DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 521 — više nego li susjedne strane države, osim zemalja krune ugarske tako, da uvoz bukovine u Njemačku nije u \edoj mjeri vjerojatan. Ostale vrsti listaca, kao jasen, javor, brest, grab, orah, breza, topala, lipa, još su od manje važnosti u trgovačko- političkom smislu za njemačko šumarstvo. Odtuđ sliedi, da u obde listače ne igraju nikakovu znamenitu ulogu kod ustanovljivanja zaštitne carine na drvo. Pitanje o zaštitnoj carini na drvo vrti se ponajviše oko uvoza drva od četinjača. Četinjač e zapremaju u Njemačkoj 67%, a u pojedinih država i provincija tja i 957o od ukupne šumske površine. Nu ova površina raste danomice uslje toga, što se slabe šume listače pretvaraju u četinjave šume sa kratkom obhodnjom, kao i s toga, što se mnoge pjeskulje iz nova pošumljuju. Kvalitativno je njemačka čamovina jedna od najboljih, te ju strana čamovina nadmašuje samo što se tiče dimenzija i obzirom na pojedina za tehničku porabu nuždna svojstva. Njemačka pokriva svoju potrebu na tehničkom drvu čamovine po prilici do 40% uvozom stranog drva, dočim se ostatak od GO^/o pokriva u vlastitoj zemlji. Nu šume u Njemačkoj mogle bi pokriti veču potrebu čamovine, nego li to danas biva, pak je s toga važna zadaća g ospodarstvene politike, da njemačkoj čamovini njemačko tržište uzrdrži te ovo sve više i više otvara. Kao g. 1879. i 1886. tako je i sada samo čamovina odlučna u carinskoj politici. To dokazuje u ostalom činjenica, da od uvoza sveukupnog stranog drva ođpada na čamovinu prosječno 80—90%. Ako se obazremo na konsum drva, tad vidimo, izuzev možda tvrdo drvo, da konsum potrebuje uvoz stranog drva u neizradjenom, surovom stanju, dočim da ga zaštiti valja od uvoza stranih polufabrikata i gotove robe. Ako priznamo, da je to nuždno, tad se radi samo o tome da se ustanovi visina carine na uvoz drva. |