DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 606 — 0 pošumljenju krasa u području Gorice i Gradiške. Radnje oko pošumljenja kra šau austrijskim zemljama vrlo liepo napreduju, pa je naročito o pošumljivanju krasa u Kranjskoj već ove godine u posebnom. članku u našem listu govora bilo. O pošumljenju krasa u području Gorice i Gradiške izašao je nedavno uvodni članak u »Oesterreichische Forst- u. Jagdzeitung « kojega u prevodu donosimo, jer držimo, da će naše stručare u mnogom zanimati moći. Isti glasi: »Iz izvješća povjerenstva za pošumljen je krasa u području poknežene grofovije Gorice i Gradiške za g. 1900. razabiremo medju ostalim sliedeće: Proljetnim radnjama oko pošumljenja počelo se je u kotaru Gorice i Gradiške već koncem siečnja ; u kotaru Sesana pako početkom ožujka. Uslied sniežnih mećava morale su se radnje u ožujku na dulje vremena prekinuti, nu ipak su sve radnje do konca svibnja dovršene. Za trajanja radnje bilo je vrieme kišovito i povoljno, dapače neko vrieme i prehladno. Iza toga naglo je u kotaru Goričkom i Gradiškom zavladala velika vrućina, a kiše nije bilo tri mjeseca, stog je na južnim obroncima do TC/o biljka uginulo. Na sjev. obroncima bilo je bolje, ipak je 40°/o biljka propalo (prošle godine samo 25%) To je najveći gubitak do seJe u obće. U kotaru Sesana propalo je samo 23% (pr. god. 277o) biljka. Ovaj povoljni uspjeh pripisati je samo zgodnim kišama. Ove se je godine na nekim mjestima i u jesen sadilo, gdje se sbog pomanjkanja radnika nije u proljeće radnja obaviti mogla. Ove su kulture dobro prezimile. Sadnje na krpe izvedene sjemenjem crnog i primorskog bora, pak parolinskog bora većinom su propale. Bili su ti samo pokusi. Na novo se je pošumila površina od 216´/« hektara (pr. god. do 191 ha.) a potrošeno je za to 1,854.100 biljka (pr. god. 1,653.100 kom.) i 8 kg. sjemena crnog bora. Za popravak starijih nasada potrošeno je 1,395.900 biljka i 2V2 kg. sjemena (pr. god. 1,456.000 biljka), |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 607 — Potrošeno je dakle ukupno 8,256.000 biljka (pr. god. 3,107.000 kom.) a od toga odpada na crni bor 2,944.000, parolinski bor 54.000 a na Pinus leucodermis 1.600, Pinus densiflora 200, na običnu smreku 137.900, ariž 107.700 i na jalšu 4.600 kom. Za samu sadnju obavljenu u vlastitoj režiji izdano je 11,050 K. bez troškova za kopanje jama, koje daju vlastnici u pravilu sami kopati, a samo iznimno daje ih kopati povjerenstvo iz svojih sredstava. Pošumljenje jednoga hektara kraškoga tla dolazi prosječno na 52*44 K. (pr. god. 52*12 K.); zasaditi 1000 biljka stojalo je 6*3 K. (pr. god. 5*92 K.) Popunjivanje nasada (razgrtanje starih jama i sama sadnja) stojalo je ove godine 8.020 K. (pr. god, 7657 K.) ili po 1.000 kom, 6*01 K. (pr. god. 5*74 K.) Ukupni troškovi pošumljivanja u vlastitoj režiji iznosili su: 1. za novo-pošumljenje 10.995 K; 2. popravke kultura 8.019 K; 3. Kopanje jama 881 K; 4. transport biljaka i manipulacija 248 K; 5. njega nasada (tamanjenje zareznika) 25 K; 6. vezanje opuzina 3 K; 7. pokusi sjetvom 54 K; 8. putevi po branjevinama 464 K; sveukupno dakle 20.683 K. Pripomoć interesenta t. j . kopanje jama s njihove strane vriedi oko 7000 kruna. Kod subvencioniranih nasada sastoji ta subvencija samo u bezplatnom podieljivanju nuždnih biljka. God. 1900. desio se je požar u branjevinama na tri mjesta te je izgorjelo 9*3 ha. branjevina i tim je prouzročena šteta od 1684 kruna. Ti su požari nastali djelomično opet od iskara lokomotiva. Borov savijač (Retinia buoliana) i ove je godine kao obično pravio štetu u mladim 4—12 godišnjim nasadima, koji ne leže više od 800 met. nad morem, a sabirali su gusjenice po nalogu sami vlastnici kultura. Nu i povjerenstvo dalo ih je sabirati ondje, gdje ih je osobito mnogo bilo. Napadnuto je bilo oko 880 ha. I borov četnjak (Phalaena bombix pitjocampa) pojavljuje se sve više u starijim nasadima, prem su gniezda po nalogu pol. oblasti a i po samom lugarskom osoblju zimi i u proljeće opetovano tamanjena. Stradalo je od toga do 510 ha. |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 608 -dakle za 240 ha. veda površina nego prošle godine. Borova pilatka (Lophvrus pinij opažala se je u mladjim nasadima, pa su gusjenice gnječene i tako tamanjene. U velikoj se je množina pilatka pojavila samo ii branjevina obćine medejske, te je ne samo napadala sasvim mlade nasade, već i do 10 met. visoke starije nasade crnog i bielog bora. Na vrbovih takovih starijih stabalca bila su čitava gniezda takovih gusjenica. Pučanstvo je zbog neznanja stabalca samo treslo, pa su tako te gusjenice popadale na tle i razisle se naokolo, i sve nasade u toj obćini, na površini od 10 ha., obrstile. Tekar kasnije nadošlo je na to šum. osoblje pa su se kasnije poprimila valjana sredstva da se one utamane; tražile su se kasnije bube, kojih je bilo dosta pod kamenjem, u travi i u pukotinama kore. Opravdan je nazor, da su se gusjenice ove pilatke već dulje vrieme neopaženo zadržavale u vršikama viših stabalaca, jer se samo tim može tumačiti njihova nenadana velika invazija. U čitavom području povjerenstva napadnuto je po pilatki do 156 ha. nasada. Grčice hrušta opažale su se ovdje i ondje u nasadih obično takovih, gdje ima listnatoga grmlja. Osobite štete od hruštova nije bilo. Elementarnih nepogoda nije ove godine bilo. U starijim nasadima parolini-bora i na pojedinim stablima crnoga bora u obdini Sdransina, primjetila se je po prvi puta borova hrdja (Kiefernblasenrost, Peridermium pini corticola) a tamanila se je tako, da su se odrezali napadnuti dielovi biljke. Ehizoctonia Strobi na borovcu tamanila se je na isti način, nu vidi se, da se ona ne može izkorieniti, te od nje ugine svake godine do 500 ovakovih biljaka. Sva sredstva obrane nisu mogla pomoći. Štete od divljači na nasadima počinjene su samo po zecevima u kotaru gradiškom i u obćinama Krajna vas, Corgnale i Povir kotara sesanskog, pa se moraju ozliedjena biljke zamieniti novina, što i opet povisuje trošak oko popravka kultura. -— U nekojim nasadima kotara Sesana stradaju mlada stabalca smrekova i arižova od srnjaka, koji si rogove čiste. |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 609 — Još su znatnije štete na boru. Kad lovci i psi prolaze kroz branjevine mnogo se griča odroni, šatre i zatrpa mlade biljke, a i suhozidovi se prelaženjem lovaca ruše. Da se te štete u buduće preprieče, našlo se je povjerenstvo ponukanim upraviti na zemalj. odbor molbu, da se §. 53. lov. zakona od g. 1896. na toliko preinači, da budu i mladi nasadi, kao i mnoge poljske rastline prije žetve, zakonom zaštićene tako, da se u njih ne bude smjelo loviti dok većina biljlfa ne dosegne bar visinu od 25 cm. Ova umjerena zaštita ne će lovstvu mnogo smetati, jer spomenutu visinu dostignu biljke već nakon četiri godine, pa uzev, da se godimice kojih 200 ha. kultivira, ograničit će se slobodan lov samo na površini od kojih 800 ha. koja je površina raztrešena po svih 96 poreznih obćina. Suhozidi (gromače), podigli su se samo oko osam branjevina u ukupnoj duljini od 3631 met. — visoki su od Y..—1 ™a debeli samo 60 cm. -— subvencijom od 1040 K. Nadalje je za popravke već postojećih suhozida izdano u obćinama Duino i Medeazza 43 K.; dakle od strane zaklade potrošeno u svem samo 1084 K. U obće se je do sele iz sredstava zaklade za pošumljenje izdalo za suhozide, 44.522 t-k. metra, 17.920 K; za popravak istih 145 kruna; dakle ukupno 18064 kruna. K ovoj zakladi doprinesla je c. k. povlašt. južna željeznica za podizanje obranbenih suhozida uz njezine pruge, da se preprieče požari, koje prouzročuju frcajuće iskre iz lokomotiva, 2.436 kruna. Gdje je nuždno providjene su nove kulture, koje nisu ogradjene, zagajnimi znakovi ili su takovi nadopunjeni. Najbolje sredstvo za obranu od požara, koji nastaju izvan branjeviua ili u kojem kutu iste, jesu suhozidi. S tog razloga nastoji se podići što više takovih suhozida. Osim toga mnogo hasne nezasadjene 5 —10 met. široke pruge, koje se i od trave svagda čisto držati moraju. Njima se onemogućuju daljnje širenje požara, odnosno omogućuje, da se oni laglje trnu. — Osim toga skrbilo se je povjerenstvo, da se provedu i sjegur |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 610 — nostne mjere proti požarima, tako: požanje trava u nasadima naročito na onim mjestima kuda teku javni putevi; osim toga čiste se stariji nasadi od palih suhih grančica. Potonje se težko provadja, jer te suhe grančice kao ogrievo dosta malo vriede. Da se nasadi što bolje njeguju a i pogibelj od požara umanji, provela su se na 21 mjestu a na ukupnoj površini od 43 ha. proredjivanja, odnosno suhe su grančice sa mladih stabala odpiljene; sve uz nadzor i uputu šumarskoga osoblja. Užitci, koji se mogu na površinah unesenih u kataster pošumljenja uživati samo uz dozvolu političke oblasti, dozvoljeni su uz točnu naznaku načina uživanja i odkaza po šumskom osoblju. Ovako je odkazano: drvo ... . u 90 slučajeva na ukupnoj površini od 242 ha. stelja ...» 12 » » » » » 80 » brst . ...» 3 » » » » » 2 » trava ...» 17 » » » . » » 152 » rujevina . . » 1 » » » » » 45 » paša ...» 13 » » » » » 50 » ukupno u 136 slučajeva na uKupnoj površini od 561 ha. Šumski vrtovi kojimi upravlja povjerenstvo zapremaju sliedeća površine : Gorica 5476 m´, Schonpass 2816 m´^, Komen 3280 m´´´, Trnova (samo za uzgoj arižovih biljka) 490 m^, dakle ukupno 12.042 m-. U god. 1900. u ovim su se vrtovima sliedeče površine sjemenom zasijale: vrst sjemena: (jorica 1 schonpass Komen Ternova i akupno crni bor 60 32 35 — 127 parolini bor 5 — — — 6 Pinus Thunbergli 1 — — — 1 jela 0-5 -— — 0-5 smreka 8 — — — 8 ariž — —-— 6 6 Larixi leptolepis — 0-25 — 1-75 2 obična jalša — 8 — — 8 zelena jalša — 4 — — 4 ukupno klg. 74-5 44-25 35 7-75 161-5 Vriednost u krunama 339 182 159 79 759 |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 611 — Sjeme parolini-bora dalo je povjerenstvo sakupljati u 15 god. starim nasadima te vrsti drva u obdini Zdrausina; ostalo sjeme, izim jelovog sjemena, kupljeno je. Uspjeh sjetve zasvjedočava, da je ovo sjeme parolini-bora od vrlo dobre kakvoće. Iz gornjih množina sjemena uzgojene su tečajem g. 1900. sliedeće množine biljka : 3,140.000 crnog bora, 50.000 parolini- bora, 8000 Pinus Thunbergii, 200.000 smreka, 160.960 Larix leptolepis, 4.000 običnog ariša, 11.550 crne jalše, ukupno dakle 3.431.060 kom. biljka, od kojih se samo one crne jalše i parolini-bora kao jednogodišnje za pošumljenje rabe. Starije biljke napredovale su u šumskim vrtovima tečajem ciele godine vrlo liepo, nu ne može se to redi za one koje su istom niknule, a s razloga, što je sjetva sbog nezgodnog vremena tekar kasno obavljena, pa se i niknule biljke ne mogoše onako liepo razvijati kao obično. Prekomjerne kiše i nekoji puta vrlo hladno vrieme sprečavalo je napredovanje biljka u proljede, a odma na to došlo je vruće ljeto i tromjesečna suša. U novoosnovanom šumskom vrtu u Trnovi propale su gotovo sve biljke ariševe, dočim su u starijem nu provizornom šumskom vrtu, gdje je posijano sjeme japanskog ariša (Larix leptolepis), mlade liljke liepo nikle i dobro se razvijale. U vrtu kod Schonpassa nije sjeme zelene jalše (uzgaja se za više položaje) ni niknulo. Ostale vrsti kao crni i parolini-bor pak smrekovo sjeme dobro je niknulo, a mlade se biljčice liepo razvijale u svim vrtovima. Da se sprieči infekcija po gribu Hjsterium macrosporum, koji se je mjestimično pojavio, čitavo se je bi- Ijevište u Gorici 1%% rastopinom vapna i modre galice poštrcalo, koji je postupak doista i koristio. Od zareznika stradali su uešto jače jedino šumski vrtovi u Gorici i Schonpassu i to samo od vrlaca. Vrlci hvatali su se u ukopane lonce. Ukupni trošak šumarskoga nadzora stojao je 4455 kruna. Od strane šumarskog osoblja države i samoga povjerestva prijavljen je tečajem god. 1900. u svem 41 slučaj šumskih prekršaja. Od toga ima 12 slučajeva nepovlastne sječe, 14 nepovlastne paše, 9 slučajeva nepovlastne košnje trave, 2 slučaja |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 612 nopovlastnog sabiranja rujeviue, 2 slučaja u kojim je propušteno podžinjanje trave zbog pogibelji od požara i 2 slučaja u kojim je propušteno tamanjenje zareznika. Kataster pošumljena je već sasvim dovršen, pa će se je dino možda kakova neznatna promjena u njem provesti. Početkom godine unesene su pravovaljano u taj kataster na temelju §. 5. zakona od 9. prosinca 1883. (L. G. BI. br. 13 za 1884) sliedeće površine: obćinske u iznosu od 6051*38 ha., šumskoga erara u iznosu od 168*14 ha., privatnika u iznosu od 2017-18 ha., same zaklade za pošumljenje 5 ´^9 ha., dakle ukupno 8242-48 ha. Ove površine umnožale su se za 0-124 ha., dočim je odpalo 10-86 ha., stog je koncem godine odpalo 10-736 ha., a po tom preostalo 8231.75 ha. Glasom službenog izkaza pošumljena je dosele umjetno površina od 2837-24 ha.; a još prije nego li je postavljeno povjerenstvo, pošumljeno je uz pripomoć države i povučeno u kataster pošumljenja 487-63 ha., koja se površina danas samo njeguje, to dakle sada ukupno stanje umjetno pošumljenih kraških kultura iznosi 3324-87 ha. a ima se još pošumiti 4.906-88 ha. Povjerenstvo za pošumljenje imalo je u g. 1900. odnosno za vrieme cielog ovog obstanka od 1884. do uključivo 1900. primitaka i izdataka kako sliedi: U godini U razdoblju Predmet 1900. 1884—1900. kruna kruna Prihodi 1. Državna podpora 24.000 322,500 2. Zemaljska podpora 6.000 52.700 3. Kama^ uložene blagajničke zalihe . 161-03 3.554-29 4. Kazni prihodi 180*84 12.689-54 ukupno . . . 30.341-87 391-243-83 |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 613 U godini U razdoblju Predmet 1900. 1884—1900. kruna. kruna Izdatci 1. Nabava i izvlastba zemljišta .. . — 3.710"63 2. Pošumljivanje 20.682´67 252.868-96 3. Podizanje suhozidova 1.084´15 18.064-57 4. Uzdržavanje biljevišta 3.440-71 52-056-92 5. Nabava orudja — 59-48 6. Nadzor 4.454-98 42.680-38 7. Kataster pošumljenja — 1.584-44 8. Troškovi povjerenstva 165-28 3.030-26 9. Uredski troškovi 178-16 2.273-45 10. Nagrade 605-00 6-349-— 11. Razni izdatci 886-84 4.635-72 ukupno . . . 31.497-79 387.312-81 U svrhu da se osjegura povremeni oprost od poreza onih čestica koje će se pošumiti, poduzelo je povjerenstvo nuždne korake kod c. kr. ministarstva za poljoprivredu. Ovo u svrhu, da se poluči provedba naredbe od 2. kolovoza 1900. br. 36.250 po kojoj se trajne promjene u šumskoj kulturi u zemljarinskom katastru u smislu zakona od 12. srpnja 1896. (L. Gr. B. br. 121) od g. 1901. dalje u obzir uzeti imadu sve do vremena, gdje će se konačno odlučiti kakov će se oprost od poreza takovim šumama dati. O tom vode se jur pregovori medju nadležnimi faktori. Na podnesak odgovorilo je c. kr ministarstvo za poljoprivredu predhodno, da će se sadržaj podneska kod razprava u pretres uzeti. Bilo bi poželjno da se ovo pitanje, koje je od tolike važnosti po daljni tečaj pošumljivanja, što prije i povoljnije rieši«. Tako je evo i ovoj krunovini pitanje oko pošumljenja krasa na pola riešeno, jer je oko polovice sveg krasa već pošumljeno. Budu li radnje — o čem ne ima sumnje — tako napredovale kao što zadnjih godina napreduju, bit će čitav |
ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 614 — pusti kras za kojih 20 godina podpunoma pošumljen a blagostanje pučanstva i ove malene krunovine, koja zaprema samo blizu 3000 Dklm., postavljeno na sjegurniju podlogu. Pučanstvo, koje se je prije radnjam oko pošumljenja tih golieti protivilo, uvidilo je sad velike koristi od toga, te radnje podupire i samo žali, da se njimi već u starije vrieme počelo nije. Najvećih si je zasluga stekao oko svih tih radnja predsjednik povjerenstva za pošumljenje, vrli otačbenik, nedavno preminuli grof Cor on ini, poznat sa svog djelovanja na političkom polju, koji je od ustrojstva povjerenstva g. 1884. pa sve do svoje smrti ovu čast obnašao. Uz njega stekoše si velikih zasluga od šumarske strane za te radnje bivši zemalj. šum. nadzornik a sada dvorski savjetnik H. vitez Gruttenberg i sadanji šumarski nadzornik J. Puc i eh. Nastojat će mo, da što prije donesemo izvještaj o radnjama na našem krasu. Osobne viesti. Odlikovanje. Njegovo c. i kr. apostol. Veličanstvo blagoizvolilo je podieliti vlastelinskom nadšumaru u Dolj. Miholjcu Stjepanu M a t o 1n i k u u priznanje njegovog mnogogodišnjeg službovanja kod istog vlastelinstva zlatni krst za zasluge. , čestitamo". Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: kr. šumar, vježbenika kod kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unut. poslove, Svetozaz,a RadojSića , šumar, vježbenikom kod imovne obćine petrovaradinske, nadalje šumar, tehničkoga dnevničara Ivana Milkovića , šumarskim vježbenikom kod im. obćine otočke, konačno abituriente kr. šumar, akademije Andriju Petra č i ć a i Vašu Vučković a šumarskim vježbenicima kod kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove. Prešli u državnu službu kraljevine Srbije: Od naših mladjih stručnjaka, koji su većinom i članovi našega šumarskoga družtva, postavljeni su u državnoj službi Srbije: vlastelinski šumar Josip Silvester , okružnim šumarom u Kragujevcu, bivši kr. kot. šumar i civilni mjernik Jaroslav pl. Š u g h za podšumara I. klase u Krusevcu, šu |