DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 551 —


III. Treću kategoriju zastupaju zakoni, koji u pravilu dozvoljavaju
krčenje bez predhodne oblastne dozvole pa samo
napominju slučajeve, u kojima je krčenje zabranjeno.
Tako ugarski šumski zakon (zak. članak XXXI. od
god. 1879.) zabranjuje krčiti šumsko zemljište, koje se nalazi
na obroncima, gorama, strminama; zatim šume koje zaštićuju
raširenje živog pjeska ili koje nisu za visu koju kulturu prikladne.


U §. 17. naredbe o gospodarenju s privatnim šumama u
Bosni i Hercegovini i o šumskom nadziranju tih. šuma
od prosinca 1890. broj 87.922/1. nalazimo sliedede ustanove.


U raštitnim šumama zabranjeno je svako rašumljenje. —
Osim toga zabranjeno je bezuslovno svakomu vlastniku šume:


a) rašumljenje onih dielova šuma, koji leže na strnim nizbrdicama,
koje su u opasnosti, da će voda zemlju ođnieti ili
da će se zemlja srušiti;


b) rašumljenje u tu svrhu, da se šumsko zemljište pretvori
u pašnjak bez drveća.


U druge svrhe dozvoljeno je slobodno rašumljenje vlastniku
šume, koja nije obterećena kmetskim ili tudjim servitutnim
pravima i koja nije zaštitnom šumom proglašena.


Vlastnik šume, koja je kmetskim ili servitutnim pravima
trećih osoba obterećena, ima za rašumljenje potražiti dozolu oblasti.


Kad kmetovi hoće da preduzmu rašumljenje u čiftlučkoj
šumi, moraju dobiti privolu vlastnika šume, koji, u slučaju
da tu privolu dade, mora zamoliti dozvolu oblasti mjesto
kmetova.


Ako promotrimo spomenute zakoske propise, to nam se
čini, da je najshodnije, onaj zakon, koji prepušta oblasti odluku
0 tom, da li se stanovito šumsko zemljište smije uduzeti
šumskoj kulturi. — Tu imademo garancijii, da se ne će učiučini
krivo ni molitelju krčenja a niti će se s vida pustiti
javni obziri, buduć da će oblast izviditi sve okolnosti koje govore
za krčenje i proti njemu, — te tek onda odluku donieti.
Zakoni, koji ustanovljuju preduvjete za krčenje, nisu tako kon