DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 597 — Sve u drvu skrivene bolesti, nazvali bi prvom vrstom, dakle internim bolestima, a sve druge bolesti, koje s polja na stablu primjetiti možemo, drugom vrstom ili eksternim bolestima. Obadve vrsti ovih bolesti imaju užasne posljedice, jer nam uništavaju naše skupociene hrastove, no ipak smatramo internu bolest užasnijom, jer nam kvalitativno i kvantitativno stablo uništaju, dočim ona druga vrst bolesti, i ako nara vrstnoća stabla trpi, ostavlja obično duže vremena njegovu masu nedirnutom. Težko nam je zbilja protumačiti i saznati razloge interne bolesti naših hrastova, jer je skrivena, i dok se čovjek divi ljepoti jednoga hrasta i ne može dovoljno vriednost mu ocieniti, ona mu je ipak često dotle cielu vriednost uništila. Mnogo više nas zanima spoljašna bolest naših hrastova, jer im Čovjek razvoj iz dana u dan, iz godine u godinu pratiti može. Pod ovu vrst bolesti, namjera je ovom članku, ubrajati naše suhareve, koji zbilja pobudjuju zanimljivo promatranje. Koliko nam se poznatih divnih hrastova počima pred očima našima sušiti, a za koje nam inače svi uslovi za daljnji njihov život povoljnim izgledaju. Koliko iznenadjenja pobudjuju do dojakošnjih godina poznata divna hrastova stabla, kad se od jednom počmu sušiti, pa tako iz dana u dan iz godine u godinu, dok se podpuno ne osuše, ne izgube vriednost, te postanu leglo raznih zareznika a naročito skarambeča (Cerambix heros), koji nam konačno silno izbuši hrastova debla. Promatrajući postanak naših suhareva uvjerismo se, da nam se sva stabla sa vrha sušiti počimlju, te prema korjenu sve to više, dok im se na posljedku još kratko vrieme samo najdoljne grane zelene, a tada i na njima i poljednji tračak života ne ugasne. Da se naši hrastovi zbilja sa vrha sušiti po Čimlju, uvjerava nas i ta okolnost, što su sve naše stare sa stojine suhovrhe. Nuz ovu pojavu uvjerismo se daljnjim opažanjem, da nam se stabla stojeća u koritu bara, najprije sušiti počimlju, te da |