DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 552 — cizni, da bi sadržavali sve uvjete, pod kojima krčenje nije od štete za promicanje šumarske kulture u zemlji, pa za to se gdjekojemu ne dozvoljava krčenje u slučaju, u kojem bi mu inače oblast, kojoj ne bi bili propisani uvjeti za podielenje dozvole, takovu dozvolu izdala. Pojam krčenja po našem zakonu. Naš šumski zakon ne poznaje rieč „krčenje«, već u §. 2. jednostavno određjuje, »da bez dozvole nije slobodno nijedno zemljište šumsko oduzeti, da se na njem više drva ne plode ui obratiti ga u druge svrhe.« — Eieč »krčenje« rabi se u našem šumskom zakonarstvu tek u §. 59. provedbene uredbe od 15/7 1895. broj 35633. k zakonu od 22 |I. 1894. o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koji §. ćemo tečajem ove razprave na odnosnome mjestu citirati. Naš dakle zakon pod pojmom krčenja subsumira onaj čin usljed kojeg smo mi stanovito šumsko zemljište oduzeli šumskoj kulturi; tu je sve;´edno, da li smo ga pretvorili u drugu višu ili nižu kulturu ili, da bi smo ga gospodarstveno napustili. — Po tom će slučaj §. 2. nastat onda, ako stanovito šumsko zemljište, koje smo izkrčili, i za koje ne imademo spomenutu dozvolu, u roku označenom u §. 3. š. z. opet ne pošumimo odnosno, ako na njem preduzmemo takove gospodarstvene ili ine radnje i udesbe, da se iz naravi istib dade zaključiti, da smo to zemljište trajno oduzeli šumskoj kulturi. Nu čin, kojim smo stanovito zemljište bez oblastne dozvole oduzeli šumskoj kulturi, ne smije imati u sebi biljege opustošenja šume. Dakle ako sa šumom, hoteći ju eksploatirati ili rabiti njezino zemljište u druge svrhe, tako postupamo, da dalnje plodjenje drva bude ili pogibelji izvrženo ili posve nemogaće, — tada takav se čin ne bi mogao kvalificirati kao krčenje već se imade smatrati opustošenjem. (§. 4. šum. zakona). |