DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 622 - Sve države nekako osjećaju potrebu zaStititi svoju narodnu privredu a na čelu je tomu pokretu Njemačka. Agrarci u Njemačkoj po gotovo pregnuše, da zaštite svoje domaće proizvode gospodarstva i šumarstva ogromnim! zaštitnimi carinami. Upravo je počela u Njemačkoj raz^prava o novom carinskom cieniku, koji će se u velike dojmiti i naših privrednih prilika. Pitanje je, ne će li se iz sveg tog izleći možda carinski rat izmedju glavnih evropskih država, koji bi bio kadar nanieti ljutih rana svekolikom evropskom narodnom gospodarstvu. Nadamo se medjutim, da će se i u Njemačkoj naći elemenata, koji ne će agrareem dozvoliti, da njihove želje — bar u eielosti — postanu zakonom. Zaključujuć ovaj kratki osvrt na prilike drvarskoga tržišta, spomenut nam je ipak veliku prodaju revirah „Orljak" i ,Desićevo", o kojoj je velikoj prodaji već u zadnjem izvještaju govora bilo. Pošto je dražba i na dne 18. pr. mj. bezuspješnom ostala, raspisana je na brzo iza toga na 29. pr. mj. nova dražba. 0 toj dražbi mnogi naši, a i strani drvotržci nisu obaviešteni bili, stoga da se oni obratiše predstavkom na preuzv. gosp. ministra za poljodjelstvo, neka bi tu dražbu obustavio. Kako novine tih interesenta javljaju, Njegova se je preuzvišenost toj molbi odazvala i dražbu sistirala. Kada bi se ta dražba imala obaviti nije nam za sada poznato, nu spominjemo samo, da je uzvitlala mnogo prašine u krugovima drvotržaca. Različite viesti. Slušačice na Tisokim školama nisu više riedke, pa je i za zagrebačku univerzu nedavno izašla naredba vis. kr. zem. vlade, kojom se to pitanje riešava. Nu i na c. kr. visoku školu za zemljotežtvo u Beču upisati se je htjela neka Ruskinja kao redovita slašačica za gospodarstvo. Ministarstvo joj je medjutim dozvolilo da ta predavanja samo kao gost polaziti smije, dok se to pitanje u obće ne rieši. Državni ispit za samostalno rodjenje šumskoi?a gospodarstva u jesenskom roku o. g. nije se uslied naredbe vis. kr. zemalj. vlade obdržavao, a kao razlog navadja se premaleni broj kandidata, koji se je za taj ispit prijavio. t Uobert pl. Deran. Kod zaključka lista doznajemo, da je u Vrbanji u Slavoniji umro kr. nadšumarnik u m. Robert pl. Devan bivši upravitelj kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih. „Lahka mu zemlja!" Ovogodišnja skupština hrr.-slav. šumarskoga družtva obdržavat će se 29. o. mj. u Zagrebu. Poziv k ovoj skupštini prileži ovom broju našega lista u smislu zaključka sjednice družtv. upravnoga od |
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 623 — bora obdržavane dne 3. prosinca o. g. Stoga razloga zadoenilo se je odpremom lista za prosinac. Na znanje p. n. gg. norim članorima našega družtva. Pošto više ne imamo na zalihi svih brojeva „Šum. lista", to i uz najbolju volju ne možemo onoj gospodi, koja su se kasnije tečajem godine kao članovi prijavili i koji su u družtvo kao takovi primljeni, poslati sve dosele izašle brojeve družtvenoge organa za ovu godinu, već ćemo dostaviti samo one brojeve koje imamo. Ona gg. novi članovi, koji ne reflektiraju samo na pojedine brojeve „Šumarskoga lista" od ove godine, već žele, da im se isti tekar od 1. siečnja 1902. šalje, neka to na karti izvole javiti uredništvu istoga (Zagreb, gornji grad, Jurjevska ulica 7), pa će im se list od toga vremena slati, a prema tomu će i članarinu plaćati. Prvi Ingarski tečaj u Topuskom Odavno dutila se kod nas potreba, da se lugari, i to bar oni koji traže namještenje kod većih šum. posjednika, bolje izobraze za svoju službu, nego što je to u nas dosele bilo moguće. Opetovano čuo se je prigovor od strane većih šumo-posjednika, naročito erara i imov. obćinš., da lugarsko osoblje, koje se namješta, većinom ne ima one spreme, koju bi imati moralo, da može svoju službu u smislu postojećih propisa sasvim uspješno vršiti. Mislilo se je tomu doskočiti ustrojenjem lugarnica ili bar držanjem lugarskih tečajeva, kako je to i u inim drugim zemljama običajno. Medjutim poČeo se je već prošle godine sasvim privatno baviti podukom onih koji se kane posvetiti lugarskoj službi, gosp P. A g j i ć, umirovljeni kot. šumar II. banske imovne obćine u Topuskom. G. P. Agjić zamolio je ove godine vis. kr. zemalj. vladu, da mu dozvoli obdržavati tečaj za naobrazbu lugara u Topuskom, a visokoista podielila mu je svojim riešenjem od 22. listopada t. g. br. 24.314 dozvolu, da takav privatni tečaj otvoriti može. Mi sa zadovoljstvom pozdravljamo ovaj tečaj, jer je njim doista doskočeno jednoj od pravih potreba na polju našega šumarstva i želimo mu, da se održi i donese one plodove, kojima se od njega nadamo; preporučujemo ujedno taj tečaj ne samo onima, koji se u njem izobraziti žele, već i svim onim većim šumoposjeđnieima, e da bi podieljivanjem podpora omogućili pojedincima, da taj tečaj polaziti mogu. — Potanje o tom tečaju donosimo u prilogu k ovom broju: „Lugarskom viestniku". Zlatni bor. U Srbiji, okrugu Užičkom, srezu zlatiborskom nalazi se bor, (crni), kojega su četinje od polovice žute. Ovo mora da je neka bolest, ali je čudnovato, da se taj bor tako dugo nalazi tamo, da je po njem prozvana šuma „Zlatibor", i cio srez jZlatiborski". Na njemu se ne primjećuje, da je počeo trunuti nego izgleda sasma zdrav, a narod u praznovjerju vjeruje, da tko bi taj bor posjekao, da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 624 — bi odmali umro i tako je to jedino drvo, koje čuvar šume ne mora čuvati. M. Nora tvornica za svinuto pokućtro u Hrvatskoj. Kako „Hrvatski trgovac" javlja, osnovat će gospoštija grofa Lamberga u Varaždinu novu tvornicu za savijeno pokućtvo i to već koncem ove godine. Kako je poznato pravi se ovakovo pokućtvo od bukovine, a´ kako je prodja bukovine kraj svega obilja bukovih šuma slaba, to nam je veoma drago, Sto će ovo novo poduzeće trošiti baš bukovinu tu pepeljugu izmedju naših domaćih vrsti šumskoga drveća i tim donekle povoljno uplivati na rentabilitet bar nekih naših bukvika. Uz to će domaće žiteljstvo gusto naseljene Podravine, eventualno Zagorja, moći naći u toj tvornici zaslužbe, a takve upravo u tim krajevima malo ima. Da će se to poduzeće baš u zapadnoj Hrvatskoj podići, tim nam je draže, što se naša industrjialna poduzeća nalaze većinom u Slavoniji, gdje narod i onako nije zarade toliko potreban koliko u samoj Hrvatskoj, koja ima gušće pučanstvo a mnogo lošije zemljište. Banoračka željeznica. U istom listu čitamo, da je pitanje t. z. banovačke željeznice došlo ipak u povoljni stadij, jer se evo već i ekspropriaeija zemljišta za tu željeznicu obavlja i dobro napreduje, a to je dokaz, da se i samom gradnjom valjda ne će otezati. Bude li se ta željeznica izgradila, moći će se u tim krajevima stvoriti uvjeti za podizanje industrije, a moći će se lako i izgraditi industrijalne željeznice, kojima bi se omogućila eksploatacija šuma u našoj Banovini. Šumska je taksa danas u tim šumama tako malena, da gotovo nije vriedno šume ni prodavati, jer kad bi se prodati htjele, morale bi se gotovo u bezcienu dati. — Preostala bi sada samo još županija ličko-krbavska — koja još sveudiljno nema ni pedlja željeznice — u sredovječnim prilikama. Domaći privredni odnošaji u ovim se krajevima uslijed toga sve više pogoršavaju. Dokle nisu ni drugdje imali željeznica, tog najvažnijeg od modernih prometila, konkurencija je bila moguća, nu kako su po drugim predjelima željeznice izgradjene a samo ih ondje ne ima, biva i lička konkurencija sve slabijom a narod sve više ovisan o zaradi, koju nalazi po drugim krajevima — često u dalekom inozemstvu. Šumarstvo u Ugarskoj 1900. Iz godišnjeg izvješća koje izdaje vis. ugarska vlada svake godine o svojem djelovanju u obće, a koje se u izvadku saobćuje i u poluslužbenim novinama, brojila je površina šuma prošle godine 13,050.847 kat. rali; za 5743 rali više nego godine 1899. Puste površine pošumljuju se vrlo uspješno i naglo, te zakonski članak XXIX. od god. 1898. djeluje vrlo dobro. U svem gospodari se u smislu tog zakona na površini od 3,326.929 rali, pa se već sada konstatuje na |