DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 588 — 3. da nad njima vrše nadzor i upravu obdinski kmetovi. U ono doba bili tu ovakovi zakoni posve dovoljni, jer niko nije ni pomišljao, da si šume prisvaja, pošto nije ništa iz njih mogao unovčiti, a što je pojedincu bilo potrebno, nije mu niko ni prečio, jer je suma bilo dovoljno, a napučenost slaba. — No ratovi za oslobodjenje, izgradnja željeznica i novi zakon 0 porezu, učiniše da je ovaj zakon bio preslab, te se je ukazala potreba obširnijega i strožijega zakona o šumama. Ratovi za oslobodjenje utjecali su na to u toliko, što je narod nakon dovršenih ratova tražio od države neku nagradu, a našao ju je u kidanju zakona i obveza naprama državi. Izgradnjom, željeznica dobilo je drvo neku cienu, pa si tada mnogi prisvojiše pojedine dielove šuma, jer su mogli iz njih crpiti direktnu korist. Po novom zakonu o porezu, imao je svaki prijaviti svoje zemljište poreskoj komisiji, jer se je samo ono i sve ono smatralo kao njegova svojina, što poreskoj komisiji radi odmjere poreza prijavi. Kad je dakle narod našao nagradu za vodjene ratove u kidanju zakona, a željeznica dala drvetu neku vriednost, i u to vrieme odpočeo i popis zemljišta, upisaše mnogi kao svoje sobstveno imanje i šume, to obšte-narodno dobro, a naročito mjesta u kojima su imali livade i kolibe za zatvaranje stoke u vrieme popaše i žirovine. Tako su pojedinci i obeine počeli šume zauzimati, pa od obćeg narodnog dobra, postadoše na jednom dobra pojedinaca i obćina, i šume se razcjepkaše. Kako je drvo imalo neku cienu, počeše pojedinci svoje šume harčiti, a oni, koji ne stekoše na gore navedeni način svojih šuma, harčili su po obće-narodnim šumama, te su tako šume ne samo na očigled nestajale, nego su usljed harčenja nastala pusta mjesta i goli krševi, koji su.postali opasni i svojoj daljoj okolini. Usljed opustošenih mjesta počeli su nastajati usovi, opuzine zemljišta i vododerine; malo po malo počeo sestvarati |