DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 551 — III. Treću kategoriju zastupaju zakoni, koji u pravilu dozvoljavaju krčenje bez predhodne oblastne dozvole pa samo napominju slučajeve, u kojima je krčenje zabranjeno. Tako ugarski šumski zakon (zak. članak XXXI. od god. 1879.) zabranjuje krčiti šumsko zemljište, koje se nalazi na obroncima, gorama, strminama; zatim šume koje zaštićuju raširenje živog pjeska ili koje nisu za visu koju kulturu prikladne. U §. 17. naredbe o gospodarenju s privatnim šumama u Bosni i Hercegovini i o šumskom nadziranju tih. šuma od prosinca 1890. broj 87.922/1. nalazimo sliedede ustanove. U raštitnim šumama zabranjeno je svako rašumljenje. — Osim toga zabranjeno je bezuslovno svakomu vlastniku šume: a) rašumljenje onih dielova šuma, koji leže na strnim nizbrdicama, koje su u opasnosti, da će voda zemlju ođnieti ili da će se zemlja srušiti; b) rašumljenje u tu svrhu, da se šumsko zemljište pretvori u pašnjak bez drveća. U druge svrhe dozvoljeno je slobodno rašumljenje vlastniku šume, koja nije obterećena kmetskim ili tudjim servitutnim pravima i koja nije zaštitnom šumom proglašena. Vlastnik šume, koja je kmetskim ili servitutnim pravima trećih osoba obterećena, ima za rašumljenje potražiti dozolu oblasti. Kad kmetovi hoće da preduzmu rašumljenje u čiftlučkoj šumi, moraju dobiti privolu vlastnika šume, koji, u slučaju da tu privolu dade, mora zamoliti dozvolu oblasti mjesto kmetova. Ako promotrimo spomenute zakoske propise, to nam se čini, da je najshodnije, onaj zakon, koji prepušta oblasti odluku 0 tom, da li se stanovito šumsko zemljište smije uduzeti šumskoj kulturi. — Tu imademo garancijii, da se ne će učiučini krivo ni molitelju krčenja a niti će se s vida pustiti javni obziri, buduć da će oblast izviditi sve okolnosti koje govore za krčenje i proti njemu, — te tek onda odluku donieti. Zakoni, koji ustanovljuju preduvjete za krčenje, nisu tako kon |