DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 554 — Dalnju odredbu krčenja nalazimo u §. 18. vinogradarsko g red a od 28. prosinca 1885., po kojoj valja izkrčiti sve ono drveće, koje zasjenjuje trsje. U drugim slučajevima valja kod oblasti zamoliti dozvolu krčenja. Pitanje nastaje, da li je stanoviti vlastnik zemljišta dužan zamoliti dozvolu, ako kani na svojem dobru promjeniti kulture tako, da bi recimo oranicu´ pretvorio u šumu, a isti kompleks šume izkrčio. Pisac F. J. Schopf u djelu »Handbuch der Forstverfassung, des Forstrechtes um der Forstpolizei« rješava to pitanje tako, da za to nije nuždna dozvola, buduć da se površina šumskog zemljišta ne mienja, već da šumovlastnik imade tu pretvorbu samo prijaviti oblasti, da ona uzmogne vršiti nadzor nad tim, da li će on sbilja opredieljeno pošumljenje preduzeti. Mi ne dielimo to mnienje, buduć da šumski zakon u §. 2. izričn o ustanovljuje, da se bez dozvole oblasti ne smije ni jedno zemljište oduzeti šumskoj kulturi, — pa bi se ovakovim činom, makar se šumska površina ne bi umanjila, ipak mimoišao zakon. Valja na dalje imati na umu, da je ustanova §. 2. šumskoredarstvene naravi, — pa da za to oblast imade odlučiti, da li je iz šumsko-redarstvenih propisa i javnih interesa dopustivo, da se stanovito zemljište izkrči; ne može se pako to ostaviti na volju vlastnika. Molb a za dozvolu krčenja upravlja se na onu kr. kot. oblast, (gradsko poglavarstvo) u čijem području odnosna šuma leži. U toj molbi imadu se točno i vjerno opisati i iznieti sve okolnosti, koje se na šumu odnose ; za tim joj valja priložiti: 1. Izvadak onog gruntovnog napisnika (uložka,) u koji je upisana dotična šuma. To je nuždno, da oblast ustanovi tko je vlastnik šume, nije li možda šuma suvlastničtvo od više osoba, da li je šuma obterećena služnostima i da li imade tražbina, koje su na istu zalogopravno osigurane ; |