DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 9 — Gdje ali u privatnih šumah nepostoje uvjeti označeni u §. 19. i 20. š z., pak usljed »zastare« ne ima mjesta postupku po §. 2. š. z., to je i svako pošumljenje dvojbeno a kod starijih krčevina i neprovedivo. Da je to istina možemo se osvjedočiti, ako n. pr. prema starom i novom katastru sravnimo sadašnju površinu obć. i privatnih šuma, sa onom prije 40 godinah; kolike li razlike! Mnoge prijašnje krčevine, sječine i čistine jesu i bez oblastne dozvole danas pašnjaci livade, oranice i t. d. Sliedi dakle, da je mnogo »šum. tlo« otudjeno za uvjek šum. kulturi! Toliko 0 obćinskih i privatnih šuma. Nu u biv. Krajini imademo mi velike površine šuma i pašnjaka, koji potonji su obrašteni drvom, a mnogo ih je i na absolutnom šum tlu. To je posjed današnjih zemlj. zajednicah, koje se uredjuju na temelju »zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemlj. zajednica«. Gospodarstvo u istih, ima se urediti na Hemelju »zakona od 26. ožujka 1894. kojim se uredjnje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stoječih pod osobitim javnim nadzorom«. §. 1. istog zakona kaže: mjestne, poveljene i plemi(:^ke obćine, dužne su prema §. 9. šum. zak. šum a mi, što ih one posjeduju, lapravljati i gospodariti §. 9. š. z propisuje, »Šume, koje su otegodene pravom drvarenja imaju se ne samo uzdržavati, nego i neprestano uzgajati (nastojanati) primjerenim načinom«. Sume naših najestnih zem. zajednicah jesu za vrieme Krajine, kao vlastnost sela, mjesta i t. d., služile za pokriće drva, u koliko je isto manjkalo u đržav. šumah. Obč šume i pašnjaci bile su i tada pod državnim nadzorom. Iz ^. 9. š. z. možemo zaključiti, da se sve one šume i šum. parcele, koje je šumski zakon kao takove zatekao »imaju uzdržavati i uzgajati primjerenim načinom«, dakle da su i danas »šumska tla«, |