DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 602 — Iz dana u dau biva sve manje skupocjenih, posavskih hrastova, pa je podpuno vjerojatno, da će posljednji ostatak takovih imati i mnogo veću vriednost, jer tako vrstne robe neće biti. Na završetku budi spomenuto, da su ovi redci utisci promatranja starih hrastovih šuma petrovaradinske pak graničećih snjima šuma brodske imovne obćine, te držanih šuma oko ubavog Moro vica. J. — M. 0 procjeni šumah pomoću tangencijalne promjerke ili tachydendrometra. Piše: Mirko Puk, kr. žup, šum nadzornik. Upotrebljujuć običnu promjerku pri procjeni stabala mjerimo samo promjere u prsnoj visini, dočim visine obično ucijenjujemo okularno. Iz tih faktora i obličnoga broja, kojega ili poznamo iz prijašnjih radnja ili ga specijalno u tu svrhu ustanovljujemo na njekolicini oborenih stabala, izračunamo onda kubični sadržaj stabla. Kod porabe taehjdendronmetrom pako obavljamo procjenu stabala ili tako, da se mjeri deblo samo u sredini njegove tehničke visine ili ga pako rastavljamo u sekcije i mjerimo svaku pojedinu sekciju u sredini dužine. Prema tomu možemo procjenu stabala tachjdendrometrom provadjati na dva načina: I. mjereći deblovinu u sredini njezine dužine, II. rastavljajući deblovinu u sekcije i mjereći svaku sekciju u sredini njezine dužine. Ovaj potonji način je točniji, te će se uporabiti kod stabala sa nepravilno padajućom deblovinom. Kod jednog i drugog načina procjene može se uz tachydendrometar shodno upotriebiti i obična promjerka, nu od potrebe nije, jer se svako stablo ako se baš po dosadanjoj naviki hoće, može i tachjdenđrometrom premjeriti u prsnoj visini. Ako se uz tachjdendrometar rabi obična promjerka, onda posao brže napreduje, ali |
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 603 — za to treba jedan radnik više, nego kod porabe tachjdendrometra bez obične promjerke. I. Procjena sa taehjdendrometrom, mjeredi deblovinu samo u sredini njezine tehničke visine i to: a) bez obične promjerke. Procjenitelj sastavi štap na njegovu podpunu dužinu, a na najgornji sastavni dio stapa zašarafi ravnalo sa razdieljenjem. Tako sastavljeni štap ne rastavlja se za cielo;vrieme radnje. Radnik sa tako sastavljenim štapom ide od stabla di> stabla, postavljajuč ga uz mjeriti se imajuće deblo uspravno ili barem tako, da ravnalo stoji okomito na os debla. Procjenitelj, stojeći postrance od stabla, vidi sada po štapu ili posvema točno visinu tehničkoga diela stabla ili ju po njem može približno, nu dosta točno prosuditi. Kad je to učinjeno t. j . procjenitelj dužinu stabla ustanovio, uputi radnika, da ravnalo postavi na polovicu (dužine) visine stabla i tu procjenitelj odčita njegovu debljinu. Ako je procjenitelj vješt u prosudjivanju visine stabala — što može uz pripomoć štapa doskora postati — to on i ne treba u svrhu ustanovljenja visine radnika sa štapom postavljati uz stablo, već će mu i bez toga predhodnoga iztraživanja smjesta označiti ono mjesto na deblu, gdje je sredina dužine i gdje se ono ima premjeriti. Ako pri tom pogrieši za 1 m,, postavljaj uć ravnalo za lm . više ili niže, no je sredina dužine stabla, ne čini nikakove velike pogrješke, jer debljina se ne može puno razlikovati, mjerili mi nju za 1 m. više ili niše od njezine prave sredine. Ako se stablo hoće premjeriti u prsnoj visini, (što je absolute suvišno, ali može služiti za umirenje savjesti one gospođe, koja su na promjerku naučna), onda radnik postavi ravnalo u prsnoj visini okomito na os stabla, a procjenitelj odčita ovdje debljinu stabla i ubilježi u svoju knjižicu. b) Uz pomoć promjerke je postupak procjene sa tachydendromedrom posve isti kano i bez nje, samo što se prsni promjeri mjere običnom promjerkom, a sve ostalo tachjdendrometrom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 604 — Dok naime [radnik ravnalo na štapu postavi na ono mjesto debla, gdje se promjer stabla želi premjeriti, dotle drugi radnik, koji običnu promjerku nosi, obuhvati deblo u prsnoj visini, a procjenitelj ju upiše u svoju knjižicu. II. Procjena stabala sa tachjdendrometrom razdieljujud procieniti se imajuda stabla na sekcije (obično od 2 m. dužinej b) bez pripomoći običi^e promjerke. Ako se želi stablo pomoću tachjdendrometra, bez pripo moći obične promjerke, na sekcije rastaviti, a sekcije mjerenjem u sredini kubicirati, to se donja 2 diela štapa sastave u jednu a gornja tri diela u jedmi cielinu. Na gornji od onih triju u jednu cielinu sastavljenih štapova metne se podjedno i ravnalo. Recimo sada, da procjenitelj ž li stablo razstaviti na same trupce od 2 m. i svaki trupac u sredini premjeriti, onda će radnika, koji nosi štapove sa ravnalom, uputiti, da ravnalo nasloni horizontalno uz stablo u visini od 1, 3, 5, 7 i 9 m. Prvo (t. j . postaviti ravnalo horizontalno u visini od 1 m. uz stablo) će radnik od oka pogoditi; drugomu će zahtjevu udovoljiti, postavljajuć na S m. jur produženi štap, na kojem je ravnalo, vertikalo uz stablo; ravnalo će doći u visinu od 5 m., ako radnik štap primi na najdonjem kraju, te ga pruženom rukom digne u vis, a ravnalo prisloni horizontalno uz stablo ; ravnalo će nadalje doći u visinu od 7 m., ako radnik svoj na 3 m. sastavljeni štap produži za ona 2 m., što ih u lievej ruci drži, te onda prihvati na donjem kraja najdonji štap, pa pruženom rukom digne u vis. Ako se konačno jur na 5 m. produženi štap natakne na prut od 2 m., te onda ovaj primi na donjem kraju i pruženom rukom digne u vis, dospjeti će ravnalo do visine od 9 m. debljinu stabla na ravnalu odčitati i rezultat ovih očitanja zajedno sa odnosnom visinom u svoju knjižicu ubilježiti. Tim je rastavljeno stablo do visine od 10 m. u same sekcije po 2 m. dužine, a svaka sekcija premjerena je u sredini njezine dužine. Iz promjera u visini stabla od 1, 3, 5, li i 9 m. vidit će se podjedno i pad deblovine, odpadajući na tekući metar, pa će se kubični sadržaj ostalog diela deblovine |
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 605 — t. j . onoga diela stabla, koji nakon odbitka sekeioniranog diela preostane i koji se u pomanjkanju dostatne dužine štapa ne da na selccije rastavljati, ustanoviti iz donje debljine, visine i obličnog broja. Dužina deblovine nad visinom od 10 m. ustanovljuje se sravnidbom sa štapom, sižućim do visine od 9 m. b) uz pripomoć obične promjerke. Postupak je isti kao kod 2a, samo se promjer stabla u visini od 1 m. mjeri običnom promjerkom, dok radnik ravnalo sa štapom postavi u visinu od 3 m. uz stablo tako, da na taj način posao procjene ponješto brže napreduje. Ako deblo na kraće dužine svoju tehničku uporabivost za cjepku i resku gradju mienja, onda se dužina sekcija opredjeljuje polag dužine uporabivosti odnosnog diela deblovine za cjepku i resku gradju. Pri procjeni se vrlo shodno rabi sliedeći manual. ProReska Ciepka graBroj Stablo mjer gradja dja od trupodmjeren od trupca paca vlaka o3 a ´5^ ! 1 SH ´l—i i. a a; O -73 : Opazka [a "a o3 03 a TS o´ 03 i li 2 t» 03 >S] -Q >N ,o n o´ S M p ^=i n 3 CD TS T3 TS o s^ .a -a M -^^ ^ ^ ^ A 3 0) 0) o CD a a a a a a a i a a 1 78 1 3 76 Idole prva 2 trupca falična, na5 70 2 70 2 78 20 1 trula. — — — — — — — — — 1 78 14 7 66 2 66 -2 76 15 1 2 — — 1 2 <)4 10 6 86 8 86 2 94 30 2 1 dolDiitrupna2 m. šupalj, inače goe zdrav — — 3 58 12 6 50 12 50 1 1 podpuno zdrav i ravan. — — 2 82 4 84 16 8 74 12 72 4 82 25 3 dolnji trupac od 4 m. falična 3 68 6; 68 30 2 dole crvljiv i natrul. — — — -— — — 5 li 8 7 64 2 64 — 6 56 14 7 50 14 50 1 zdrav. — 1 65 2 65 20 — — — —— — — — 3 62 2 162 15 — — — — — — — — 5 58 2 58 10 — — — — — — — 7 65 15 7 54 31. Puk. |