DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 577 — Relativno slabiji uspjeli ovogodišnjih prodaja, gdje se nije s proejenami znatno na niže išlo, ima se dakle u prvom redu pripisati gore spomenutoj obćoj gospodarskoj depresiji, koja se najžešće osjeća u Njemačkoj. Poznato je pako^ da je njemački trg, naročito u zadnje doba, postao i za nas vrlo važan. Osobito u koliko se tiče hrastovih trupaca. Hrastovi trupci bili su zadnjih godina znatni eksportni artikl za Njemačku. Sad je taj trg znatno oslabio, prodja je trupaca slabija, pala im je ciena, a sve to ne može ostati bez dojma na naše prodaje u hrasticima. Uz to je poznato, da i rezana roba slabije prolazi. Gotovo iz ciele Evrope čuje se, da se malo gradi; a kad se malo gradi, tad je i prodja drvu slabija. Ne ima gotovo obrta koji bi toliko uplivao na prodju drva, koliko graditeljski obrt. Najviše su toj depresiji krive nepovoljne prilike novčanoga tržišta. Novac je skup. Svemu tomu vele da je uzrok dugotrajni afrički rat Engleza sa Buri, koji je tobož po uvjeravanju Engleza dovršen, nu doista on već dvie pune godine traje. Nastupila je već dapače i treća godina a rat još traje, i kao da se je u englezkoj Kapskoj koloniji sad tekar pravo razbuktio. I kinezki nemiri doprinesoše svoju da je novac poskupio, a sve to nepovoljno djeluje i na trgovinu drvom. Jedino je prodja dužica još sveudilj vrlo povoljna, a to je ujedno još i najsvjetlij a točka u čitavoj našoj trgovini s hrastovom robom Nu ta okolnost ne može da sve popravi. Berbe je obćenito dobra, naročito u Franeuzkoj, toj glavnoj zemlji za eksport hrastove francuzke dužice, pa tako je i prodja krastove francuzke dužice vrlo dobra a postizavaju se kod prodaja često vanredno visoke ciene. — Opravdana je nada, da će se i naš domaći bačvrski obrt opet prenuti iza dugotrajnog mrtvila, u koji ga je bacila filoksera i peronospora. Regeneracijom mnogih vinograda u Hrvatskoj, a i u obće u cieloj našoj monarhiji, vlastita će se potreba na dužici povećati, pa će prodja bačvarske robe i u tuzemstvu porasti; do nedavno bila je ona samo minimalna — bar u koliko se je radilo glede hrastovih bačava za vino i drugo vinsko posudje. Glede ostalih vrsti tvrdih Kstača — izim bukve — prodja je istih dosta dobra, što svjedoče i povoljni uspjesi dražba. Tiče se to u prvom redu naše jasenovine i briestovine, koja danas na našem drvarskom trgu već priličnu ulogu igra, što dokazuju dražbe u Slavoniji, kod kojih seje sš,ma t. z. biela šuma na prodaju iznesla. Prilična je prodja i četinjave robe, samo bukva sveudilj je u slaboj eieni i težko se unovčuje. Kako bi se i toj vrsti drva osjegurala veća uporaba, a po tom bolja prodja i ciena, mnogo se trude šumari. Tako se je i ove godine o tom razpravljalo nu skupštini kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva, pa su naročito i za nas zanimivi navodi ravnatelja Hufnagla, koji se zauzimlje za susjedne nam kranjske bukove šume. |