DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 27     <-- 27 -->        PDF

ouđti^fl


BAjppoueriSfi
a3(´B{Apođ [{97


BOi^na
8qoj unBzgjj
onBsajo


oq


AatjSQ


onđu:qQ


o iJAjppotiefiSfi
o


o


I
I
93]BJApođ´[{87
BOijna
BqM «nBZ8jj


onBsa^o


o


OAoins
A9U8()
oadn:^{i


o


BAjppOU9r[Sj][
95]H|Apođ´f|055
BDizno
vqoi UUBZ3JJ
onBsajo
OAOjns


AauSo


unipog


541


CO >—I CO I 1—I T—I rOi-H-^ I -^H—11—li—!(>q-^


S<1 00 O CO tr- 00 lO lO CO CO OO CO


CO 1—1
Cd CO CO CM


T— ^1 CO


3<1— ^r-iCO(MOO^OOOt^-CitOCDCO´* — <*
(>JiOCO(N(>5CO´^iO^CO^iOCO


coc05*q020´*0
OtDMiOOCOCOO-^— CDC^C—COOliOOO


o -*


^ooco-^ii-r-iaso-^aococDiOtMco^HOc^
CO—´Tti -^O´O´^oot-oiC^i
CO I—I
CO lO


00 —I oi -H lO ^
OJ CO ^ CO <^a CO
(>q t- Oi CO oo


CDCOt^O^C-CDOO-^OOCD
´;tlCO´-l-^C-C~CO´-HOt-0
COCOt-CO^CDOOC—CO´^l:^ O CD


OOCTCOOOCOCOOOC- 0-^CDCDCDCDt-003aO
cooa3iocDs^cciaocD!?qcciOcDOcos<]Oa^co
—´M—´COT—li—1--^ — 1—((NS^^^tM^-^C^CO


lO —" lO 1—1CO 03 ^ GO CO CO O -* —1 CD CO CO CO CO Ci
C-C3^ t- t-t^rH Ci lO CO »OCOt-OOCOCOlOtM —1 ^ cji CM O lO t—
CM (>q (M (?d CO CO Svi


1 1 CO 1


1^-^ i 1 1 1 1 MINI´"


1 CO 1 CO
1 1 ´-^ OJ OD ´^ C-1 ^ 1 OT 1 -* ^ (M
1 ´ — CO CM -^ 1


I i-O (M L-- in CD CO ^ T-H


^ (M
OI:^-^CDCMc^^;^^T—i(?qCMcocos

oaco!>J´*c33i>-coaoi—´i>-OT Ci (M
IOOIO-H(MCOT-I (MTfICO
00 ´^ Ot-COCM(MCDiO—´ —


iC CO


Ci »O ^ t-_
OO ´O (M -^ (M Ci "-o" jL,"


-._ Ci-^Ol»S^C»iOOC^


CM —^


CD CM O t— ^ 00 O CO >0 O ^ CO O
COl^-CiCOt-´^CJiOCOCvlt^CviCO
^H —. ^H r-i CM —_


TH CO CO—´--ooo:MOS^cocioo^(>5^^o — CO""
C7i CO CO^iO^CMCOifit-COt^iO-^COCOCM CO CD
(M —I


OOt^—´COOCO´COOCOCOtMt-´COLOCMOlr-CMCM


COCiCJiOCOCiCMCi^t^CDO—ICTiC^COiC—´CC


CMC^IOOOICMOOCO lOt^OOCOCO—´CM-*C~I>-OCO


CMCOCOCOCOCMOTCMCMco^f^^^ ^W < -^ iC lO


lOCO^CMCOCO^CDCiCicOO—´´^COCil^OOi
i0C0C0C0Oc0t-CMC0t-(Mr-(OG0i:~c-´^c~-O


r-H t— Ci CD — I
(N


CD CO CM
(M


CO t- (M´^OCMCOOOOinfMCOCMCM^COCKiCOLCJ


— —I—(tMC0O(MC050


ijq — -^ — ^ S^ i-H


CMiCCDcoO — O—c—ccc— ont^^Ocot^ CM CM


(M lO lO CD t— O 1--O lO CM O
´^ CO C^J CD (N C3i O ^1


t:~OOOCi00Cia0iO´*CD>OiOl>-Ci(>q —i >o CO


^ CM G^l 1-H —I —I — — CM CMS<1CM CM CM CO ´C CO CO


"lO -^ CD tr-CD Tfl cS CO —´t-CD CM CS´
OiOCOOcJi— f-cDiOoo — CO
Ci^^cSiCDffdOiOTflS^COCOTjICMCOCOCO^ o I>





O CO CM —^ C^ lO


C0C-"OCDCOCD^(^CfjtQiQf_CTD_^^^n


CM cc´"´
COCMCO´HCOCOCOt-COCO —´ lO cc
00 c^


—iMCMCM(>5(?qS

CTi CO CO [^ CO M [^ ´^ CO r-—
CO ´^ Oii o .C^ t^ CO CT.


CO lO D-CO — t^ CO c::^ CM t— CO ^-1 lO o oo O O c-´Tli


—< CO COCOCO(MCM(M — —´ C—CO t- t- t-t— t-CD t


CMccj^idcDJ>^cdcjic5 — cMcci^´iocDt-^cdciO


COCOCOOOCOGOCOOOOi´CiCiCi´CiC^CiCi´CiCiO


COCOCOCOGOCOOOCOCOCOOOCOCOCOCOCOCOCOCi




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 28     <-- 28 -->        PDF

542 —


COGOCDCDCX>CO:DCDI:0´X>0´X)CCCIOCCCOGOGOGCIX;


Godina


Ogriev


--1 .-OD co Ci CTž g«

CD CO *^ OO -3 rf^
h-^ I—´ Oi tsS


tesano


OiClCCOJl—´I—´OlOJCnCOOCCCO


Rezana roba


Dužica


O^ o:. i-c CJi I-* os rf^ O ga bS ga ht^ te CD ^^^ H-* I |_J


tsS K-to tsS C» I—´ I Želj. pođvlakej
to co i----itooi*->f^oo-3oa5ixi I


10 to to — Ugljen ođ drva


picocoh(^oiI—´>-´IMI—´I—´hJj-ii-icoo;I—´toh^to


oooocD-aoicrii^ajaj^aGiociajascoas— Ukupno


COCOtOC0CD>-´O´>)^a3t0C´JCDtOCOg:i0OtOC"O´


CDCCCCOOOOCOCOCOCCGO CDODCOOOOOOOOOCOOOOO


Godina


OCDCCCDCDCDCDCDCDCO OCOCDCD^^CDCDcOCDCD
OCOC0^50 0´*-COtO>-´ OCD00-j01C"h(^00t0^


to h-* H-^ I—^ K-Hrj tO>(i.W^^tOOCH>*^H^CD


cD´-too´Oaiasco^] —oc h)^i^ooiaitot)^cc*^oi


COOOOiOOtOOOJ^OiCDCD-´* -aciotooo´tooo^j Ci teaano


px trj


CD
^^ "´ ^1 ><^ co ~3 t<^ co ><^ hJ^ jj^jf^Os Oi CJi r i 0_ cji ^1 a


iJi´ « —
—— I—h-1 Ii-´

03 h^ C to ´— —


Kozana roba °


lOitOOOOOH-O´OOCCt^^O´—,
,, --_ O
CD CD h—tf^O I— pi >Ji. r-|j O to Pi 03 -] CD r— !- to


CDt^^OoOO^aOlO´toOoOO ^ _ OiOO´


c ^ I-´
I D G0-a03^5CDCCO00O


Dužica


— I S* OO -J CD -a >*^ Cn CC to 0i*^
O´t(^WPiC0rf^tO „ COC3CD*´0´GOtOCD
-^ to I—´ 00 00 &-Želj.pođvlake; p>


Pl H-)^ O´ -O >— 03 " >J^


tOH-^H^^-— ,— ,— _j .—


CCPipihJi^OOtOtOl-´OOtO O^JOipipip^o : rf^cDto Ukupno
OCOtOOOOl—´tOCDCOOi OC´tO´ JOOtOOOOCOtO
CC´ h)^ COht^^tOOOOOOOOO tOCDCOtOPTCOOCO"-


CCCCCOCC´CC´ODGOOOCO COODCOCOCDOCCCCOCCi


Godina


CDCCCOCCOOCOCCGOOO CDGDCOCCOOOOCOCOCO
O´CDOD^OlP´hf^OOtO _ p CD OD ^3 03 P tj^ OO to


^J ^] GD ^3 -J03 -:i hl^ >J^ —*(—´»—^h-^H-j — i—itN^tO


Ogriev


CD O 03 CD 00 -a to -J O tOP100 0300-JC3tOO
CD pl to —J — OitOOOOhl^OOOOCCC


-~1 to 03 1—´


nr. ^K ft 0< p-ij^ hJi-00 CC CD co CC oc oo -a


-ii^JriJi^02 ^^ to oo —j-^ Pl pl o P´ o to o oo
OO CD 03 O OO 00 — -J CD P´ t<^ i4^


rfi´ 00 rf^ ^ oo rf^ rf^
OD 00 OD


tesano


OD 03 ff^ S coo o 1-0


pr 03 00 »-1 1-1


Oiht^rf^rf^OOOOtl^tJ^—´jrt


"= ^ ^ ^_r_ ^ —H-,—^ g-Rezana roba


to oi o P´ co GO pi —pi c;


03piO´ ~acDCDOi*^pio


pl Pl pi L-o I— 03 c:i_o_H-5g, _


Cr—JCDOOi—´D00030D ^
to^i05C>J^OOCOPiH
OOOOCD^5CDCOODOO„. to 00 oo rf^ to 00 to >t^ 00 ;o


Dužica


1^ 00 pi 1^ pl -^ 0< CD oo ^ oo ^J 03 -J CDrf^CC OS CO
0>f^O>f^><^03COOO ? OD OO h-´ CD oo 03 pl h<^ -]
,_,^ ^


to to to h^ to


Želj.pođvlake I _


03 00 —4 rf^ CO OD to to to


oot—k 103 03 CD to pi -J 03 to — rfi. OD to^-1


Ugljen od drva


4^ P< Oi |4^ oo -J ht^ I-" (-´ OD
to CO —1 J^ L\S KO 00


tO004^~J-J>I^O3tOC3


´— —


OO oo to to to to to to H-i to to to oo 00 00 00 00 00


tOI-´CDGOP´^]-3tJ^-a ^JODOiOOhf^hf^t— o o


^ahJ^P

(4^ P< 00 00 tx:-O — oo to P(03 — OCOOIP´O´—´


o


o


o




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 540 —
Izkaz 5. Izvoz drva u Njemačku po sortimentima po 1000 met. centi.


o
Ogriev
Tvorivo
otesano
Rezana
roba
Dužica
Željezničke
pod
vlake
Ugljen
od
drva
Ukupo
1882. 360 5030 2129 474 8 8001
1883. 388 4975 2017 461 266 8 8115
1884. 426 4322 1976 462 134 10 7330
1885. 474 4041 2097 521 364 12 7509
1886. 440 3849 1261 462 168 20 6201
1887. 444 5819 1313 534 194 25 8331
1888. 447 6136 260 1667 548 187 30 9275
1889.
1890.
1891.
1892.
1893.
1894.
1895.
1896.
1897.
1898.
1889.
1900.
486
636
639
717
705
840
811
761
846
719
749
1051
6239
6846
7218
7018
729]
7609
4428
9602
11253
M051
15070
17112
269
445
549
959
558
811
745
747
830
1091
1543
1000
2034
1869
1391
1382
1311
1245
1300
1933
2884
3661
4261
5197
661
449
347
352
389
304
318
433
374
344
303
319
378
388
834
520
437
299
339
584
774
765
1172
1378
30
40
32
33
31
22
20
27
39
65
107
196
lOlOO
10679
11012
10983
10724
11131
11965
14088
17002
20687
23207
26255
Izkaz 6. Uvoz drva iz Njemačke po .sortimentima pc ) 1000 metr. centi.
oj .đ -a
3
Ogriev
Tvorivo
surovo otesano
Kezana
roba
Dužica
Željezničke
podvlake
Ugljen
od
drva
Izvan
europejsko
tvorivo
Ukupno
1882. 321 518 101 5 8 953
1883. 309 485 110 — — 10 8 922
1884. 339 665 135 1 3 10 8 1161
1885. 384 487 112 2 1 9 10 1005
1886. 371 321 93 2 2 5 8 807
1887.
1888.
272*
241
2i
128
)6
26
113
65
3
5
2
3
5
6
10
10
671
484
1889. 157 150 28 62 3 3 f) 9 421 :
1890. 190 113 23 56 4 3 6 15 414
1891. 224 180 30 53 4 — 7 >> o 503
1892. 198 164 30 57 6 2 7 4 470
1893. 205 140 27 62 5 11 6 4 462 i
1894.
1895.
199
203
146
160
23
22
64
63
(;
5
1
1
10
1-5
10
8
463
479
1896. 230 206 23 63 8 — 12 10 555
1897. 215 181 16 58 12 1 9 14 506
1898. 204 159 20 61 9 — 8 13 477
1899 177 143 9 71 6 — 6 6 421
1900. 212 138 16 71 5 2 5 14 465




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 544 —


Izkaz 10.
Izvoz drva iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije


S>D


S


o3 ^ 03
M S3 M


Vrat robe
w
a SI .^


"o


03


Cl


.* a a


o 5S
O.
O o M i 3 02 ^x^ > f^^ >O0


<


1899 5521 186 6 712 1427


Ogriev, kora za trieslo


1900 7008 118 43 507 1563


Građja i tvorizo, surovo 1899 1576 643 29 50 91412 1 198 od hrasta i oraha . . . 1900 1,501 2426 50 7 5 107 6


Gradja i tvorivo, surovo


1899 625 12 148 4


od javora, kruške, trešnje,
višnja, breze i Ijeske 1900 194 20


Gradja i tvorivo, surovo


1899 462 316 148 6 31 35


od jasena, bresta, aka


cije i bukve
1900 405 640 126 7 34 27


Gradja t tvorivo, surovo,


1899 3071 1910 2674 10 564 15


od Cetinjuča(iz. stanje)
zatim lipe topole i jaiše 1900 2547 1362 5139 7 36


Stange od četinjača su1899
49 12 59
rove 1900 700


241
99


Drvo za rovove (Gru-1899 4870 528
benholz) 1900 4937 1368


1899 4933
2420 51 114 U


2eljozničke pođvlake


1900 6558 1909 103 99 33


1899 2513 51 1742 429 137 10 8096 1


Dužice tvrde . .


1900 3101 8 1973 290 129 6 8280 6


Reza i tesana roba od
hrasta, javora, oraha, 25 3887 63


1899 3717 12 2819 401 768


trešnje, kruške, višnje,
breze i Ijeske 1900 403^ 4 3494 543 52 728 5803 113


Rezana i tesana roba


1900 2315 3 433 2780 348 26 109 408


od jasena, bresta, akaoije
i bukve 1899 2986 2 493 2112 304 14 85 609


Rezana i tesam roba od 1900 2 izvan europejskog drva 1


1899


Rezana i tesana roba
mebkaod četinjača, lipe 1900 11668 5312 7871 3530 1004 47 53 2203 4 topole i jalše, kao i du1899
13808 9759 3285 864 42 179 2851 12


3774


žica od te vrsti drveća


Krovna daska, prirez


1899 19


urešena i boiadisan
Vinogradsko i hm. Iji iko l!i00 26


1899 187


kolje rezano


1900 117


Vrbovo šiblje
1899 44 11
1900 34


t


365


108


2217
1479


16
44


20
32




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 25     <-- 25 -->        PDF

539 —
IzkilK -i. Ukupni izvoz drva prema važnijim sortimentima o 1000 metr. centi.


a Tvorivo drvo ŽeljezL´gljen


Kezana


5 Ogriev Dužica ničke pod-od Ukupno


roba


vlake drva


oteaano


1882. 1440 11171 6284 1197 170 20262
Ih 83. 1827 8567 8228 1828 675 207 21332
1884. 1999 10182 7861 1816 405 220 22483
1885. 2155 9044 8612 1864 656 252 22583
1886, 6948 8008 7370 1526 341 314 19512
1887, 1901 9687 7050 1983 330 311 21276
1888, 1970 7296 1981 7250 2061 336 360 21254
1889 1807 7939 2115 7858 2586 766 333 23304
1890 1840 9057 2155 8615 1888 702 304 24574
1891 1887 8685 1733 8498 1996 1032 202 24045
1892. 1925 8614 1737 6952 1321 603 162 21324
1893. 2028 9016 1143 7023 1515 497 148 21381
1894. 1943 10033 1230 7215 1606 311 124 22473


1697 1463 353 23980


1895. 10774 1544 8016 107
1896. 1836 12367 1435 9002 1593 625 107 26986


2089 1368 825


1897. 13465 1585 10615 134 30104


1878 2075 1293 873 35548


1898 17031 12216 162


1794 2802 1460 1272 39983


1899. 19028 13397 207


2233 2267 1478 1458. 42368


1900 19971 14604 343


Iziiaz 4. Ukupni uvoz drva prema važn jem sortimentima po 1000 metr. centi.


Tvorivo drvo ŽeljezIzvan
eu


a Rezan DuUgljen


Ogriev ničke pođ-ropejako Ukupno


roba žica od drva


o surovo jotesan, vlake tvorivo


1882. 672 1067 169 6 10 15 1939
1883. 707 951 198 13 14 16 11 1910
1884. 706 1294 233 7 27 14 17 2298 1
1885. 794 1093 201 22 91 15 10 2226
1886. 631 913 157 42 43 12 15 1813
1887. 615 584 197 69 41 15 11 1534
1888. 506 406 223 161 133 41 12 53 1535
1889. 437 588 141 144 176 102 14 24 1629
1890. 492 815 148 188 253 155 13 32 2097


189 . 487 317 206 144 149 188 11 19 1524
1892. 470 307 91 192 89 110 10 37 1309
1893. 457 280 65 200 41 152 9 63 1269
1894. 523 529 62 194 68 71 13 45 1507
1895. 623 355 120 179 65 75 17 129 1564
1896. 748 853 244 224 96 165 17 143 2493
1897. 620 630 145 366 89 97 13 151 2116
1898. 778 1105 117 389 51 64 11 137 2654
1899. C18 568 65 463 38 42 12 69 1-880 1
1900. 706 980 92 5111 42 23 17 143 2517




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 538


Izkaz 1. Izvoz drva (uključivo drvenog ugljena) iz Anstro-Ugarst e u važnije strane


zemlje po 1000 metr. centi


M
03
1 o on u


73


c3


sa Oa, a


M 03 2 =3 OJ


a OJ3


a} L.2 JA .2o


i-, »H


1^ rt


iz >a2


1882 8001 2288 3176 1839 195 3001 1763 20262 51849
1883 8115 32,J7 1991 2181 315 3090 2442 21332 62879
1884 7330 3091 1575 4295 322 3115 2753 22483 61971
1885 7509 3206 1371 3749 603 3406 2711 22583 63218
1886 6201 3280 1523 1903 616 3428 2561 19512 51183
1887 8336 2896 1263 1912 698 3310 2862 21276 56141
1888 9275 2628 1309 1625 802 2661 2953 21254 59169
1889 10100 2590 1704 2251 709 2806 3145 23304 63788
1890 10679 2748 1838 2727 673 2725 3274 24574 62721
Fran-Sjever.
cezka Afrika
1891 11012 3878 1673 2345 692 1221 263 24045 64143
1892 10983 4362 1500 2399 468 981 388 21324 56164
1893 10724 4307 1274 2645 554 1408 198 21381 59743
1894 11131 4118 2111 2473 535 1630 223 22473 62279
1895 11965 4295 2496 2399 751 1529 212 23980 65710
1896 14088 4495 2926 2193 979 1585 307 26986 72895
1897 17002 4780 2235 2108 1073 1572 434 30104 82764
1898 20687 4757 3063 3179 1082 1519 628 35548 100036
1899 23207 5512 3516 3690 1039 1729 584 39983 116225
1900 26255 5882 2739 258S 1008 2082 808 42368 128216
Izkaz 2. Uvoz drva (uklj. drv 3nog ugljena) u Austro-Ugarsku iz važn jih zemalja
po 1000 metr. centi.


Balkanske Preko Vriednost


: Godioa Njemačka Italija Ruska Ukupno


države Trsta itd. ulOOOfor


1882 953 81 579 131 192 1939 2869
1883 922 75 493 193 226 1910 2964
1884 1161 50 697 175 222 2298 3709
1885 1005 54 8i6 166 182 2226 3477
1886 807 53 635 131 187 1813 3097
1887 671 53 467 129 212 1534 3317
1888 484 52 492 233 266 1535 4382
1889 421 57 579 363 210 1629 4197
1890 414 40 1010 363 270 2097 4864
iz Amerike
1891 503 56 353 385 22 1524 3098
1892 470 56 454 229 31 1309 2925
1893 462 73 462 134 66 1269 3468
1894 463 74 41-A 378 36 1507 3332
1895 479 76 564 262 131 1564 3740
; 1896 o55 73 733 906 149 2493 4441
1897 506 59 638 703 138 2116 4176
1898 477 ()6 653 1274 139 2654 4244
1899 421 82 510 735 60 1880 3233
i 1900 465 63 5(;3 1227 140 2517 4508




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 537 —


Ova carina, kako se vidi iz uredovne osnove novog carinskog
cienika, kao i iz napred navedenoga imala bi se povisiti
kod uvoza surove hrastovine, t j . u trupcima, makar se
plaćala i po težini, buduć se 1 m^ računa ne kao dosele sa
600 kg., već sa 900 kg., i to po m* od 1-20 maraka na
1-80 maraka ili za 50"/o.


Nu kao što smo napred naveli priznavaju njemački šumari
gami, da iz svojih šumah nisu kadri pokriti potrebu
zemlje na hrastovini, već da ovu moraju uvoziti. Ako je tomu
tako, onda će Niemci sami, t. j . njihovi konsumenti, platiti
carinu na uvoz naše surove hrastovine i mi se nadamo, da ova carina
ne će imati nikakva upliva na naše šumsko gospodarstvo.


Sto se tiče rezan e hrastovine, to Njemačka dolazi u tom
pogledu za nas u obzir kao izvozna zemlja tek u drugom redu.


Carina na rezanu hrastovu robu imala* bi se prema osnovi
novog carinskog cienika vrlo znatno povisiti i to ako se plaća
po težini po metričkoj centi od 0´80 maraka na 1"25 maraka,
a ako se plaća po kubičnom sadržaju po m.s od 4-80 maraka
na 10-00 maraka.


Ovom znatnom razlikom u carini na surovii i rezanu hrastovu
robu ide se za tim, da se pogoduje uvozu surove hrastovine,
te da se ova ne kod nas već u Njemačkoj reže i konsumu
privadja, te da se time podignu pilane u Njemačkoj.


Povišenje carinske pristojbe na rezanu hrastovu robu imati
će svakako upliva na izvoz hrastovine iz Hrvatske i Slavonije
a po tom i na naše pilane, a kroz ove i na šumsku pristojbu
za hrastovinu.


Poznata je na ime stvar, da mi možemo dan danas naše
hrastove sastojine dobro unovčiti samo onda, ako su u cieni
trupci i rezana roba, odnosno ako ona dobru prodju ima. Francuzka
dužica nije više za nas mjerodavna, jer su naše hrastove
šume za proizvodnju dužice preskupe, a i mi proizvodimo
danas jedva V4 sveukupne godišnje potrebe na francuzkoj dužici.


Ako se stoga povisi carina na uvoz rezane hrastove robe
u Njemačku, to se uz sada vladajuće nepovoljne novčane pri




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 536 —


A pošto znademo, da je naš glavni izvozni produkt u
Njemačku hrastovina i buduć od izvezene hrastovine najveći dio
odpada na Hrvatsku i Slavoniju, to ćemo se moći poslužiti i
statističkim podatcima, sakupljenim za zemlje krune sv. Stjepana.


U izkazu 10. kojega smo sastavili na temelju podatakah,
navedenih u časopisu »Osterr.-Ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse
« od 24. veljače 1901. br. 815, razvrstan je sveukupni
izvoz iz napred navedenih zemalja prema vrsti robe i to za
godine 1899. i 1900.


Sto se tiče izvoza pojedinih vrsti drveća iz Hrvatske i
Slavonije, to nam je pripomenuti sliedeće :


C a m 0 V i na proizvodi se u nas u gorskom kotaru i
gornjoj Krajini, te se izvozi preko Eieke, Senja, sv. Jurja itd*
ponajviše u Italiju i ostale južne zemlje, i to najvećma u jur
priredjenom stanju.


Bukovin a izvozi se takodjer najviše u Italiju i to većinom
kao rezana i ciepana roba.


Hrastovina izvozi se kao surovo drvo u trupcima
najviše u Njemačku , zatim u Englezku, Holandiju i Belgiju;
a kao rezano drvo najviše u Francuzku, zatim u Njemačku,
Belgiju, Švajcarsku, Englezku, Italiju i Holandiju.


Dužice od hrastovine ivozi se najviše u Francuzku,
zatim u Njemačku, i to u potonju kao tako zvana »bacvarska
gradja«.


Izvoz drva od ostalih vrsti listača nije osobito znatan te
je bez veće važnosti.


Iz navedenoga sliedi, da mi u pitanju povišenj a carine
na uvoz čamovine u Njemačku ni smo interes
i r an i, te da odnosna carinska pristojba, riešilo se ovo sporno
pitanje ovako ili onako, ne će imati upliva na šumsko gospodarstvo
u Hrvatskoj i Slavoniji.


Za nas je stoga od važnosti samo uredjenje carinske pristojbe
na uvoz hrastovine u Njemačku.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 535 —


nuždnije, te da se snize željezničke pristojbe za prevoz drva u
tuzemstvu, kao i u inozemstvo, barem do niveaua odnosnih
ugarskih konkurencionalnih tarifnih ciena;


b) da se dokinu sve posebne prevozne pogodnosti (refactije)
u korist pojedinih veletržaca ili producenta;
c) da se tarifne stavke često ne mienjaju, te ostave u
krieposti barem kroz jednu godinu.


5. Austrijski šumarski kongres podupire predloge drvarskih
industrijalaca, u koliko ovi smjeraju onamo, da se na^to j
olahkotiti transport i promet njihovih proizvoda, a naročito da
se snizi visoka carina na uvoz rezane robe itd. u Njemačku, nu
odlučno prosvjeduje proti možebitnim predlozima, da se uvede
carina na izvoz surovog drva ili u obće otegoti izvoz našeg drva«.
U navedenim resolucijama precisirano je dovoljno stanovište,
što ga je šumarstvo, u Austriji zauzelo u predmetu sklapanja
trgovačkih ugovora. Ono kulminira u načelu, da se
za višak drva, što se u zemlji proizv odi pribavi slobodan
izvoz u susjedne države bilo u surovom
bilo u izradjenom stanju. Prema tomu je za Austriju
mnogo važnije, da se kod sklapanja trgovačkih ugovora poluče
za izvoz drva što veče pogodnosti, nego li da se
postavi carina za uvoz drva u Austriju.


Upliv eventualnog povišenja carine na uvoz drva u
Njemačku na šumsko gospodarstvo u kralj eviuah
Hrvatskoj i Slavoniji.


Da možemo suditi o uplivu, što 6e eventualno povišenje
carine na uvoz drva u Njemačku imati na šumsko gospodarstvo
u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, valjalo bi nam prije svega
znati, kakove se vrsti drvene robe izvozi iz Hrvatske i Slavonije
u obće, a napose koliko se od toga uvozi u Njemačku.


Manjkaju nam doduše točni statististički podatci o izvozu
drva na pose iz Hrvatske i Slavonije, ali imamo prilično točne
podatke glede toga za Hrvatsku i Slavoniju i Ugarsku zajedno.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 534 —


interesi austrijskog šumarstva i stavlja s toga na visoku vladu
molbu, neka nastoji, da se u pogledu izvoza drva i proizvoda
drvne industrije izhode od susjednih država sto povoljniji uvjeti,
napose, da se i nadalje osigura slobodan uvoz našeg drva u
Italiju, a u prometu sa Njemačkom, da se barem ne povisi dosadanja
carina.


2. U novo sastavit se imajućem carinskom eieniku (austrijskom.
Op. ur.) može se kao minimalna stavka dopustiti kao i
dosele slobodan uvoz gorivog drva i trupaca (neotesanog drva).
Na izvaneuropejsko drvo, u koliko se neradi o t. zv. plemenitom
drvu za stolare, tokare i slične obrte, zatim na proizvode drvne
industrije, neka se uvede odgovarajuća carina, odnosno nekase
sadašnje carinske stavke povise, naročito naprotiv ovim državama,
koje na proizvode naše drvne industrije udaraju carinu.
Isto tako valja u svrhu zaštite domače produkcije povisiti
carinu na uvoz inozemne trieslovine i smole. U pogledu visine
carinskih stavaka, koje bi se imale postaviti za šumske i šumskoindustrijalne
proizvode, priključuje se austrijski šumarski kongres
u glavnom predlozima, što ih je stavila »centrala za osjeguranje
gospodarskih i šumskih interesa kod sklapanja trgovačkih
ugovora«.


3. Kod sastavka šeme za novi carinski cienik neka se
podjedno uzme obzir na zadaće statistike, pak neka se stoga
šumski i šumsko-industrijalni proizvodi po mogućnosti skupe
u posebne razrede ili barem izkažu u eieniku u posebnim
točkama. U pogledu šeme preporučuje austrijski šumarski
kongres na uvaženje predloge, koji su sadržani u prilogu 2 referata.
4. Osvjedočen, da je za podignuće drvarske trgovine i
drvarske industrije naročito nuždno, da se stvore što povoljniji
uvjeti za prevoz drva, izrazuje šumarski kongres želju:
a) da se uporedo sa sklapanjem trgovačkih ugovora kod
svih austrijskih željeznica podvrgnu reviziji i pristojbeni cienici
za prevoz drva u svrhu, da se time izravnaju oštrine i protuslovja
novih carinskih ugovora imenito tamo, gdje je ovo naj




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 533 —
5. Kakovom se uspjehu nadati od carine na uvoz drva,
naročito obzirom na Njemačku, za tamošnje tržište? Da li se
u obće opaža tamo kakova konkurencija usljed uvoza drva iz
Njemačke ?
Odgovor: »Eventualno uvedenje carine na uvoz inozemnog
surovog drva bilo bi za gornju Austriju od sporedne važnosti«


Austrijsko državno šumarsko družtvo
razvilo je takodjer u tom pitanju živahnu djelatnost te je podnielo
mjeseca travnja lllOl. predstavku na´ ministarstvo za poljodjelstvo,
kojom je takodjer oštro prosvjedovalo proti zahtjevu
austrijskih industrijalaca, da se na izvoz surovog drvo u
Njemačku udari carina.


Medju inim iztiče se u predstavci naročito činjenica, da je
izvoz surovog drva u Njemačku porasao a izvoz tesane robe
pao za to, što je od 3. decenija unatrag drvni obrt u Njemačkoj
poprimio posve drugi smjer, pošto moderne .gradnje stavljaju
druge zahtjeve na drvarsku trgovinu, nego to prije bijaše.


Prije se je naime drvo jur otesano i posve priredjeno držalo
u velikoj množini spremno na skladištu i ođtud prodavalo,
danas je to napušteno te se drvo di"ži na skladištu neotesano
i priredjuje kako to momentana potreba zahtjeva. 8 toga razloga
i uvoze u Njemačku daleko više surovog, nego otesanog
ili rezanog drva.


Ovo družtvo sastavilo je takodjer referat za austrijski
šumarski kongres o pitanju: »Koje stanovište ima da
zauzme austrijsko šumarstvo kod obnove trgovačkih
ugovora i carinskog cienika«. Referat je
izradio profesor na c. kr. školi za zemljotežtvo u Beču c. kr.
dvorski savjetnik Adolf vitez Guttenberg.


Referat ovaj predložen je austrijskom šumarskom kongresu,
obdržavanom dne 26. i 27. ožujka 1901. u Beču, koji
je predložene resolucije s malim promjenama prihvatio, te ove
glase :


1. Austrijski šumarski kongres drži neobhodno nuždnim,
da
se kod sklapanja novih trgovačkih ugovora dovoljno zaštite
39




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 532 —


njenjenju šuma kod malog šumskog posjeda, usljed neracionalnog
šumskog gospodarenja. Ova pogibelj nije u ostalom tako
velika, jer ipak postoji nada, da će mali šumoposjednik iz vlastite
uvidjavnosti uvesti racionalno gospodarenje, kao i da de
na polju šumskog zakonodavstva nuždne nove odredbe uzeti
obzir na potrajno uživanje šuma. Navodnom izcrpljivanju privatnih
šuma po inozemnim drvotržcima ne bi se moglo uspješno
na put stati carinom na izvoz drva, nego stvorenjem i strogim
provedenjem novog šumskog zakona«.


2. Je li istina, da su, kako to industrijalci drvene i papirnate
robe tvrde, usljed konkurencije njemačkih drvotržaca
ciene drva nerazmjerno porasle ?
Odgovor: »U najnovije vrieme narasli izvoz drva iz Gornje
Austrije u Njemačku nije imao za posljedicu nerazmjerno povišenje
ciena. Povišenje ciena, kako se dokazati može, nije veće,
nego li bi kod živahne domaće industrije nastupilo bilo i bez
izvoza drva«.


3. Kako dolazi, da tuzemni industrialci ne mogu kod dražbe
surovog drva konkurirati sa onima iz Njemačke, premda ovi
potonji moraju namiriti troškove podvoza do granice, kao i
platiti carinu na drvo ?
Odgovor: »Tuzemni industrijalci ne mogu danas u obće
konkurirati sa onima iz Njemačke, jer se u Njemačkoj u najširem
smislu rieči industrija daleko intensivnije podupire, nego
u Austriji. Ciene drvnih proizvoda jesu u Austriji u ostalom
tako nizke. da one absolutno ne mogu biti, razlogom, što
austrijska industrija ne može da se takmi sa Njemačkom«.


4. Kakov bi upliv imalo uvedenje carine na izvoz drva
na promet i rentabilnost tamošnjeg gospodarstva?
Odgovor: »Uvedenje carine na izvoz drva svelo bi rentabilnost
svih šuma, kako privatnih tako i državnih na minimum,
ničim neopravdani, a mjestimice učinilo rentabilnost dapače
negativnom, što bi u ostalom imalo nedoglednih posljedica socialue
naravi, naročito u šumovitih alpinskih predjelih. Bojati
se je još pri tom, da bi pale ciene i takovim sortimentima^
koje domaća industrija niti trebati ne može.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 531 —


zatim industrijalci iz doljne Austrije, kao i drvotržci, posjednici
pilana i tvornica celuloze u Salzburgu, obdržavali svoje sastanke,
na kojima su zahtjevali, da se na izvoz trupaca iz Austrije
udari carina, te izvoz istih time svede na minimum ili
dapače nemogudim učini.


Svoj zahtjev obrazlagali su isti time, da se usljed velikog
izvoza trupaca, naročito u alpinskim zemljama, širi devestacija
šuma, da austrijska fabrikacija celuloze usljed strane konkurencije
ne može napredovati, da u posledjim godinama pada
izvoz celuloze i drvne tvarine (Holzstoff) u Njemačku, te da
je domaća industrija pilana zaostala usljed rapidnog povećanja
u izvozu trupaca.


Da je ovaj zahtjev industrijalaca, a naročito njegovo obrazloženje
izazvalo čitav niz prosvjeda sa strane austrijskih šumara,
stvar je posve naravna, jer isti htjedoše svoje egoističke
namjere prekriti plaštem obće koristi.


Kada bi se na ime sbilja njihovom zahtjevu udovoljilo,
tad bi oni kupovali drvnu surovinu pošto bi htjeli, a štetu
nosio bi samo šumoposjednik.


Tako su šumari gornje austrije i Salzburga na
dne 16. ožujka 1901. imali u Ebense-u sastanak, da prosvjeduju
proti ovom zahtjevu industrijalaca, da se uvede carina na
izvoz surovog drva iz Austrije.


Na tom sastanku imali su šumari da odgovore na sliededa
pitanja:


1. Je li istina, da bi nastavak dosadanjeg izvoza drva iz
tamošnjeg područja morao dovesti do toga, da bi se posjekle
sve unovčive sastojine tako, da onda za tuzemnu industriju ne
bi bilo drva? Je li nadalje istina, da taj izvoz drva vodi seljačke
šume do ruina, te da kod kupovanja i trganja seljačkog
posjeda najviše sudjeluju inozemni drvotžci?
Šumari dadoše ovaj odgovor: »Ne da se tajiti, da postoji
pogibelj, da će usljed sadanjeg obsega i načina izcrpljivanja
šuma malih posjednikah uz sadanje ustanove šumskoga zakona
u predvidno vrieme postati akutnim pitanje o prietedem uma




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 530 —


Austro-Ugarske monarhije, prihvatila je skupština slieđedu rezoluciju,
koja se ima podnieti vladi na uvaženje:


1. molimo za stabilnost u carinskim odnosima na dnlje
vremena, pak stoga molimo i za trgovački ugovor od najmanje
12-godišnje trajnosti;
2. mi molimo za strogu pravičnost u tom smislu, da se
carina na drvo ne zlorabi za kompensaciju carine za kakav
obrt druge struke;
3. mi molimo, da crno-žuti stupci na državnoj granici
imaju istu vriednost kao i oni druge boje, t. j . mi zahtjevamo
reciprocitet u carini za drvo za sve one države, koje
ubiru carinu na naše drvo ;
4. mi ne prigovaramo tome, ako će si njemačka država
pridoženjem dosadan je carine na uvoz trupaca poskupiti
surovo drvo;
5. mi smatramo nepodnosivom nepravicom, ako bi se sadanja
carina od 4-80 maraka od Im^ rezane robe još dalje
povisila, te molimo c. kr. vladu najodlučnije, da pod nikojim
uvjetima ne privoli na pooštrenje ovog nerazmjerja, jer bi se
tim zapečatila propast austrijskih rezaonica u korist njemačkih;
6. mi molimo, da se odstrani svaka razlika u carini na
tesane i rezane željezničke podvlake, konačno;
7. molimo, da se ukine onaj specialni propis, po kojem
se u pograničnom prometu može bez carine uvoziti surovo
drvo u Njemačku, a iz Njemačke rezana roba bez carine u
Austriju.
Isto tako bavilo se je tim pitanjem štajersko šumarsk
o družtv o u svojoj glavnoj skupštini, obdržavanoj
dne 13. rujna u Rogatcu. Referent bijaše šumarski savjetnik
Gjuro Schmidt, koji je medju inim naročito zagovarao, da se
ustane proti onom zahtjevu austrijskih industrijalaca, koji m
traže carinu na izvoz drvne surovine (trupaca).


Ovaj zahtjev austrijskih industrijalaca izazvao je u obće
oštru novinarsku razpravu.
Industrijalci su ga u god. 1901. još izrazitije očitovali.
Tako su doljno-austrijsko obrtno družtvo dne 1. veljače 1901.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 529 —


959.000 na 1,000.000 mtc, a uvoz rezane robe od 1,382.000 mtc.
na 5,197.000 mtc, dočim je uvoz dužice, dapače poČeo
padati u posljednje tri godine.
U godini 1900. odpada od izvezenih trupaca na tvrd o
drvo 820.000 m. c, a na mehko drvo 16,292.000 met. c.
od rezane robe odpada u g. 1900. na tvrdo drvo 641.000 m. c,
a na mehk o drvo 4,556.000 met. c.


Iz toga se vidi, da su kod uredjenja carine za uvoz drva
u Njemačku najviše interesirane one zemlje, koje proizvode drvo
od četinjača, a to su zemlje i krunovine, zastupane u carevinskom
viedu.


Proti osnovi novog carinskog cienika za drvo ustadoše
s toga prvi austrijski industrijalci, koji rade u drvu, te podnesoše
u tom pogledu c. kr. ministarstva za poljodjelstvo predstavku,
u kojoj zamoliše sliedeće;


1. da se povisi željeznička pristojba za privoz drvne sutovine
u prometu pograničnih stanica;
2. da se inozemni drvotržci, koji čine poslove u Austriji,´
pritegnu na snašanje državnih i zemaljskih tereta te obćinskih
nameta;
2. da se šumsko-redarstveni propisi najstrožije vrše ;
4. da se pogoduju domaće industrije, koje u drvu rade,
proti inozemnimi oferentom kod prodaje drva iz državnih
šumah ;
5. da se odstrani ili snizi razlika u carini izmedju surovog
drva (trupaca) i rezane robe, eventualno, da se uvede
izdašna carina na izvoz drvne surovine.
Ovim pitanjem bavilo se je za tim češko šumarsko
družtv o u svojoj glavnoj skupštini, obdržavanoj 13. kolovoza
1900. u Wildenschwert-u.


Tema razqrave glasio je : »vi e dan je o mjerama, koje
bi se imale poprimiti kod sklapanja budučih
trgovačkih ugovora«. — Izvjestiteljem bio je šumarnik
Bakeš. Pošto je isti razložio historički razvoj pitanja o carini
i predočio sakupljene statističke podatke o izvozu i uvozu drva




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 528 potrebu
na hrastovoj dužici rnalih dimensija,
dočim treba da uvozi samo dužicu veće dimenzije. Oni usljed toga
traže povišenje carine za hrastovu dužicu.


Dužicu od ostalih vrsti drveća, kažu, da može Njemačka
u svako doba u dovoljnoj mjeri producirati, pak zahtjevaju, da
se za ovu plaća carina po stavci za tesano drvo.


Iz svega napred navedenog razabire se jasno, da se je kod
sastavka novog carinskog cienika u Njemačkoj išlo zatim, da
se carina na uvoz polufabrikata i gotove robe razmjerno visoko
udari te strane države prisile, da u Njemačku uvoze surovo
drvo, koje bi se tada u Njemačkoj dalje priredjivalo i time
naročito podigle domaće pilane.


Njemački šumari izjavljuju otvoreno, kada već Njemačka
mora da uvozi godimice oko 8 milijuna kubičnih metara tvoriva
iz stranih država, a ono neka se ovo drvo barem kod
kod kuće priredi odnosno izradi.


Uvoz drva u Njemačku iz Austro-Ugarske monarh
ij e.


U izkazima 1. do 9. predočujemo u obće gibanje izvoza i
uvoza drva iz Austro-Ugarske monarhije, a napose je naveden
u izkazu 5. izvoz drva iz Aus^ro-Ugarske u Njemačku*.


Iz izkaza 1. vidi se, da je g. 1900. izvezeno iz Austro-
Ugarske ukupno 423680 vagona drva (uključno drvenog ulja),
od česa je glasom izkaza 5. uvezeno u Njemačku 262.550 vagona
ili 627o- Odtud sliedi, da je Njemačka najveći naš konsument
što se drva tiče. Posve je s toga naravno, da je naša
monarhija u velikoj mjeri interesirana pri sastavku novog njemačkog
carinskog cienika na drvo.


Od kada je sklopljen trgovački ugovor izmedju Austro-
Ugarske i Njemačke t. j . od g, 1892. poskočio je uvoz drva
iz Austro-Ugarske u Njemačku od 10,983.000 met. centi na
26,255.000 met. centi, u g. 1900. Uvoz trupaca skočio je za to
vrieme od 7,098.000 m. c. na 17,112.000 m., uvoz tesane robe od


* Vidi oaterr. Vierteljahressohrift fiir das Forstwesen, svez. III.—1901.


ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 527 —


Uredovna osnova zakona opredielila je pako:
za tvrdo rezano drvo po 1 mtc. 1-25 ili po 1 m^ 10 Mk.
za mehko rezano drvo po 1 mtc. 1-25 ili po 1 m* 7*50 Mk.


Prema tomil povisuje se carina novom osnovom prema


onoj, koja je ustanovljena trgovačkim ugovorima:
kod tvrdog rezanog drva (carina po m^) za 108%.
kod mehkog rezanog drva (carina po težini) za SG^/o.
Za tesanu robu ustanovljuje osnova novoga zakona slie


deću carinu :
kod tvrdog drva po 1 mtc. 0´50 ili po m^ 4*00 Mk.
kod mehkog drva po 1 mtc. 0´50 ili po m^ 3"00 Mk.


Prema sadanjem ugovorenom cieniku znači to povišenje
carine kod tvrdog drva (po m´) za 1027okod
mehkog drva (po m´^) za 667o.


Carina na tesano drvo prema trupcima stajala je u omjeru
po zakonu od g. 1885. kao 2: 1
po cieniku, ustanovljenom trgovačkim ugovorom, kao . 1´5 ; 1
Njemačko šumarsko družtvo tražilo je pako


za tesanu robu omjer kao 5 : 1


za rezanu robu omjer kao 6 : 1
Osnova novoga zakona ustanovljuje pako ovaj omjer kao
2-5 : 1.


Njemački šumari nisu zadovoljni ovom ustanovom cienika,
već traže, da se isti povisi prema predlogu družtva, a ako se
ne bi povisila, da se barem ne snizuje kod sklapanja trgovačkih
ugovora.


Isto tako nisu njemački šumari zadovoljni sa carinom od
0*40 Mk. po 1 mtc. željezničkih podvlaka, te traže da se ista
izjednači sa carinom na tesano drvo


Sto se tiče dužic e to je njemačko družtvo predlagalo
cariuu od 1*00 Mk. po 1 mtc, dočim je osnova novoga zakona
ustanovila carinu za hrastove dužice sa 0´30 Mk.
po 1 mtc, a za drugovrstnu dužicu sa 0´40 Mk.


Njemački šumari nisu niti sa ovim sniženjem carine zadovoljni,
jer kažu, da Njemačka može da podmiruje




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 526 —


U osnovi novoga cienika uzet je obzir na specificku težinu drveća,
kako je! to predlagalo njemačko šumarsko družtvo, pak
je odredjeno, da se ima računati:


1 m* tvrdog drva u okruglom stanju . . . 900 kg.
1 ms mehkog drva u okruglom stanju . . 600 kg.
Otesano ili rezano drvo tvrdo lm ´ .. . 800 kg.
Otesano ili rezano drvo mehko lm* . . . 600 kg.


Predlog njemačkoga šumarskoga družtva glasio je, da se
računa


Okruglo drvo: listače tvrde 1 m´ . . . 1000 kg.
listače mehke lm´´ . . 600 kg.
četinjače lm´ . . . . 600 kg.


Otesano ili rezano drvo: listače tvrde 1 m^ 800 kg.
listače mehke 1 m^ 500 kg.
četinjače 1 m´´ . 500 kg.


Kod željezničkih podvlaka i t. zv. exotičkog tehničkog
drva imaju se gornje težine smislu shodno upotrebljivati.
Za šumare su najvažnije one ustanove, koje se tiču izvoza
trupaca (okrugljaka, Rundholz), zatim tesane i rezane robe.


Za trupce ostala je carina ista, kao i prije t. j . 0*20 Mk.
od metričke cente. To čini za 1 m´ tvrdog drva 1*80 Mk., za
1 m´ mehkog drva 1 20 Mk. Nu pošto je težina kod tvrdog
drva i 1 m´ povećana od 600 kg. na 900 kg., to je time i
carina na trupce kod tvrdog drva povišena za 50"/o.


Uvoz tesanog i rezanog drva u Njemačku znatno je po


skočio i to u razdobju od g. 1886. do 1899.
kod tesanog drva u razmjerju od 100 : 342
kod rezanog drva u razmjerju od 100 : 803
kod trupaca pako u razmjerju od 100 : 249


Njemačko šumarsko družtvo predlagalo je s toga, da se
uvede sliedeća carina:


1. Rezana roba : tvrde listače . . po 1 mtc. 1*20 ili po 1 m´9"60M.
mehke list. i četin. po 1 mtc. 1´20 ili po 1 m´ 6"00 M.
2.Tesanaroba:
tvrdelistače . . po 1 mtc. 1-00 ili po 1 m´8-00 M.
mehke Kst. i četin. po 1 mtc. 1*00 ili po 1 m´ 5´00 M.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 11     <-- 11 -->        PDF

P3


Kod plaćanja carine po težini
od metričke cente
za tvrdo drvo 0.30 M
za mehko drvo... 0.40 »
2 Splavi od drva podpa


daju carini kao drvo.
(Ostalo izpušteno).
79 Željezničke podvlake, sjekirom
priredjene, ili ne više
nego samo na jednoj podužnoj
strani rezane, neblanjane:


od tvrdog drva


od mehkog drva


Opazka. Parene, impregnirane
ili inače kemičkim
putem preparine podvJake,
podpadaju carinskom prirezu,
koji iznaša:


kod plačauja carine po prostornoj
mjeri, od tvrdog
metra 2.40 M.


kod plaćanja carine po težini,
od met. cente
za tvrdo drvo 0.30 M,
za mehko drvo... 0.40 „


82 Bačvarska grabja (dužica
i dna), kao i za tu svrhu
vidljivo priredjeno drvo, nebojadisano
i neblanjano,


iz hrastovine


iz drugovrstnog drva


525 —


Osnova Osnova njemačkog
novog šumarskog družtva


zakona


Carina


Minimalni Masimalni


za 1 met.


cienik M. cienik M.


centu


za 1 met. za 1 met.


maraka


centu centu


0.40 ili 100 ili 1.25 ili
m´ 3.´20 m´ 8.00 m´ 10.00
0.40 ili 1.00 ili 1.25 ili
m= 2-40 m´ 5.00 m´´ 6.25
0.30 1.00 1.25
0.40 1.00 125
Sađanja
carina po
trgov.ugovorima
Maraka
za 1 met.
centu


0.30 ili
m´ 1.80
isto


0.20


0.80


Carina
po auto
nomnom
cieniku
od god.
1885.


0.40 ili
m= 2.40
isto


0.20


0.40




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 524 —


Osnova novog carinskog cienika za Njemačku.


Osnova Sađanja


Osnova njemačkog


Carina


novog carina po


šumarskog družtva po auto


zakona trgov.ugo


nomnom


Carina vorima


cieniku


Minimalni Maximalni


za 1 met, Maraka


od god.


cienik M. cienik M.


centu za 1 met.


1886.


za 1 met. za 1 met
05 centu centu


maraka centu


B. Proizvodi šumarstva,
(73/75) Gradivo i tvorivo
drvo, koje nije niže posebice
navedeno, nepridjelano ili
samo u poprečnom pravcu
sjekirom ili pilom prldjelauo
sa korom ili bez kore


0 20 ili po 0.20 ili po 0.30 ili po 0.20 ili po 0.20 ili po


tvrdo


m^ 1.80 m^ 2 00 m^ 3.00 i3 1,20 m^ 1.20
0 20 ili po 0.20 ili po 0.30 ili po


mehko isto isto


m^ 1.20 m= 1,20 1^ 1.80


Opazka . Nepridjelano ili
samo u poprečnom pravcu
sjekirom ili pilom pridjelano
gradivo i tvorivo drvo za
domadu potrebu ili za tjeranje
obrta stanovnika u pograničnom
kotaru, u koliko
se nosi u tovarima Ili marvom
vozi, ostaje uz nadzor
uporabe i stegnudem na 10
m^ u kalendarskoj godini za
svakog ovlaštenika prosto
od carine.


U podužnom smjeru tesano
ili inače sjekirom pridjelano
ili


0-50 ili po 1.00 ili po 1.25 ili po 0.30 ili po 0 40 ili po


tvrđo „ , .


m= 4.00 m´ 8.00 m« 10.00 m^ 1.80 m^ 2.40
0-50 ili po 1.00 ili po 1.25 ili po


mehko isto rsto


m^ 3.00 m´ 5.00 m^ 6 25
U podužnom smjeru rezano
ili inače pridjelano,
neblanjano:


1.25 ili po 1.20 ili 1.50 ili 0.80 ili 1.00 ili
tvrdo


m´ 10.00 m^ 9.(50 m´12.00 m´ 4.80 m^ 6.00


1.25 ili po 1.20 ili 1.50 ili
mehko isto isto


m^ 7.50 m^ 6.00 m^ 7.60
Opazke: k br. 73. do 75.
1 Fareno, impregnirano ili
inače kemičkim putem pre
parirano gradivo i tvorivo
drvo podpada carinarskom
prirezu, koji iznaša:
kod pladanja carine po prostornoj
mjeri od tvrdog
metra 24-0 M.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 523 —


Carina od g. 1885. stoji u tom pogledu u omjeru kao


1 : 5, a ona uglavljena trgovačkim ugovorima od g. 1892.,
kao 1 : 4.
Na taj način imala bi se ustanoviti carina i za sve ostale
fabrikate i polufabrikate.
Na tom temelju izradilo je posebno »šumarsko-kulturno
vieće« (Forstwirtligchaftsrath) novi carinski cienik, koji je predložen
glavnoj skupštini njemačkoga šumarskoga družtva, obdržavanoj
dne 19. rujna 1900. u Wiesbadenu, koja je po vieču
izradjeni cienik gotovo jednoglasno prihvatila, te je isti predložen
nadležnim oblastima na uvaženje.


Cienik ; šumarskoga . družtva jest dvostruki, sadržavajući
minimalne i maksimalne stavke, sa odredbom, da se kod sklapanja
trgovačkih ugovora ne bi smjelo ići izpod minimalnih
stavaka.


Konačno je dne 27. srpnja 1901. publicirana uredovna
»osnova zakona o carini«.


Osnova novoga carinskog cienik a.


Ova osnova sadržaje sliededi cienik na šumske proizvode
izporedjen sa cienikom od g. 1885., cienikom ustanovljenim
trgovačkim ugovorima, kao i osnovom cienika izradjenim po
njemačkom šumarskom družtvu. (Vidi stranice 524. i 525.)


Uredovna osnova carinskog cienika razlikuje se u njekoliko
od osnove, koju je predložilo njemačko šumarsko družtvo.
Naročito je zabačen predlog družtva, da se drvo dieli u tvrde
listače, zatim u mehke listače i napokon u četinjače, te je prihvaćena
stara razdioba u tvrdo i mehko drvo. Manjkavost ove
potonje razdiobe povećava se time, što nije u zvaničnoj osnovi
cienika definirano, što se ima smatrati tvrdom, a što mehkom
vrsti drva.


Osebina osnove novoga cienika leži medju inim u tome,
što je promjenjen omjer medju kubičnim sadržajem i težinom.
Do sada je na ime za sve vrsti drva i za sve vrsti robe
vladalo načelo, da se 1. kubični metar ima računati sa 600 kg.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 522 —


Visina carine na drvo bila bi teoretski tada izpravno odmjerena,
kada se strano dzvo ne bi moglo prodavati u zemlji
uz nižu cienu, nego li domade drvo. To je dakako vrlo težko
postići, jer mjestne ciene drva suviše variraju. Na koncu konca
ustanovljuje se carina putem kompromisa. Nu i pri tom ne
odlučuje sam uvoz drva, već i ostalih proizvoda.


Ako se već strano drvo uvoziti mora, tad njemački šumari
zatjevaju, da bude carina na surovo drvo umjerena,
a na izradjeno drvo dovoljno visoka tako, da se izradba
drva predade njemačkoj industriji.


Dosadanji njemački cienik razlikuje dvie vrsti izradjenog
drva i to: otesano i rezano drvo. Uvoz otesanog drva
digao se je u razdoblju od g. 1886. do 1898. od 100 na 287
a rezano od 100 na 380, dočim je izvoz pao od 100 na 32
odnosno 67.


Ova činjenica nuždno zahtjeva, da se carina na izradjeno
drvo mora povisiti.


Pri tom bi se moralo držati na umu, da bi carina na izradjeno
drvo morala iznositi barem toliko, da odgovara carini
koja se plaća za surovinu, koja je prosječno nuždna za proizvodnju
izradjenog drva.


Kod toga ne bi se smio uvažiti samo odpadak drva
kod izradbe, kako je to učinjeno godine 1886. već i laglji
transport i veća vriednost izradjenog drva.


Izradjeno drvo osuši se brže, bude usljed toga laglje, a i
kod transporta zaprema manje mjesta.


Prema predhodno sakupljenim podatcima iznosi odpadak
34% kub. sadržaja, drvo postaje laglje za 33% surovine, a
prostor se može bolje izcrpiti za 77o. Vriednost pako drva kod
rezane čamovine jest 2V2 puta veća, nego li ona surovine.


Prema tomu morala bi iznositi carina na rezanu čamovinu
100 X 100 X 107 X 250


6 puta više nego na surovu


66 X 67 X 100 X 100
čamovinu.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 521 —


više nego li susjedne strane države, osim zemalja krune ugarske
tako, da uvoz bukovine u Njemačku nije u \edoj mjeri vjerojatan.


Ostale vrsti listaca, kao jasen, javor, brest, grab,
orah, breza, topala, lipa, još su od manje važnosti u trgovačko-
političkom smislu za njemačko šumarstvo.


Odtuđ sliedi, da u obde listače ne igraju nikakovu znamenitu
ulogu kod ustanovljivanja zaštitne carine na drvo.
Pitanje o zaštitnoj carini na drvo vrti se ponajviše oko
uvoza drva od četinjača.


Četinjač e zapremaju u Njemačkoj 67%, a u pojedinih
država i provincija tja i 957o od ukupne šumske površine. Nu
ova površina raste danomice uslje toga, što se slabe šume listače
pretvaraju u četinjave šume sa kratkom obhodnjom, kao
i s toga, što se mnoge pjeskulje iz nova pošumljuju.


Kvalitativno je njemačka čamovina jedna od najboljih, te
ju strana čamovina nadmašuje samo što se tiče dimenzija i
obzirom na pojedina za tehničku porabu nuždna svojstva.


Njemačka pokriva svoju potrebu na tehničkom drvu čamovine
po prilici do 40% uvozom stranog drva, dočim se
ostatak od GO^/o pokriva u vlastitoj zemlji.


Nu šume u Njemačkoj mogle bi pokriti veču potrebu čamovine,
nego li to danas biva, pak je s toga važna zadaća g ospodarstvene
politike, da njemačkoj čamovini
njemačko tržište uzrdrži te ovo sve više i više
otvara.


Kao g. 1879. i 1886. tako je i sada samo čamovina
odlučna u carinskoj politici. To dokazuje u
ostalom činjenica, da od uvoza sveukupnog stranog drva ođpada
na čamovinu prosječno 80—90%.


Ako se obazremo na konsum drva, tad vidimo, izuzev
možda tvrdo drvo, da konsum potrebuje uvoz stranog drva
u neizradjenom, surovom stanju, dočim da ga zaštiti valja od
uvoza stranih polufabrikata i gotove robe.


Ako priznamo, da je to nuždno, tad se radi samo o tome
da se ustanovi visina carine na uvoz drva.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 520 —


uvezenog tehničhog drva iznosila je u razdobju od g. 1889—1898.
prosječno 168 mil. maraka godimice, a svih šumskih proizvoda
u obće 189 mil. maraka, a specijalno g. 1898., 280 odnosno
301 mil. maraka.


Financijalni prihod Njemačke od carine na uvoz drva razmjerno
je vrlo neznatan, jer je u prosjeku g. 1892 —1898. iznosio
jedva 12"36 mil. maraka ili 3°jo od ukupnog prihoda na carini.


Uvoz stranog drva nije toliko nepovoljno uplivao na
šumsko gospodarstvo u Njemačkoj, jer su uza sve to, što je
uvoz drva rasao, rasle i šumske ciene drva a i čisti prihod
šuma u Njemačkoj.


Usljed toga čini se, da bi se zaštitna carina na drvo posve
dokinuti mogla. Nu njemački šumari drže ju nuždnom obzirom
na pojedine mjestne prilike, gdje ima i suviše tehničkog drva,
koje se sbog strane utakmice ne može povoljno unovčiti, već
se mora kao ogriev upotrebiti.


Svakako mora da zaštitna carina stoji u razmjeru sa potrebama
drvne industrije.


Navesti demo s toga, u koliko može Njemačka svoju potrebu
na drvu pokriti prema pojedinim vrstim drveća^ i
kakove vrsti drvene robe Njemačka treba.


Od vrsti drveda spomenuti ćemo najprije hrast .


Hrastovin a zaprema u Njemačkoj S´S"/« šumske površine,
od česa odpada na šume guljače 3-2%. Nu ni to nam ne
daje pravu sliku, jer se u Njemačkoj goji hrast ponajviše u
mješovitih sastojinah, naročito u smjesi sa bukvom. Nu i na
bukvu odpada samt) 14"67o. Eačuna li se od toga % površine
na hrast, tad odpada na hrast u mješovitih šumah 3*6"/o tako,
da bi na hrastovinu išlo ukupno 7-2% šumske površine.


Od tud sliedi, da se potreba Njemačke na hrastovini ne
može u vlastitoj zemlji pokriti, več se ona mora iz inozemstva
uvoziti, nu tim uvozom ne može se krnjiti rentabilitet njemačkih
šuma.


Na bukv u (čistu) odpada 117o ukupne šumske površine.
Bukovine imade Njemačka dosta, više nego li je treba, a i




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 519 —


Djelovanje njemačkoga državnoga šumarskoga


d r u ž t V a.


Skupština (XXVII.) njemačkih šumara, obdržavana 21.
do 24. kolovoza 1899. u Schwerinu, razpravljala je takodjer
0 novoj carini, što bi se imala udariti na uvoz drva u Njemačku,
te pretresla pitanje: »Koje se predradnje imaju
obaviti u pogledu obnove trgovačkih ugovora obzirom
na šumarstvo«.


Izvjestiteljima ovog tema bijahu profesor šumarske akademije
u Mundenu šumarnik dr. Jentsch i profesor šumarske
akademije u Eberswaldu šumarnik dr. Schwappach.


Navesti demo u kratko njeke podatke iz odnosne razprave.


Uvoz drva u Njemačku iznosio je več g. 1865/69 3´15 milijuna
kubičnih metara, a izvoz 1´62 milijuna kubičnih metara;
u razdobju pako od g. 1870.—1879. iznosio je uvoz
prosječno godimice 5´12 mil., a izvoz 1°80 mil. kub. metara.
To je dalo povoda, da je Njemačka uvela zaštitnu carinu uz
ine proizvode i na drvo, te je usljed toga stvoren državni zakon
od 15. srpnja 1879. Povodom ovoga zakona spao je uvoz
stranog drva u Njemačku u g. 1880. od 4*31 mil. kub. met.
na 2"94 mil. kub. metara, ali se je i izvoz drva znatno snizio ;
nu već je g. 1885. uvoz drva dosegao visinu od 4*47 mil.
kub. metara.


Ovo je bilo uzrokom, te je zakonskom novelom od 22. svibnja
1885 povišena carina na tehničko drvo. Nu ni to nije
ništa pomoglo. Uvoz stranog drva pao je doduše g. 1886., ali
se je zato posije opet digao.


Počam od g. 1892. sklopljeni su sa njekim stranim državama
trgovački ugovori. Pri tom je ostala dotadanja carina
na drvo i na dalje u krieposti, te je samo nešto snižena carina
na drvo, koje je za porabu jur priredjeno. Od toga vremena
rasao je uvoz drva sve više i više, te je uvoz nadmašio
izvoz g. 1892—1896. prosječno godimice za 4*65 mil* m^,
1897. za 6-21 mil. m´, a g. 1898. za 7-89 mil. m´. Vriednost


*




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 518 —


Po upravnim zakonima njemačkoga carstva razumjeva se
danas u Njemačkoj pod carinom samo ona vrst neizravnih poreza,
što se moraju platiti, kada roba inozemnih država prelazi
granicu njemačkog carinskog područja.


Njemačko carstvo ima prema tomu samo uvozn u carinu.
Provozna carina izključeua je u Njemačkoj načelno, dočim je
poslednja izvozna carina, koja je postojala na krpe i ostale
odpadke za produkciju papira, ukinuta još 1. listopada 1873.


Znanost dieli carinu nadalje ufinancijalnu te u zaštitn
u carinu. Prva ima da služi državi kao vrelo prihoda,
dočim je drugoj poglavito ta svrha, da otežćanjem strane konkurencije
zaštićuje domaću industriju.


Prema ovoj razdiobi jest carina, što ju Njemačka ubire
na uvoz drva, zaštitna carina.


U Njemačkoj pobire se carina ili prema autonomno m
cieniku ili se plača prema cieniku. koji je ustanovljen trgo vačkim
ugovorima sa stranim državama.


Carina se ubire ili po komadu ili po težini ili po
vriednosti. Njemačka ubire carinu u glavnom po težini
što je najpraktičnije, nu kod drv a može se carina platiti i
po kubičnom sadržaju.


Sadanji zakon o carini stupio je u sjevernoj Njemačkoj u
kriepost 1. srpnja 1869. kao saveznički zakon (Bundesgesetz),
a 1. siečnja 1870. u južnoj Njemačkoj kao zemaljski zakon.


Carinski cienik temelji se na ustanovama državnog zakona
od 15. srpnja 1879 , koji je uslied nastupivsih promiena u novoj
stilizaciji 22. svibnja 1885. objelodanjen.


Sada u krieposti stojeći trgovački ugovori sklopljeni su


6. prosinca 1891. izmedju Njemačke i Austro-Ugarske, Italije
i Belgije, a 10. prosinca 1891. izmedju Njemačke i Švicarske.
Carina na drvo, koje se uvozi iz spomenutih država u
Njemačku, plaća se prema cieniku, koji je uglavljen trgovačkim
ugovorima. Od plaćanja carine izuzeti su u stanovitim slučajevima
samo stanovnici iz pograničnih kotara.


Visinu carine, koja se sada na drvo plaća, navesti ćemo
dalje u razpravi samoj.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ii»af^
Br, 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1901. Gocl.XXV.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/2 straniee 8 K.; za Va stranice
5 K. 20 fiL; za V4 straniee 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Novi njemački carinski cienik na uvoz drva.


Već više godina bavi se šumarska stručna literaturan ovim njemačkim
carinskim cienikom na uvoz drva, sto de se imati doskora
uzakoniti, te će služiti za temelj razprava kod predstojećeg
sklapanja novih trgovačkih ugovora izmedju njemačkog carstva
i ostalih država, jer sada u krieposti stojeći trgovački ugovori
iztiČu koncem g. 1903.


Pošto je pri tom najviše interesirana Austro-Ugarska monarhija,
nije čudo, da se njeni politički i stručni časopisi tim
pitanjem u velike zanimaju, te da su se naposeb u najnovije vrieme,


t. j . odkad je zvanična osnova novog carinskog cienika objelodanjena,
razmahale živahne novinske razprave, u kojima ne
samo Austrija, nego i sve interesirane države listom ustaju
proti znatno povišenim carinskim pristojbama toga cienika.
U našem »Šumarskom listu« bilo je takodjer već u njekoliko
navrata o novom carinskom cieniku obzirom na šumske
i drvarske proizvode govora, nu u ovoj razpravici nastojati
ćemo, da ovaj predmet nješto obširnije predočimo, te ćemo se
pri koncu osvrnuti i na pitanje, u koliko bi povišena carina
na uvozdrva u Njemačku mogla utjecati na drvno tržište u kra-
Ijevinah Hrvatskoj i Slavoniji, a po tom i na šumske ciene
naše drvne surovine.


Njemačka carina u obće.
Politička ekonomija razlikuje više vrsti carine i to: uvoznu,
provoznu, te izvoznu carinu,




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 29     <-- 29 -->        PDF

onđn^Ll
13A.ip
po U3f[SL[
9J[BJApođ


80!jn(j
Bqoi BU´Bzag
onBg9;


AarjSo
onđn5[;i
BAip


c !


po nafiSfl
S I


3 aj[i3|Apo(l


O


O ^1 a^jrazafie^


O


B3i;5n(i
Bqoi BnBzojf
9nBS81


eq


A8[J2O


ondn^fl
«A.ip
po nafižn
a^^IApođ
9310inZ9f[9^


T50Ijn(J


Bqoj isnezeg


OnB83!J


AaiiSQ


543


i?q ^


1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ^ 1 1 o, ^ 1 *c 1 ^


Oi OO S<1 co -^ IOOCOOO^^THCOOCC´*´*


r^


T-l´-lT-l!^^t^^^´*Tt^5<^(^q;Mc^^^—t


(M co ^COiOiOiOiOCOCO´^´OCO


Ol t^ lO ^ o 1—1
CO rH f—i ^^ T—i


T—i


T-it^ioo-T-HcocoiOiOcoas
-^1—^´—^^HT—1i—(T—IT—(T—^fMrH


(COiO´^-^CncOCOCOiOOi^0O(7vlCDro^iOC—


CCOiC^CDIO(McocOi^CO(Mcotr-CDOOC-CO(M


lO (M (M 1—I ffq 1:0


T-i-^ajiO´—´coOT^coootn
r-l ^ co TH .—


(MCOi-iCD^r-(—lO´-HiOOOi-HCMaiOC^^^COS^)


T-l5attiClOOt^OOTCOCOtOOt-OCOCrsCO^CS— "MO
THCOCO co»-ir-i COO:MOT^
!M iN S^ co


O ^^ »O lO CO 5^1


^-( t^ C^ 1>- "* tD
(MOOcD3^cocOjno-QOtD^cra(Mait--Ma5co
i-H (M -* co t-´M CD


CO(MCOCOCOCTJCiCOO^t-t-´*^^t~-COC— tM


OaaiOOiCD-^co-^c—cOiCcocoOicDcoOiOO


^J r-l T—I 0^ — (>a


05COIr-COiOC^(>^050iO^CNC^^COCOOOCO
t-0502THCOCDC7SC ^COlOCOt-^COCOlO — "^


^coco(Ma^s^cM(Nr-T—iT-ts

t^THCOCOCTi^-^CSCOTOCCCOCTiiOfMr-l


OiOOcOO^coOfM—(MCMCO ITH


co—icocDOiO´n-T-iaa^tMS^OTO — t-coc-—´


—I 03 CC C5 ^ < CD co co ^ co (M 00
^ S^ CO T—I tM i i-l co lO co co -^ lO


´^ co O co co

^ O^ I—^ co (7^ "^
COT-H-^TH-^1—ICOCDCO?5^(M—i-^C^OfM´^CO
co-—icOCM^CDOrHiOOCO-^CD
1—iC^iO ^HT—´r-lT-H´rH´-^^H


00 co O (M Oa CO-C5 t-COOi^^iC´*aii^iOCOS^—I


ca

(Mco^>ocot~coaiO´-iBUtpOL)


cococococooococoasaiOTOsaicjc^cocjiOTO
COCOOOCOCOOOCOCOGOCOCOCOGOCO´COCOCOCOOT




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 545 —


godine 1899. i 1900. u vagonima ih = 10 000 kg.)


a


a


"o
M


92
1034


12
3


199


310
139
72


224
76


33
4


44
73


C3


M


N


OJ


a


1281
704


6
42


18
47


59
497


3
39


w


3


Od


1


66
19


184


71


284
349


42
3


76


16
5


49ii
240


+3


Kl


89


727
721


68
8


89
125


2
141


M


6


426
158


271
103


74
1


49
29


29
15


M


w


H


o.
o


10


7
12


7
7


150
69


03


M


m


O
H


_03


´5


106
46


56
1


3
15


24


"3 C5


bO


O


a


o 03
PH
169 1
162


1
4


7


3


:^o
Sa


MM
n g


54
40


8
3


14
12


16
42


´a


s


3
3


15
7


10
22


115
155


1^


03


S


a


o o


03 o3


bb u


no C3 o
o
-U a a 5


< m H

o





99


72


146
129 5


19 11 5


29


588 1 13
532 38 62 — 10


o


7911


9244
5270
6244


792
715


1093
1317


8313
9182


124:
1042
5401
6488
9059
10074


13818
14317


13925
18087


6943
7166


2
1


33123
36060


19
26


18H
121


55
84




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 546 —


like u Njemačkoj možemo nadati, da će pasti šumska pristojba
7a rezanu robu u naših šumah, te da demo biti prisiljeni da
snizimo šumsku pristojbu za naše hrastove šume. Ovo će se
dogoditi i u onom slučaju, ako bi se podigao izvoz trupaca,
jer tako daleki transport podnose samo trupci najbolje vrsti,
a ne oni lošije kvalitete sa velikim odpadkom, koji se sada
režu na našim pilanama u kratku robu, kao u frise i parkete.


Nazadovanju naših pilana i padanju šumske pristojbe dalo
bi se doskočiti samo na taj način, da se snize željezničke tarifne
pristojbe za prevoz rezane hrastovine do njemačke granice
i tako izjednači povišena carinska pristojba na uvoz trupaca
i rezane hrastovine u Njemačku.


Svakako čemo morati u buduće kod proeiene naših hrastovih
šuma za prodaju, ako ih unovčiti želimo uz sadašnju
šumsku pristojbu, obratiti još veću pozornost tomu, da ne precienimo
kubični sadržaj, koji spada na trupce odnosno rezanu
robu, te da za to uzimljemo samo robu I. vrsti, koja je kadra
podnieti dalje transportne troškove i to tim više, što naši
šumski cienici (imamo pred očima šume krajiških imovnih obćina,
državne i investicionalne) imaju unutar svakog od trijuh
razreda debljine samo jednu cienu za trupce, koja je gotovo
za 20 K viša od one za ciepanu robu.


Nadamo se u ostalom, da i povišena carinska pristojba
na uvoz hrastovog drva robe u Njemačku ne bi dugo vremena bila
od upliva na naše hrastove sume jedno s toga, što Njemačka
nije jedina zemlja, u koju se naša hrastova roba izvozi, i
što će se financijalno stanje u Njemačkoj svakako naskoro oporaviti
od neprilika, što mu ih zadadoše propadanje raznih novčanih
zavoda i kinezka ekspedicija, pak da će se opet razviti prijašnja
živahna djelatnost u raznim inđustrijaluim poduzećima i time
povećati tražnja na hrastovini, imenito, dok se stane izgradjivati
mornarica njemačka; a drugo s toga, što će u nas usljed
povišene carine pasti proizvodnja rezane robe i time nastupiti
reakcija na tržištu, jer će usljed manjih ponuda porasti ciene
rezanoj hrastovoj robi.




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 547 -.
Naši šumovlastnici mogli bi padanju šumske pristojbe i sami
mnogo doprinieti time, da ne bacaju godimice na tržišta velike množine
surovog drva, već samo toliko, koliko normalna, a eventualno i
i snižena po tražnja konsutnirati može. Ovo bi se dalo polučiti na taj
način da se obustavi sječa u jednom-dielu šumah gdje se poglavito
proizvode trupci, te odnosni etat prenose u šume, koje nisu
sposobne zo trupce već samo za ciepanu robu, Naročito bi na
to morale pomišljati imovne obdine, koje takovih šuma imadu,
i to u vlastitom interesu, pošto bi ^tako svoje vriednije šume
sačuvale za ono doba, kada će nestati investicionalnih i državnih
šuma, gdje se sada proizvodi najviše surovine za rezanu robu.


Dužic a hrastova, što se uvozi u Njemačku kao t. zv.
bačvarska gradja, potiče većim dielom iz naših šuma, te se je
tek u najnovije doba počela uvoziti iz Amerike i Eusije. Nu
amerikanska roba ne može se takmiti sa našom, jer amerikanska
hrastovina ima suviše tanina, a i šupljikavija je od naše
hrastovine. I na uvoz dužice namjerava se povisiti carina od


0*30 na 0-40 M. po met. centi, ali se nadamo, da obzirom
na kakvoću naše hrastovine ne će time trpiti izvoz naše dužice,
sve kada bi ta povišena carina i u život stupila, jer će
ju tada sami Niemei platiti.


Iz ciele ove razprave možemo stvoriti taj zaključak, da
se pitanje u carini na uvoz drva u Njemačku vrti najviše oko
čamovine, zatim, da će kod nas uplivati samo na produkciju
i izvoz hrastove robe, nu da su država sniženjem
željezničke pristojbe za prevoz ove robe, a šumoposjednici izuašanjem
manje količine drva na tržište kadri paralelizirati eventualnu
povišicu na uvoznoj carini. . . . ć.


§. 2. šum. zakona.


Piše Dr. A. Groglia.
Paragraf 354. o. g. z. (obćeg gradj. zakonika) odredjuje,
da je vlastnost, smatrana kao pravo, ovlast, da radimo po volji
8UĆanstvom i koristima stvari kakove i da svakog inog od toga