DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 562 —


modnosti odluke, kojom se dozvoljava krčenje, ne smije ništu
poduzeti, što bi staležu šume škoditi moglo.


U slučajevima §. 1. cit. zakona o ustroju gradskih obćina
izdaje kr. zem. vlada odluku u prvoj i zadnjoj molbi, pa
za to se takova odluka može odmah izvršiti.


Mimogred navesti demo ustanove cit. ruskog šumskog zakona,
jer se odlikuju svojom osebujnošdu. Cl. 804. glasi: »Ako
vlastnik šume kani preduzeti u slučajevima §. 803. (citiran je
u uvodu te razprave) krčenje šumskog zemljišta, tad je dužan
0 tom obaviestiti nadležni šumski odbor, te navesti razloge,
koji su ga na to potakli. Ako šumski odbor u roku od 6 mjesecih
od dana obavješćenja, ne zabrani molitelju krčenje, —
tad se uzima, da se krčenje dozvoljava, pa ga šumovlastnik
može odmah preduzeti«.


Posljedice oblastne odluke.


Nakon pravomoćnosti odluke mogli bi primjerice nastati
sliededi slučajevi:


Šumovlastnik kani šumsko zemljište pretvoriti
U drugu svrhu, nego li je ona, za koju je krčenje
dozvoljeno. Po našem mnienju ne smije on to preduzeti
bez oblastne dozvole, buduć da se svrha, za koju
je dana dozvola, imade smatrati kao uvjet, a šumovlastnik
nije vlastan, da sam promieni uvjet, uz koji je dozvola podieljena.


Ovakav propis sadržaje n. pr. Bavarski zakon.


Kr. zem. vlada sazna, da se pravomoćna odluka
žup. upravnog odbora protivi šumsko-redarstvenim
propisima odnosno javnim interesima.
U tom slučaju vlastna je kr. zem. vlada vlašću svoje vrhovne
nadzorne moći, da odnosnu odluku ukine i prema stanju stvari,
da ili krčenje zabrani ili u koliko je već šuma izkrčena, odredi
njezino ponovno pošumljenje u roku, označenom u §. 3. šum.
zakona. Tom ovlašću poslužila se je kr, zem. vlada već u više
konkretnim slučajevima.