DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 576 —


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Novo je izašlo:


Dr, Hranllović i D. Hire, Zemljopis Hrvatske. Svezka šesta.


La8Z0Wsky, Hrvatske povjesne građjevine. Svezka sedma. 0 ovim
djelima već smo u našem listu svoju rekli, pa samo opetujemo kad velimo,
da će ili i naši šumarski stručnjaci rado citati i u njima mnogo
poučna i zanimiva naći.


Pauliu, Beitriige zur Kenntniss đer Vegetationsverhaltnisse Krains.


I. svezka, ciena 4 K. 80 fil.
Der Jagdfreund, illustrirte Fachzeitschrift fiir Jagd-, Schiess-u
Scliutzenwesen. Od ovih novih novina, koje izlaze svake subote u Beču,
izašao je 1. broj 5. listopada.


Schotte, die nothwendigsten Sehutzvorrichtungen an den in landvrirthschaftlichen
Betrieben beniitzten Maschinen. Ciena 2 K. 40 fil.
SkOAvronek, die Jagd. Monographie mit 178 Abbildungen im Text´


u.
7 Kunsttafeln. Ciena 4 K. 80 fil.
Grentseh, die Weltausstellung in Pariš und ihre Ergebnisse in
technisch wirthschaltlicher Beziehung. Ciena 2 K. 40 fil.
Tubeiif, Studien iiber die Brandkrankheiten đes Getreides, iiber
eine Krankheit junger Riibsenpflanzen u. iiber die Schiittekrankheit der
Kiefer. Ciena 9 K. 60 fil.


Promet i trgovina.


Glavne redovite prodaje u našim hrasticima dovršene su. Izpale su
onako kako smo to već prije nagovieštivali, naime, da se je obća depresija
pod kojom srednje evropsko tržište već od druge polovice g. 1900.
trpi, i kod ovih prodaja osjetiti mogla. Ima ih koji to donekle poriču,
nu ipak je tomu tako. Naši se drvotržci ponajviše tuže na previsoke
prociene, nu nama je dobro poznato, da se je ove godine proejenami
išlo na mnogim mjestima na niže, a ipak su mnoge čestice neprodane
ostale. Tiče se to naročito brodskih hrastika. Tako je i uz umjereniju
ovogodišnju procjenu kod imov. obćine brodske ipak oko polovice čestica
neprodanih ostalo. Ne stoji ni onaj prigovor, koji se češće čuje,
da bi procjene obzirom na drvnu gromadu previsoke bile. Način
procjene običajan u našim hrasticima tako je točan i pouzdan, a uz to i
postupak dosta tolerantan, da taj prigovor nije opravdan, van možda u
pojedinim iznimni m slučajevima.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 577 —


Relativno slabiji uspjeli ovogodišnjih prodaja, gdje se nije s proejenami
znatno na niže išlo, ima se dakle u prvom redu pripisati gore
spomenutoj obćoj gospodarskoj depresiji, koja se najžešće osjeća u Njemačkoj.
Poznato je pako^ da je njemački trg, naročito u zadnje doba,
postao i za nas vrlo važan. Osobito u koliko se tiče hrastovih trupaca.
Hrastovi trupci bili su zadnjih godina znatni eksportni artikl za Njemačku.
Sad je taj trg znatno oslabio, prodja je trupaca slabija, pala im
je ciena, a sve to ne može ostati bez dojma na naše prodaje u hrasticima.
Uz to je poznato, da i rezana roba slabije prolazi. Gotovo iz ciele
Evrope čuje se, da se malo gradi; a kad se malo gradi, tad je i prodja
drvu slabija. Ne ima gotovo obrta koji bi toliko uplivao na prodju drva,
koliko graditeljski obrt. Najviše su toj depresiji krive nepovoljne prilike
novčanoga tržišta. Novac je skup. Svemu tomu vele da je uzrok dugotrajni
afrički rat Engleza sa Buri, koji je tobož po uvjeravanju Engleza
dovršen, nu doista on već dvie pune godine traje. Nastupila je već dapače
i treća godina a rat još traje, i kao da se je u englezkoj Kapskoj
koloniji sad tekar pravo razbuktio. I kinezki nemiri doprinesoše svoju
da je novac poskupio, a sve to nepovoljno djeluje i na trgovinu drvom.
Jedino je prodja dužica još sveudilj vrlo povoljna, a to je ujedno još i
najsvjetlij a točka u čitavoj našoj trgovini s hrastovom robom Nu
ta okolnost ne može da sve popravi. Berbe je obćenito dobra, naročito
u Franeuzkoj, toj glavnoj zemlji za eksport hrastove francuzke dužice,
pa tako je i prodja krastove francuzke dužice vrlo dobra a postizavaju
se kod prodaja često vanredno visoke ciene. — Opravdana je nada, da
će se i naš domaći bačvrski obrt opet prenuti iza dugotrajnog mrtvila,
u koji ga je bacila filoksera i peronospora. Regeneracijom mnogih vinograda
u Hrvatskoj, a i u obće u cieloj našoj monarhiji, vlastita će se potreba
na dužici povećati, pa će prodja bačvarske robe i u tuzemstvu porasti;
do nedavno bila je ona samo minimalna — bar u koliko se je
radilo glede hrastovih bačava za vino i drugo vinsko posudje.


Glede ostalih vrsti tvrdih Kstača — izim bukve — prodja je istih
dosta dobra, što svjedoče i povoljni uspjesi dražba. Tiče se to u prvom
redu naše jasenovine i briestovine, koja danas na našem drvarskom trgu
već priličnu ulogu igra, što dokazuju dražbe u Slavoniji, kod kojih seje
sš,ma t. z. biela šuma na prodaju iznesla.


Prilična je prodja i četinjave robe, samo bukva sveudilj je u slaboj
eieni i težko se unovčuje. Kako bi se i toj vrsti drva osjegurala veća
uporaba, a po tom bolja prodja i ciena, mnogo se trude šumari. Tako
se je i ove godine o tom razpravljalo nu skupštini kranjsko-primorskoga
šumarskoga družtva, pa su naročito i za nas zanimivi navodi ravnatelja
Hufnagla, koji se zauzimlje za susjedne nam kranjske bukove šume.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 578 —


Prodaje do sele neprodanih čestica nastavit će se, što je u ostalom


i sasvim razumljivo, nu razpisana je u erarskih šuma u brodskom po


ručju još i posebna velika prodaja, koja je međju domaćimi đrvo


tržci izazvala glas velikoga nezadovoljstva. 0 toj su se velikoj prodaji


pronašale opetovano glasine, da 6e do nje doći, prem se je to poricalo.


Ti glasovi ne htjedoše umuknuti, a sad se vidi da su doista i opravdani


bili. Ta je velika prodaja bila razpisana za 21. pr. mj. a mi ćemo se na


nju još niže osvrnuti. Spomenut nam je samo, da ja zagovaraju kao


nuždnu, da se uzdrži piljana u Vrbanji.


Eazpisane dalnje dražbe. Dne 10. listopada imalo se je prodati


kod I. banske imovne obćine (Glina) 2311 hrastovih stabala proeienjenih


na 38150 K.


Istoga dana (10) imala se je obdržavati dražba kod gjurgjevačke
imovne obćine (Belovar) i to 3164 hrast, stabala proeienjenih na 190159 K.
i 67 hrast stabala proeienjenih no 5296 K.


Dne 19. listopada ponovna dražba, kod kr. nadšumarskoga ureda
u Vinkoveih, onih čestica koje su kod prve dražbe obdržavane 10 rujna


t. g. neprodane ostale, a to su čestice:
1. Cadjavski bok br. 3. (na 40.35 ral.) 656 hr. 154 briest. i
314 grab. štab. sa 2934 m´ tvoriva i 1016 m´ ogrieva proeienjenih na
79652 K. (Šumarija Jasenovac).
2. Trstik a br. 7. (na 65-2 r.) 1081 hrast. 147 briest. 417 grab.
stabala sa 4001 m^ tvoriva i 1054 m´ ogrieva proeienjenih na 109.736 K.
(Šumarija Jasenovac).
3. Somova c (na 101"1 r.) 2459 hrast. 43 jas. 380 briest. i 5 grab.
stabala a sve sa 9420 m´ tvoriva i 2516 m^ ogrieva proeienjenih na
266.423 K. (Šumarija Morović).
4. Somova c (na 19´86 r.) 686 hrast. 16 jas. i 37 briest stabala
sa 2707 m* tvoriva i 219 m^ ogrieva proeienjenih na 76.699 K. (Ista
šumarija).
5. Vratična (na 74´8 r.) 2034 hrast, stabala sa 6558 m´tvoriva
proeienjenih na 164.746 K. (Šumarija jaminska).
6. Vratičn a (na 113 r.) 1716 hrast, stabala sa 6199 m´ tvoriva
proeienjenih na 190.749 K. (Ista šumarija).
Dakle sveukupno na 414 rali 8632 hrast., 59 jas., 718 briest. i
736 grab. stabala proeienjenih na 31.819 m´ tvoriva i 4 805 m´ogrieva
proeienjenih na 889.405 K.


Dne 21. pr. mj. imala se je obdržavati dražba kod šumske uprave
kneza Thurn i Taxisa u Lekeniku; na prodaju se iznašaju na panj u


4.100 m^ hrastovih trupaca, 34.900 kom. hrastovih dužica i 5400 prost,
metara ogrieva. Sve je to procienjeno na 62000 K.


ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 579 —


Dne 22. pr mj. imala se je obdržavati ponovn a dražba onih


šumskih čestica im obćine brodske, koje su čestice na dražbi dne 9. rujna


neprodane ostale. Ciene su kod pojedinih čestica obaljene za 10% od


predjašne izklične ciene. U svem izneseno je imalo biti na prodaju 12 če


stica sa ukupno 6990 hrast, stabala sa 30.072 m^ tehničkoga drva pro


cienjenih na 788.937 K.


Velika prodaja kr. šumskog erara. Kako smo gore spomenuli


odredjeno je, da se posebnom velikom prodajom prodadu šumski predjeli


„Orljača" i „DesiČeva". Ova se je dražba imala obdržavati dne


21. pr. mj. ; prodaje se svekoliko drveće na prostoru od 418 rali procienjeno
na po prilici 48.120 m^ tvoriva i 24.493 m^ ogrieva (bez hrastova
ogrieva, koje se prodati ne će) uz izkličnu cienu od 1,595.567 K.
Uspjesi dražbi. Kod dražbe, koja se je dne 9. rujna obdržavala
kod imov. obć. brodske prodano je od 26 čestica samo njih 13, i to
sliedećim dostalcem, kojih su ponude najbolje bile:


„Glavac" procienjen na 64.778 K. kupila tvrdka Pospišil i
Kaiser iz Osieka za 67.500 K.
jLužčić" procienjen na 28.957 K. kupila tvrdka Sedlaković
iz Osieka za 33.821 K.
„Rastovica" proeienjena na 12.829 K. kupila tvrdka Vuk i
sinov i iz Budimpešte za svotu od 17.931 K.
,,Mužko Ostrvo" procienjeno na 41.054 K. kupila tvrdka J. Eisler
i sinovi iz Beča za 50384 K.
„Kunjevei" procienjeni na 125.914 K. kupila tvrdka Gotthardi
i Liebermann iz Siska za 138.920 K.
„ćunjevci" procienjeni na 149.060 K. kupio L. pl. Blasic h
´iz Siska za 159.535 K.
„Boljkovo" procienjeno na 64.370 kupila tvrdka Moor i dr.
iz Mannheima za 74.000 K.
„Trislovi" procienjeni na 17.400 K. kupila Societe d´ importation
de chene za 19.550 K.
„Radj enovci" procienjeni na 42.147 K. kupio Gamiršek iz
Mitrovice za 43.976 K.
„Kragujna" proeienjena na 53.246 K. kupila tvrdka Vuk i sinovi
za 58.150 K.
,Sveno" procienjeno na 79.439 K. kupila tvrdka Moor i dr. iz
Mannheima za 83.000 K.
„Almaš" procienjen na 9418 K. kupio A. Veselinović iz
Mitrovice za 13.166 K. konačno
„Rastovo" procienjeno na 144.450 K. kupila Societe d´importation
za svotu od 159.520 K.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 580 -
Kod dražbe koja se je obdržavala kod kr. nadšumarskoga ureda
u Vinkovcih dne 10. rujna o. g. prodano je 7 čestica sliedećim dostalcem
kojih su ponude najbolje bile:


„Ilijin u gredu " procienjenu na 158.175 K. kupila tvrdka
Moor i dr. za 176.800 K.
„Cadjavsk i bok ´ procienjen na 138.415 K. kupila ista tvrdka
za 154000 K.
„Dvojane´ procienjene na 163,678 K, kupila tvrdka Dreibh
0 1 z i dr. iz Beča za 174.000 K.
„Trstiku" procienjenu na 93.843 K. iupio Wolfner za


96.623 K.
„Savički gjol* procienjen na 58.773. kupio Turčie iz Siska
za
70.152 K.
„Javička greda" a) procienjena na 73.869 K. kupila tvrdka


J. Eisler i sin iz Beča za 90.592 K. i b) procienjena na 2443 K.
kupio T u r č i ć iz Siska za 2606 K.
Kod dražbe krajiške investicijonalne zaklade obdržavane
u Zagrebu dne 26. rujna o. g. prodano je 6 čestica a 6 ib je neprodano
ostalo. Za pi-odane čestice hrastove bile su najviše ponude
kako sliedi:


„Sve no" procienjeno na 174.678 K. kupila „Holzhandels


A.
G." u Beču za 187.779 K,
„Paovo" procienjeno na 216.851 K. kupila Societe d´ importation
de chene za 241.630 K.
„Narače" procienjene na 182.766 K. kupio L. pl. Blasich iz
Siska za 194.606 K.
„S 0 m o V a c" procienjen na 233.622 K. kupila tvrdka F. Deutsch
i sinovi i Benedik iz Zagreba za 250 666 K.
„Blata" procienjena na 131.497 K. kupila „Holzhandels A. Gr."
u
Beču za 136.411 K.
„Krni ć 29" procienjen na 249.336 K. kupilo isto družtvo za


286.751 K.
Za t. ZV. bielu sumu" postignuto je:
,Sočn u 1 1 2" procienjenu na 19.630 K. i 13.409 K. kupila
tvrdka
Grassl, Schenk i dr. u Beču za 31.009 K. odnosno 21.379 K.
jKrni e 1 i 2" procienjen na 12.017 K. odnosno 10.674 K. kupio
M. Drae h iz Beča za 16.403 K. odnosno 14.756 K.
„Zeravinac 1 i 2" procienjen na 10.415 K. odnosno na 6350 K.
kupila je tvrdka Gotthardi i Liebermann iz Siska za 16.180 K,
odnosno za 10.180 K.