili da se izrazim u smislu i^. 1. Š. z. toč. b) »lugovi i nasadi od drva« uneseni su kao pašnjaci. U smislu §. 3. gore spomenutoga zakona imade biti pred očima glavno načelo, da je glavna svrhatihpašnjakah (na absolutnom SUm. tlu) uživanje paše, a uzgredna uzgoj drva ; odnosno za drvljem obrasle pašnjake, koji se ne nalaze na absol. šum. tlu ima se sastaviti gospodarski program, u koliko isti za pašu blaga ovlaštenik ah (suposjednikah) potrebni nisu. Prema današnjem stanju glede timarenja blaga — pitajmo se, — a gdje niesu takovi pašnjaci potrebni ? Spomenuli smo, da ćemo mi sastaviti »popis šuma« iz gruntovnih knjiga i posjedovnih listova, t. j . na temelju »stalnog zemljarinskog katastra« i onoga stanja, pronadjenog prigodom njegova prvoga sastavka! Nu kako vidimo, taj popis šuma nije točan prema faktičnom stanju vani; odnosno prema faktičnom sadašnjem uživanju i zakonitom im opredjeljenju (§. 17. tem. zakonika) na mnogim mjestima uneseni su pašnjaci kao šume i obratno. Znamo slučaj, da je godine 1897. u visokom saboru kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije interpelirano, zašto se u njekojim zemljištnim zajednicama u biv. Krajini, drvom obrasli pa šnjac i i šum e privadjaj u šumsko j kulturi ; doči m u smisl u §. 17. tem. zak. imad u već svoje opredjeljenje! * Vidi str. 409. Š. L. ođ g. 1900. |