DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 520 —


uvezenog tehničhog drva iznosila je u razdobju od g. 1889—1898.
prosječno 168 mil. maraka godimice, a svih šumskih proizvoda
u obće 189 mil. maraka, a specijalno g. 1898., 280 odnosno
301 mil. maraka.


Financijalni prihod Njemačke od carine na uvoz drva razmjerno
je vrlo neznatan, jer je u prosjeku g. 1892 —1898. iznosio
jedva 12"36 mil. maraka ili 3°jo od ukupnog prihoda na carini.


Uvoz stranog drva nije toliko nepovoljno uplivao na
šumsko gospodarstvo u Njemačkoj, jer su uza sve to, što je
uvoz drva rasao, rasle i šumske ciene drva a i čisti prihod
šuma u Njemačkoj.


Usljed toga čini se, da bi se zaštitna carina na drvo posve
dokinuti mogla. Nu njemački šumari drže ju nuždnom obzirom
na pojedine mjestne prilike, gdje ima i suviše tehničkog drva,
koje se sbog strane utakmice ne može povoljno unovčiti, već
se mora kao ogriev upotrebiti.


Svakako mora da zaštitna carina stoji u razmjeru sa potrebama
drvne industrije.


Navesti demo s toga, u koliko može Njemačka svoju potrebu
na drvu pokriti prema pojedinim vrstim drveća^ i
kakove vrsti drvene robe Njemačka treba.


Od vrsti drveda spomenuti ćemo najprije hrast .


Hrastovin a zaprema u Njemačkoj S´S"/« šumske površine,
od česa odpada na šume guljače 3-2%. Nu ni to nam ne
daje pravu sliku, jer se u Njemačkoj goji hrast ponajviše u
mješovitih sastojinah, naročito u smjesi sa bukvom. Nu i na
bukvu odpada samt) 14"67o. Eačuna li se od toga % površine
na hrast, tad odpada na hrast u mješovitih šumah 3*6"/o tako,
da bi na hrastovinu išlo ukupno 7-2% šumske površine.


Od tud sliedi, da se potreba Njemačke na hrastovini ne
može u vlastitoj zemlji pokriti, več se ona mora iz inozemstva
uvoziti, nu tim uvozom ne može se krnjiti rentabilitet njemačkih
šuma.


Na bukv u (čistu) odpada 117o ukupne šumske površine.
Bukovine imade Njemačka dosta, više nego li je treba, a i