DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 596 — Kako postaju naši suharevi? Nema sumnje da bogatstvo uaših posavskih imovnih obćina reprezentiraju naše stare hrastove sastojine, čijoj se vrstnodi i ljepoti tako reći cio sviet divi. Koga možemo raznoveriti da nije priroda tvorac ovog ogromnog blaga darovanog narodnom gospodarstvu, kad umjetničke ruke tako šta nestvaraju? Naprotiv njihova razprostranjenost, njihova starost i njihov položaj svjedoči, da je samo priroda, taj najveći umjetnik, bila kadra ogromne površine tako zagajiti, vjekovima ih kultivirati i tako njihovu arondaciju provesti. Pa sada čini nam se, da ih baš taj njihov najveći prijatelj, koji se je za njihov napredak i obstanak kroz stoljeća brinuo, polagano napušta, jer je sigurno i on primoran po svojim prirodnim zakonima vladati i raditi. Zaista zanimljiva pojava, jer do danas još na čisto nismo, što je prvi uzrok njihovoj propasti; a još manje znamo, možemo, li im viek produžiti! Izpitano je da naše posavske hrastove sastojine nisu prestarile, a ipak nam umiru; one nam kvalitativno i kvantitativno propadaju. Kad nam je to poznato, onda nema sumnje, da su nam naše liepe hrastove šume podvržene raznim bolestima, uslied kojih — a naročito ostavljene bez ičije pomoći i lieka — konačno propadaju. Pa zar nas u tom uvjerenju ne utvrdjuje nauka o voćarstvu i vinogradarstvu i sve druge nauke, koje govore 0 bolestima bilja i drveća! Od tuda i bivaju sve Češće bojazni i pritužbe potrošača naših hrastovih šuma, da su nam inače divne i ponosne naše sastojine bolestne. Sve bolesti šumskog drveća su po svojoj naravi interne, no prema njihovom nalazu i položaju, izgleda nam, da su naše hrastove sastojine podvrgnute tako reći, dvjema vrstama bolesti, od kojih bi jednu »internima« a drugu »externima« bolestima nazvati mogli. |