DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 9 —


Gdje ali u privatnih šumah nepostoje uvjeti označeni u §. 19.
i 20. š z., pak usljed »zastare« ne ima mjesta postupku po
§. 2. š. z., to je i svako pošumljenje dvojbeno a kod starijih
krčevina i neprovedivo.


Da je to istina možemo se osvjedočiti, ako n. pr. prema
starom i novom katastru sravnimo sadašnju površinu obć. i
privatnih šuma, sa onom prije 40 godinah; kolike li razlike!
Mnoge prijašnje krčevine, sječine i čistine
jesu i bez oblastne dozvole danas pašnjaci
livade, oranice i t. d.


Sliedi dakle, da je mnogo »šum. tlo« otudjeno za uvjek
šum. kulturi!


Toliko 0 obćinskih i privatnih šuma. Nu u biv. Krajini
imademo mi velike površine šuma i pašnjaka, koji potonji su
obrašteni drvom, a mnogo ih je i na absolutnom šum tlu.


To je posjed današnjih zemlj. zajednicah, koje se uredjuju
na temelju »zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemlj.
zajednica«.


Gospodarstvo u istih, ima se urediti na Hemelju »zakona
od 26. ožujka 1894. kojim se uredjnje stručna uprava i šumsko
gospodarenje u šumah stoječih pod osobitim javnim nadzorom«.


§. 1. istog zakona kaže: mjestne, poveljene i
plemi(:^ke obćine, dužne su prema §. 9. šum. zak. šum a mi,
što ih one posjeduju, lapravljati i gospodariti


§. 9. š. z propisuje, »Šume, koje su otegodene pravom
drvarenja imaju se ne samo uzdržavati, nego i neprestano uzgajati
(nastojanati) primjerenim načinom«. Sume naših najestnih
zem. zajednicah jesu za vrieme Krajine, kao vlastnost sela,
mjesta i t. d., služile za pokriće drva, u koliko je isto manjkalo
u đržav. šumah. Obč šume i pašnjaci bile su i tada pod
državnim nadzorom.


Iz ^. 9. š. z. možemo zaključiti, da se sve one
šume i šum. parcele, koje je šumski zakon kao
takove zatekao »imaju uzdržavati i uzgajati primjerenim
načinom«, dakle da su i danas »šumska tla«,