DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 529 — 959.000 na 1,000.000 mtc, a uvoz rezane robe od 1,382.000 mtc. na 5,197.000 mtc, dočim je uvoz dužice, dapače poČeo padati u posljednje tri godine. U godini 1900. odpada od izvezenih trupaca na tvrd o drvo 820.000 m. c, a na mehko drvo 16,292.000 met. c. od rezane robe odpada u g. 1900. na tvrdo drvo 641.000 m. c, a na mehk o drvo 4,556.000 met. c. Iz toga se vidi, da su kod uredjenja carine za uvoz drva u Njemačku najviše interesirane one zemlje, koje proizvode drvo od četinjača, a to su zemlje i krunovine, zastupane u carevinskom viedu. Proti osnovi novog carinskog cienika za drvo ustadoše s toga prvi austrijski industrijalci, koji rade u drvu, te podnesoše u tom pogledu c. kr. ministarstva za poljodjelstvo predstavku, u kojoj zamoliše sliedeće; 1. da se povisi željeznička pristojba za privoz drvne sutovine u prometu pograničnih stanica; 2. da se inozemni drvotržci, koji čine poslove u Austriji,´ pritegnu na snašanje državnih i zemaljskih tereta te obćinskih nameta; 2. da se šumsko-redarstveni propisi najstrožije vrše ; 4. da se pogoduju domaće industrije, koje u drvu rade, proti inozemnimi oferentom kod prodaje drva iz državnih šumah ; 5. da se odstrani ili snizi razlika u carini izmedju surovog drva (trupaca) i rezane robe, eventualno, da se uvede izdašna carina na izvoz drvne surovine. Ovim pitanjem bavilo se je za tim češko šumarsko družtv o u svojoj glavnoj skupštini, obdržavanoj 13. kolovoza 1900. u Wildenschwert-u. Tema razqrave glasio je : »vi e dan je o mjerama, koje bi se imale poprimiti kod sklapanja budučih trgovačkih ugovora«. — Izvjestiteljem bio je šumarnik Bakeš. Pošto je isti razložio historički razvoj pitanja o carini i predočio sakupljene statističke podatke o izvozu i uvozu drva |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 530 — Austro-Ugarske monarhije, prihvatila je skupština slieđedu rezoluciju, koja se ima podnieti vladi na uvaženje: 1. molimo za stabilnost u carinskim odnosima na dnlje vremena, pak stoga molimo i za trgovački ugovor od najmanje 12-godišnje trajnosti; 2. mi molimo za strogu pravičnost u tom smislu, da se carina na drvo ne zlorabi za kompensaciju carine za kakav obrt druge struke; 3. mi molimo, da crno-žuti stupci na državnoj granici imaju istu vriednost kao i oni druge boje, t. j . mi zahtjevamo reciprocitet u carini za drvo za sve one države, koje ubiru carinu na naše drvo ; 4. mi ne prigovaramo tome, ako će si njemačka država pridoženjem dosadan je carine na uvoz trupaca poskupiti surovo drvo; 5. mi smatramo nepodnosivom nepravicom, ako bi se sadanja carina od 4-80 maraka od Im^ rezane robe još dalje povisila, te molimo c. kr. vladu najodlučnije, da pod nikojim uvjetima ne privoli na pooštrenje ovog nerazmjerja, jer bi se tim zapečatila propast austrijskih rezaonica u korist njemačkih; 6. mi molimo, da se odstrani svaka razlika u carini na tesane i rezane željezničke podvlake, konačno; 7. molimo, da se ukine onaj specialni propis, po kojem se u pograničnom prometu može bez carine uvoziti surovo drvo u Njemačku, a iz Njemačke rezana roba bez carine u Austriju. Isto tako bavilo se je tim pitanjem štajersko šumarsk o družtv o u svojoj glavnoj skupštini, obdržavanoj dne 13. rujna u Rogatcu. Referent bijaše šumarski savjetnik Gjuro Schmidt, koji je medju inim naročito zagovarao, da se ustane proti onom zahtjevu austrijskih industrijalaca, koji m traže carinu na izvoz drvne surovine (trupaca). Ovaj zahtjev austrijskih industrijalaca izazvao je u obće oštru novinarsku razpravu. Industrijalci su ga u god. 1901. još izrazitije očitovali. Tako su doljno-austrijsko obrtno družtvo dne 1. veljače 1901. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 531 — zatim industrijalci iz doljne Austrije, kao i drvotržci, posjednici pilana i tvornica celuloze u Salzburgu, obdržavali svoje sastanke, na kojima su zahtjevali, da se na izvoz trupaca iz Austrije udari carina, te izvoz istih time svede na minimum ili dapače nemogudim učini. Svoj zahtjev obrazlagali su isti time, da se usljed velikog izvoza trupaca, naročito u alpinskim zemljama, širi devestacija šuma, da austrijska fabrikacija celuloze usljed strane konkurencije ne može napredovati, da u posledjim godinama pada izvoz celuloze i drvne tvarine (Holzstoff) u Njemačku, te da je domaća industrija pilana zaostala usljed rapidnog povećanja u izvozu trupaca. Da je ovaj zahtjev industrijalaca, a naročito njegovo obrazloženje izazvalo čitav niz prosvjeda sa strane austrijskih šumara, stvar je posve naravna, jer isti htjedoše svoje egoističke namjere prekriti plaštem obće koristi. Kada bi se na ime sbilja njihovom zahtjevu udovoljilo, tad bi oni kupovali drvnu surovinu pošto bi htjeli, a štetu nosio bi samo šumoposjednik. Tako su šumari gornje austrije i Salzburga na dne 16. ožujka 1901. imali u Ebense-u sastanak, da prosvjeduju proti ovom zahtjevu industrijalaca, da se uvede carina na izvoz surovog drva iz Austrije. Na tom sastanku imali su šumari da odgovore na sliededa pitanja: 1. Je li istina, da bi nastavak dosadanjeg izvoza drva iz tamošnjeg područja morao dovesti do toga, da bi se posjekle sve unovčive sastojine tako, da onda za tuzemnu industriju ne bi bilo drva? Je li nadalje istina, da taj izvoz drva vodi seljačke šume do ruina, te da kod kupovanja i trganja seljačkog posjeda najviše sudjeluju inozemni drvotžci? Šumari dadoše ovaj odgovor: »Ne da se tajiti, da postoji pogibelj, da će usljed sadanjeg obsega i načina izcrpljivanja šuma malih posjednikah uz sadanje ustanove šumskoga zakona u predvidno vrieme postati akutnim pitanje o prietedem uma |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 544 — Izkaz 10. Izvoz drva iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije S>D S o3 ^ 03 M S3 M Vrat robe w a SI .^ "o 03 Cl .* a a o 5S O. O o M i 3 02 ^x^ > f^^ >O0 < 1899 5521 186 6 712 1427 Ogriev, kora za trieslo 1900 7008 118 43 507 1563 Građja i tvorizo, surovo 1899 1576 643 29 50 91412 1 198 od hrasta i oraha . . . 1900 1,501 2426 50 7 5 107 6 Gradja i tvorivo, surovo 1899 625 12 148 4 od javora, kruške, trešnje, višnja, breze i Ijeske 1900 194 20 Gradja i tvorivo, surovo 1899 462 316 148 6 31 35 od jasena, bresta, aka cije i bukve 1900 405 640 126 7 34 27 Gradja t tvorivo, surovo, 1899 3071 1910 2674 10 564 15 od Cetinjuča(iz. stanje) zatim lipe topole i jaiše 1900 2547 1362 5139 7 36 Stange od četinjača su1899 49 12 59 rove 1900 700 241 99 Drvo za rovove (Gru-1899 4870 528 benholz) 1900 4937 1368 1899 4933 2420 51 114 U 2eljozničke pođvlake 1900 6558 1909 103 99 33 1899 2513 51 1742 429 137 10 8096 1 Dužice tvrde . . 1900 3101 8 1973 290 129 6 8280 6 Reza i tesana roba od hrasta, javora, oraha, 25 3887 63 1899 3717 12 2819 401 768 trešnje, kruške, višnje, breze i Ijeske 1900 403^ 4 3494 543 52 728 5803 113 Rezana i tesana roba 1900 2315 3 433 2780 348 26 109 408 od jasena, bresta, akaoije i bukve 1899 2986 2 493 2112 304 14 85 609 Rezana i tesam roba od 1900 2 izvan europejskog drva 1 1899 Rezana i tesana roba mebkaod četinjača, lipe 1900 11668 5312 7871 3530 1004 47 53 2203 4 topole i jalše, kao i du1899 13808 9759 3285 864 42 179 2851 12 3774 žica od te vrsti drveća Krovna daska, prirez 1899 19 urešena i boiadisan Vinogradsko i hm. Iji iko l!i00 26 1899 187 kolje rezano 1900 117 Vrbovo šiblje 1899 44 11 1900 34 t 365 108 2217 1479 16 44 20 32 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
onđn^Ll 13A.ip po U3f[SL[ 9J[BJApođ 80!jn(j Bqoi BU´Bzag onBg9; AarjSo onđn5[;i BAip c ! po nafiSfl S I 3 aj[i3|Apo(l O O ^1 a^jrazafie^ O B3i;5n(i Bqoi BnBzojf 9nBS81 eq A8[J2O ondn^fl «A.ip po nafižn a^^IApođ 9310inZ9f[9^ T50Ijn(J Bqoj isnezeg OnB83!J AaiiSQ 543 i?q ^ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ^ 1 1 o, ^ 1 *c 1 ^ Oi OO S<1 co -^ IOOCOOO^^THCOOCC´*´* r^ T-l´-lT-l!^^t^^^´*Tt^5<^(^q;Mc^^^—t (M co ^COiOiOiOiOCOCO´^´OCO Ol t^ lO ^ o 1—1 CO rH f—i ^^ T—i T—i T-it^ioo-T-HcocoiOiOcoas -^1—^´—^^HT—1i—(T—IT—(T—^fMrH (COiO´^-^CncOCOCOiOOi^0O(7vlCDro^iOC— CCOiC^CDIO(McocOi^CO(Mcotr-CDOOC-CO(M lO (M (M 1—I ffq 1:0 T-i-^ajiO´—´coOT^coootn r-l ^ co TH .— (MCOi-iCD^r-(—lO´-HiOOOi-HCMaiOC^^^COS^) T-l5 THCOCO co»-ir-i COO:MOT^ !M iN S^ co O ^^ »O lO CO 5^1 ^-( t^ C^ 1>- "* tD (MOOcD3^cocOjno-QOtD^cra(Mait--Ma5co i-H (M -* co t-´M CD CO(MCOCOCOCTJCiCOO^t-t-´*^^t~-COC— tM OaaiOOiCD-^co-^c—cOiCcocoOicDcoOiOO ^J r-l T—I 0^ — (>a 05COIr-COiOC^(>^050iO^CNC^^COCOOOCO t-0502THCOCDC7SC ^COlOCOt-^COCOlO — "^ ^coco(Ma^s^cM(Nr-T—iT-ts t^THCOCOCTi^-^CSCOTOCCCOCTiiOfMr-l OiOOcOO^coOfM—(MCMCO ITH co—icocDOiO´n-T-iaa^tMS^OTO — t-coc-—´ —I 03 CC C5 ^ < CD co co ^ co (M 00 ^ S^ CO T—I tM i i-l co lO co co -^ lO ´^ co O co co ^ O^ I—^ co (7^ "^ COT-H-^TH-^1—ICOCDCO?5^(M—i-^C^OfM´^CO co-—icOCM^CDOrHiOOCO-^CD 1—iC^iO ^HT—´r-lT-H´rH´-^^H 00 co O (M Oa CO-C5 t-COOi^^iC´*aii^iOCOS^—I c (Mco^>ocot~coaiO´-i cococococooococoasaiOTOsaicjc^cocjiOTO COCOOOCOCOOOCOCOGOCOCOCOGOCO´COCOCOCOOT |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 11 <-- 11 --> PDF |
P3 Kod plaćanja carine po težini od metričke cente za tvrdo drvo 0.30 M za mehko drvo... 0.40 » 2 Splavi od drva podpa daju carini kao drvo. (Ostalo izpušteno). 79 Željezničke podvlake, sjekirom priredjene, ili ne više nego samo na jednoj podužnoj strani rezane, neblanjane: od tvrdog drva od mehkog drva Opazka. Parene, impregnirane ili inače kemičkim putem preparine podvJake, podpadaju carinskom prirezu, koji iznaša: kod plačauja carine po prostornoj mjeri, od tvrdog metra 2.40 M. kod plaćanja carine po težini, od met. cente za tvrdo drvo 0.30 M, za mehko drvo... 0.40 „ 82 Bačvarska grabja (dužica i dna), kao i za tu svrhu vidljivo priredjeno drvo, nebojadisano i neblanjano, iz hrastovine iz drugovrstnog drva 525 — Osnova Osnova njemačkog novog šumarskog družtva zakona Carina Minimalni Masimalni za 1 met. cienik M. cienik M. centu za 1 met. za 1 met. maraka centu centu 0.40 ili 100 ili 1.25 ili m´ 3.´20 m´ 8.00 m´ 10.00 0.40 ili 1.00 ili 1.25 ili m= 2-40 m´ 5.00 m´´ 6.25 0.30 1.00 1.25 0.40 1.00 125 Sađanja carina po trgov.ugovorima Maraka za 1 met. centu 0.30 ili m´ 1.80 isto 0.20 0.80 Carina po auto nomnom cieniku od god. 1885. 0.40 ili m= 2.40 isto 0.20 0.40 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 524 — Osnova novog carinskog cienika za Njemačku. Osnova Sađanja Osnova njemačkog Carina novog carina po šumarskog družtva po auto zakona trgov.ugo nomnom Carina vorima cieniku Minimalni Maximalni za 1 met, Maraka od god. cienik M. cienik M. centu za 1 met. 1886. za 1 met. za 1 met 05 centu centu maraka centu B. Proizvodi šumarstva, (73/75) Gradivo i tvorivo drvo, koje nije niže posebice navedeno, nepridjelano ili samo u poprečnom pravcu sjekirom ili pilom prldjelauo sa korom ili bez kore 0 20 ili po 0.20 ili po 0.30 ili po 0.20 ili po 0.20 ili po tvrdo m^ 1.80 m^ 2 00 m^ 3.00 i3 1,20 m^ 1.20 0 20 ili po 0.20 ili po 0.30 ili po mehko isto isto m^ 1.20 m= 1,20 1^ 1.80 Opazka . Nepridjelano ili samo u poprečnom pravcu sjekirom ili pilom pridjelano gradivo i tvorivo drvo za domadu potrebu ili za tjeranje obrta stanovnika u pograničnom kotaru, u koliko se nosi u tovarima Ili marvom vozi, ostaje uz nadzor uporabe i stegnudem na 10 m^ u kalendarskoj godini za svakog ovlaštenika prosto od carine. U podužnom smjeru tesano ili inače sjekirom pridjelano ili 0-50 ili po 1.00 ili po 1.25 ili po 0.30 ili po 0 40 ili po tvrđo „ , . m= 4.00 m´ 8.00 m« 10.00 m^ 1.80 m^ 2.40 0-50 ili po 1.00 ili po 1.25 ili po mehko isto rsto m^ 3.00 m´ 5.00 m^ 6 25 U podužnom smjeru rezano ili inače pridjelano, neblanjano: 1.25 ili po 1.20 ili 1.50 ili 0.80 ili 1.00 ili tvrdo m´ 10.00 m^ 9.(50 m´12.00 m´ 4.80 m^ 6.00 1.25 ili po 1.20 ili 1.50 ili mehko isto isto m^ 7.50 m^ 6.00 m^ 7.60 Opazke: k br. 73. do 75. 1 Fareno, impregnirano ili inače kemičkim putem pre parirano gradivo i tvorivo drvo podpada carinarskom prirezu, koji iznaša: kod pladanja carine po prostornoj mjeri od tvrdog metra 24-0 M. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 523 — Carina od g. 1885. stoji u tom pogledu u omjeru kao 1 : 5, a ona uglavljena trgovačkim ugovorima od g. 1892., kao 1 : 4. Na taj način imala bi se ustanoviti carina i za sve ostale fabrikate i polufabrikate. Na tom temelju izradilo je posebno »šumarsko-kulturno vieće« (Forstwirtligchaftsrath) novi carinski cienik, koji je predložen glavnoj skupštini njemačkoga šumarskoga družtva, obdržavanoj dne 19. rujna 1900. u Wiesbadenu, koja je po vieču izradjeni cienik gotovo jednoglasno prihvatila, te je isti predložen nadležnim oblastima na uvaženje. Cienik ; šumarskoga . družtva jest dvostruki, sadržavajući minimalne i maksimalne stavke, sa odredbom, da se kod sklapanja trgovačkih ugovora ne bi smjelo ići izpod minimalnih stavaka. Konačno je dne 27. srpnja 1901. publicirana uredovna »osnova zakona o carini«. Osnova novoga carinskog cienik a. Ova osnova sadržaje sliededi cienik na šumske proizvode izporedjen sa cienikom od g. 1885., cienikom ustanovljenim trgovačkim ugovorima, kao i osnovom cienika izradjenim po njemačkom šumarskom družtvu. (Vidi stranice 524. i 525.) Uredovna osnova carinskog cienika razlikuje se u njekoliko od osnove, koju je predložilo njemačko šumarsko družtvo. Naročito je zabačen predlog družtva, da se drvo dieli u tvrde listače, zatim u mehke listače i napokon u četinjače, te je prihvaćena stara razdioba u tvrdo i mehko drvo. Manjkavost ove potonje razdiobe povećava se time, što nije u zvaničnoj osnovi cienika definirano, što se ima smatrati tvrdom, a što mehkom vrsti drva. Osebina osnove novoga cienika leži medju inim u tome, što je promjenjen omjer medju kubičnim sadržajem i težinom. Do sada je na ime za sve vrsti drva i za sve vrsti robe vladalo načelo, da se 1. kubični metar ima računati sa 600 kg. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 522 — Visina carine na drvo bila bi teoretski tada izpravno odmjerena, kada se strano dzvo ne bi moglo prodavati u zemlji uz nižu cienu, nego li domade drvo. To je dakako vrlo težko postići, jer mjestne ciene drva suviše variraju. Na koncu konca ustanovljuje se carina putem kompromisa. Nu i pri tom ne odlučuje sam uvoz drva, već i ostalih proizvoda. Ako se već strano drvo uvoziti mora, tad njemački šumari zatjevaju, da bude carina na surovo drvo umjerena, a na izradjeno drvo dovoljno visoka tako, da se izradba drva predade njemačkoj industriji. Dosadanji njemački cienik razlikuje dvie vrsti izradjenog drva i to: otesano i rezano drvo. Uvoz otesanog drva digao se je u razdoblju od g. 1886. do 1898. od 100 na 287 a rezano od 100 na 380, dočim je izvoz pao od 100 na 32 odnosno 67. Ova činjenica nuždno zahtjeva, da se carina na izradjeno drvo mora povisiti. Pri tom bi se moralo držati na umu, da bi carina na izradjeno drvo morala iznositi barem toliko, da odgovara carini koja se plaća za surovinu, koja je prosječno nuždna za proizvodnju izradjenog drva. Kod toga ne bi se smio uvažiti samo odpadak drva kod izradbe, kako je to učinjeno godine 1886. već i laglji transport i veća vriednost izradjenog drva. Izradjeno drvo osuši se brže, bude usljed toga laglje, a i kod transporta zaprema manje mjesta. Prema predhodno sakupljenim podatcima iznosi odpadak 34% kub. sadržaja, drvo postaje laglje za 33% surovine, a prostor se može bolje izcrpiti za 77o. Vriednost pako drva kod rezane čamovine jest 2V2 puta veća, nego li ona surovine. Prema tomu morala bi iznositi carina na rezanu čamovinu 100 X 100 X 107 X 250 6 puta više nego na surovu 66 X 67 X 100 X 100 čamovinu. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 519 — Djelovanje njemačkoga državnoga šumarskoga d r u ž t V a. Skupština (XXVII.) njemačkih šumara, obdržavana 21. do 24. kolovoza 1899. u Schwerinu, razpravljala je takodjer 0 novoj carini, što bi se imala udariti na uvoz drva u Njemačku, te pretresla pitanje: »Koje se predradnje imaju obaviti u pogledu obnove trgovačkih ugovora obzirom na šumarstvo«. Izvjestiteljima ovog tema bijahu profesor šumarske akademije u Mundenu šumarnik dr. Jentsch i profesor šumarske akademije u Eberswaldu šumarnik dr. Schwappach. Navesti demo u kratko njeke podatke iz odnosne razprave. Uvoz drva u Njemačku iznosio je več g. 1865/69 3´15 milijuna kubičnih metara, a izvoz 1´62 milijuna kubičnih metara; u razdobju pako od g. 1870.—1879. iznosio je uvoz prosječno godimice 5´12 mil., a izvoz 1°80 mil. kub. metara. To je dalo povoda, da je Njemačka uvela zaštitnu carinu uz ine proizvode i na drvo, te je usljed toga stvoren državni zakon od 15. srpnja 1879. Povodom ovoga zakona spao je uvoz stranog drva u Njemačku u g. 1880. od 4*31 mil. kub. met. na 2"94 mil. kub. metara, ali se je i izvoz drva znatno snizio ; nu već je g. 1885. uvoz drva dosegao visinu od 4*47 mil. kub. metara. Ovo je bilo uzrokom, te je zakonskom novelom od 22. svibnja 1885 povišena carina na tehničko drvo. Nu ni to nije ništa pomoglo. Uvoz stranog drva pao je doduše g. 1886., ali se je zato posije opet digao. Počam od g. 1892. sklopljeni su sa njekim stranim državama trgovački ugovori. Pri tom je ostala dotadanja carina na drvo i na dalje u krieposti, te je samo nešto snižena carina na drvo, koje je za porabu jur priredjeno. Od toga vremena rasao je uvoz drva sve više i više, te je uvoz nadmašio izvoz g. 1892—1896. prosječno godimice za 4*65 mil* m^, 1897. za 6-21 mil. m´, a g. 1898. za 7-89 mil. m´. Vriednost * |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 518 — Po upravnim zakonima njemačkoga carstva razumjeva se danas u Njemačkoj pod carinom samo ona vrst neizravnih poreza, što se moraju platiti, kada roba inozemnih država prelazi granicu njemačkog carinskog područja. Njemačko carstvo ima prema tomu samo uvozn u carinu. Provozna carina izključeua je u Njemačkoj načelno, dočim je poslednja izvozna carina, koja je postojala na krpe i ostale odpadke za produkciju papira, ukinuta još 1. listopada 1873. Znanost dieli carinu nadalje ufinancijalnu te u zaštitn u carinu. Prva ima da služi državi kao vrelo prihoda, dočim je drugoj poglavito ta svrha, da otežćanjem strane konkurencije zaštićuje domaću industriju. Prema ovoj razdiobi jest carina, što ju Njemačka ubire na uvoz drva, zaštitna carina. U Njemačkoj pobire se carina ili prema autonomno m cieniku ili se plača prema cieniku. koji je ustanovljen trgo vačkim ugovorima sa stranim državama. Carina se ubire ili po komadu ili po težini ili po vriednosti. Njemačka ubire carinu u glavnom po težini što je najpraktičnije, nu kod drv a može se carina platiti i po kubičnom sadržaju. Sadanji zakon o carini stupio je u sjevernoj Njemačkoj u kriepost 1. srpnja 1869. kao saveznički zakon (Bundesgesetz), a 1. siečnja 1870. u južnoj Njemačkoj kao zemaljski zakon. Carinski cienik temelji se na ustanovama državnog zakona od 15. srpnja 1879 , koji je uslied nastupivsih promiena u novoj stilizaciji 22. svibnja 1885. objelodanjen. Sada u krieposti stojeći trgovački ugovori sklopljeni su 6. prosinca 1891. izmedju Njemačke i Austro-Ugarske, Italije i Belgije, a 10. prosinca 1891. izmedju Njemačke i Švicarske. Carina na drvo, koje se uvozi iz spomenutih država u Njemačku, plaća se prema cieniku, koji je uglavljen trgovačkim ugovorima. Od plaćanja carine izuzeti su u stanovitim slučajevima samo stanovnici iz pograničnih kotara. Visinu carine, koja se sada na drvo plaća, navesti ćemo dalje u razpravi samoj. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ii»af^ Br, 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1901. Gocl.XXV. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/2 straniee 8 K.; za Va stranice 5 K. 20 fiL; za V4 straniee 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Novi njemački carinski cienik na uvoz drva. Već više godina bavi se šumarska stručna literaturan ovim njemačkim carinskim cienikom na uvoz drva, sto de se imati doskora uzakoniti, te će služiti za temelj razprava kod predstojećeg sklapanja novih trgovačkih ugovora izmedju njemačkog carstva i ostalih država, jer sada u krieposti stojeći trgovački ugovori iztiČu koncem g. 1903. Pošto je pri tom najviše interesirana Austro-Ugarska monarhija, nije čudo, da se njeni politički i stručni časopisi tim pitanjem u velike zanimaju, te da su se naposeb u najnovije vrieme, t. j . odkad je zvanična osnova novog carinskog cienika objelodanjena, razmahale živahne novinske razprave, u kojima ne samo Austrija, nego i sve interesirane države listom ustaju proti znatno povišenim carinskim pristojbama toga cienika. U našem »Šumarskom listu« bilo je takodjer već u njekoliko navrata o novom carinskom cieniku obzirom na šumske i drvarske proizvode govora, nu u ovoj razpravici nastojati ćemo, da ovaj predmet nješto obširnije predočimo, te ćemo se pri koncu osvrnuti i na pitanje, u koliko bi povišena carina na uvozdrva u Njemačku mogla utjecati na drvno tržište u kra- Ijevinah Hrvatskoj i Slavoniji, a po tom i na šumske ciene naše drvne surovine. Njemačka carina u obće. Politička ekonomija razlikuje više vrsti carine i to: uvoznu, provoznu, te izvoznu carinu, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 528 potrebu na hrastovoj dužici rnalih dimensija, dočim treba da uvozi samo dužicu veće dimenzije. Oni usljed toga traže povišenje carine za hrastovu dužicu. Dužicu od ostalih vrsti drveća, kažu, da može Njemačka u svako doba u dovoljnoj mjeri producirati, pak zahtjevaju, da se za ovu plaća carina po stavci za tesano drvo. Iz svega napred navedenog razabire se jasno, da se je kod sastavka novog carinskog cienika u Njemačkoj išlo zatim, da se carina na uvoz polufabrikata i gotove robe razmjerno visoko udari te strane države prisile, da u Njemačku uvoze surovo drvo, koje bi se tada u Njemačkoj dalje priredjivalo i time naročito podigle domaće pilane. Njemački šumari izjavljuju otvoreno, kada već Njemačka mora da uvozi godimice oko 8 milijuna kubičnih metara tvoriva iz stranih država, a ono neka se ovo drvo barem kod kod kuće priredi odnosno izradi. Uvoz drva u Njemačku iz Austro-Ugarske monarh ij e. U izkazima 1. do 9. predočujemo u obće gibanje izvoza i uvoza drva iz Austro-Ugarske monarhije, a napose je naveden u izkazu 5. izvoz drva iz Aus^ro-Ugarske u Njemačku*. Iz izkaza 1. vidi se, da je g. 1900. izvezeno iz Austro- Ugarske ukupno 423680 vagona drva (uključno drvenog ulja), od česa je glasom izkaza 5. uvezeno u Njemačku 262.550 vagona ili 627o- Odtud sliedi, da je Njemačka najveći naš konsument što se drva tiče. Posve je s toga naravno, da je naša monarhija u velikoj mjeri interesirana pri sastavku novog njemačkog carinskog cienika na drvo. Od kada je sklopljen trgovački ugovor izmedju Austro- Ugarske i Njemačke t. j . od g, 1892. poskočio je uvoz drva iz Austro-Ugarske u Njemačku od 10,983.000 met. centi na 26,255.000 met. centi, u g. 1900. Uvoz trupaca skočio je za to vrieme od 7,098.000 m. c. na 17,112.000 m., uvoz tesane robe od * Vidi oaterr. Vierteljahressohrift fiir das Forstwesen, svez. III.—1901. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 527 — Uredovna osnova zakona opredielila je pako: za tvrdo rezano drvo po 1 mtc. 1-25 ili po 1 m^ 10 Mk. za mehko rezano drvo po 1 mtc. 1-25 ili po 1 m* 7*50 Mk. Prema tomil povisuje se carina novom osnovom prema onoj, koja je ustanovljena trgovačkim ugovorima: kod tvrdog rezanog drva (carina po m^) za 108%. kod mehkog rezanog drva (carina po težini) za SG^/o. Za tesanu robu ustanovljuje osnova novoga zakona slie deću carinu : kod tvrdog drva po 1 mtc. 0´50 ili po m^ 4*00 Mk. kod mehkog drva po 1 mtc. 0´50 ili po m^ 3"00 Mk. Prema sadanjem ugovorenom cieniku znači to povišenje carine kod tvrdog drva (po m´) za 1027okod mehkog drva (po m´^) za 667o. Carina na tesano drvo prema trupcima stajala je u omjeru po zakonu od g. 1885. kao 2: 1 po cieniku, ustanovljenom trgovačkim ugovorom, kao . 1´5 ; 1 Njemačko šumarsko družtvo tražilo je pako za tesanu robu omjer kao 5 : 1 za rezanu robu omjer kao 6 : 1 Osnova novoga zakona ustanovljuje pako ovaj omjer kao 2-5 : 1. Njemački šumari nisu zadovoljni ovom ustanovom cienika, već traže, da se isti povisi prema predlogu družtva, a ako se ne bi povisila, da se barem ne snizuje kod sklapanja trgovačkih ugovora. Isto tako nisu njemački šumari zadovoljni sa carinom od 0*40 Mk. po 1 mtc. željezničkih podvlaka, te traže da se ista izjednači sa carinom na tesano drvo Sto se tiče dužic e to je njemačko družtvo predlagalo cariuu od 1*00 Mk. po 1 mtc, dočim je osnova novoga zakona ustanovila carinu za hrastove dužice sa 0´30 Mk. po 1 mtc, a za drugovrstnu dužicu sa 0´40 Mk. Njemački šumari nisu niti sa ovim sniženjem carine zadovoljni, jer kažu, da Njemačka može da podmiruje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 526 — U osnovi novoga cienika uzet je obzir na specificku težinu drveća, kako je! to predlagalo njemačko šumarsko družtvo, pak je odredjeno, da se ima računati: 1 m* tvrdog drva u okruglom stanju . . . 900 kg. 1 ms mehkog drva u okruglom stanju . . 600 kg. Otesano ili rezano drvo tvrdo lm ´ .. . 800 kg. Otesano ili rezano drvo mehko lm* . . . 600 kg. Predlog njemačkoga šumarskoga družtva glasio je, da se računa Okruglo drvo: listače tvrde 1 m´ . . . 1000 kg. listače mehke lm´´ . . 600 kg. četinjače lm´ . . . . 600 kg. Otesano ili rezano drvo: listače tvrde 1 m^ 800 kg. listače mehke 1 m^ 500 kg. četinjače 1 m´´ . 500 kg. Kod željezničkih podvlaka i t. zv. exotičkog tehničkog drva imaju se gornje težine smislu shodno upotrebljivati. Za šumare su najvažnije one ustanove, koje se tiču izvoza trupaca (okrugljaka, Rundholz), zatim tesane i rezane robe. Za trupce ostala je carina ista, kao i prije t. j . 0*20 Mk. od metričke cente. To čini za 1 m´ tvrdog drva 1*80 Mk., za 1 m´ mehkog drva 1 20 Mk. Nu pošto je težina kod tvrdog drva i 1 m´ povećana od 600 kg. na 900 kg., to je time i carina na trupce kod tvrdog drva povišena za 50"/o. Uvoz tesanog i rezanog drva u Njemačku znatno je po skočio i to u razdobju od g. 1886. do 1899. kod tesanog drva u razmjerju od 100 : 342 kod rezanog drva u razmjerju od 100 : 803 kod trupaca pako u razmjerju od 100 : 249 Njemačko šumarsko družtvo predlagalo je s toga, da se uvede sliedeća carina: 1. Rezana roba : tvrde listače . . po 1 mtc. 1*20 ili po 1 m´9"60M. mehke list. i četin. po 1 mtc. 1´20 ili po 1 m´ 6"00 M. 2.Tesanaroba: tvrdelistače . . po 1 mtc. 1-00 ili po 1 m´8-00 M. mehke Kst. i četin. po 1 mtc. 1*00 ili po 1 m´ 5´00 M. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 521 — više nego li susjedne strane države, osim zemalja krune ugarske tako, da uvoz bukovine u Njemačku nije u \edoj mjeri vjerojatan. Ostale vrsti listaca, kao jasen, javor, brest, grab, orah, breza, topala, lipa, još su od manje važnosti u trgovačko- političkom smislu za njemačko šumarstvo. Odtuđ sliedi, da u obde listače ne igraju nikakovu znamenitu ulogu kod ustanovljivanja zaštitne carine na drvo. Pitanje o zaštitnoj carini na drvo vrti se ponajviše oko uvoza drva od četinjača. Četinjač e zapremaju u Njemačkoj 67%, a u pojedinih država i provincija tja i 957o od ukupne šumske površine. Nu ova površina raste danomice uslje toga, što se slabe šume listače pretvaraju u četinjave šume sa kratkom obhodnjom, kao i s toga, što se mnoge pjeskulje iz nova pošumljuju. Kvalitativno je njemačka čamovina jedna od najboljih, te ju strana čamovina nadmašuje samo što se tiče dimenzija i obzirom na pojedina za tehničku porabu nuždna svojstva. Njemačka pokriva svoju potrebu na tehničkom drvu čamovine po prilici do 40% uvozom stranog drva, dočim se ostatak od GO^/o pokriva u vlastitoj zemlji. Nu šume u Njemačkoj mogle bi pokriti veču potrebu čamovine, nego li to danas biva, pak je s toga važna zadaća g ospodarstvene politike, da njemačkoj čamovini njemačko tržište uzrdrži te ovo sve više i više otvara. Kao g. 1879. i 1886. tako je i sada samo čamovina odlučna u carinskoj politici. To dokazuje u ostalom činjenica, da od uvoza sveukupnog stranog drva ođpada na čamovinu prosječno 80—90%. Ako se obazremo na konsum drva, tad vidimo, izuzev možda tvrdo drvo, da konsum potrebuje uvoz stranog drva u neizradjenom, surovom stanju, dočim da ga zaštiti valja od uvoza stranih polufabrikata i gotove robe. Ako priznamo, da je to nuždno, tad se radi samo o tome da se ustanovi visina carine na uvoz drva. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 520 — uvezenog tehničhog drva iznosila je u razdobju od g. 1889—1898. prosječno 168 mil. maraka godimice, a svih šumskih proizvoda u obće 189 mil. maraka, a specijalno g. 1898., 280 odnosno 301 mil. maraka. Financijalni prihod Njemačke od carine na uvoz drva razmjerno je vrlo neznatan, jer je u prosjeku g. 1892 —1898. iznosio jedva 12"36 mil. maraka ili 3°jo od ukupnog prihoda na carini. Uvoz stranog drva nije toliko nepovoljno uplivao na šumsko gospodarstvo u Njemačkoj, jer su uza sve to, što je uvoz drva rasao, rasle i šumske ciene drva a i čisti prihod šuma u Njemačkoj. Usljed toga čini se, da bi se zaštitna carina na drvo posve dokinuti mogla. Nu njemački šumari drže ju nuždnom obzirom na pojedine mjestne prilike, gdje ima i suviše tehničkog drva, koje se sbog strane utakmice ne može povoljno unovčiti, već se mora kao ogriev upotrebiti. Svakako mora da zaštitna carina stoji u razmjeru sa potrebama drvne industrije. Navesti demo s toga, u koliko može Njemačka svoju potrebu na drvu pokriti prema pojedinim vrstim drveća^ i kakove vrsti drvene robe Njemačka treba. Od vrsti drveda spomenuti ćemo najprije hrast . Hrastovin a zaprema u Njemačkoj S´S"/« šumske površine, od česa odpada na šume guljače 3-2%. Nu ni to nam ne daje pravu sliku, jer se u Njemačkoj goji hrast ponajviše u mješovitih sastojinah, naročito u smjesi sa bukvom. Nu i na bukvu odpada samt) 14"67o. Eačuna li se od toga % površine na hrast, tad odpada na hrast u mješovitih šumah 3*6"/o tako, da bi na hrastovinu išlo ukupno 7-2% šumske površine. Od tud sliedi, da se potreba Njemačke na hrastovini ne može u vlastitoj zemlji pokriti, več se ona mora iz inozemstva uvoziti, nu tim uvozom ne može se krnjiti rentabilitet njemačkih šuma. Na bukv u (čistu) odpada 117o ukupne šumske površine. Bukovine imade Njemačka dosta, više nego li je treba, a i |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 545 — godine 1899. i 1900. u vagonima ih = 10 000 kg.) a a "o M 92 1034 12 3 199 310 139 72 224 76 33 4 44 73 C3 M N OJ a 1281 704 6 42 18 47 59 497 3 39 w 3 Od 1 66 19 184 71 284 349 42 3 76 16 5 49ii 240 +3 Kl 89 727 721 68 8 89 125 2 141 M 6 426 158 271 103 74 1 49 29 29 15 M w H o. o 10 7 12 7 7 150 69 03 M m O H _03 ´5 106 46 56 1 3 15 24 "3 C5 bO O a o 03 PH 169 1 162 1 4 7 3 :^o Sa MM n g 54 40 8 3 14 12 16 42 ´a s 3 3 15 7 10 22 115 155 1^ 03 S a o o 03 o3 bb u no C3 o o -U a a 5 < m H o — 99 72 146 129 5 19 11 5 29 588 1 13 532 38 62 — 10 o 7911 9244 5270 6244 792 715 1093 1317 8313 9182 124: 1042 5401 6488 9059 10074 13818 14317 13925 18087 6943 7166 2 1 33123 36060 19 26 18H 121 55 84 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 546 — like u Njemačkoj možemo nadati, da će pasti šumska pristojba 7a rezanu robu u naših šumah, te da demo biti prisiljeni da snizimo šumsku pristojbu za naše hrastove šume. Ovo će se dogoditi i u onom slučaju, ako bi se podigao izvoz trupaca, jer tako daleki transport podnose samo trupci najbolje vrsti, a ne oni lošije kvalitete sa velikim odpadkom, koji se sada režu na našim pilanama u kratku robu, kao u frise i parkete. Nazadovanju naših pilana i padanju šumske pristojbe dalo bi se doskočiti samo na taj način, da se snize željezničke tarifne pristojbe za prevoz rezane hrastovine do njemačke granice i tako izjednači povišena carinska pristojba na uvoz trupaca i rezane hrastovine u Njemačku. Svakako čemo morati u buduće kod proeiene naših hrastovih šuma za prodaju, ako ih unovčiti želimo uz sadašnju šumsku pristojbu, obratiti još veću pozornost tomu, da ne precienimo kubični sadržaj, koji spada na trupce odnosno rezanu robu, te da za to uzimljemo samo robu I. vrsti, koja je kadra podnieti dalje transportne troškove i to tim više, što naši šumski cienici (imamo pred očima šume krajiških imovnih obćina, državne i investicionalne) imaju unutar svakog od trijuh razreda debljine samo jednu cienu za trupce, koja je gotovo za 20 K viša od one za ciepanu robu. Nadamo se u ostalom, da i povišena carinska pristojba na uvoz hrastovog drva robe u Njemačku ne bi dugo vremena bila od upliva na naše hrastove sume jedno s toga, što Njemačka nije jedina zemlja, u koju se naša hrastova roba izvozi, i što će se financijalno stanje u Njemačkoj svakako naskoro oporaviti od neprilika, što mu ih zadadoše propadanje raznih novčanih zavoda i kinezka ekspedicija, pak da će se opet razviti prijašnja živahna djelatnost u raznim inđustrijaluim poduzećima i time povećati tražnja na hrastovini, imenito, dok se stane izgradjivati mornarica njemačka; a drugo s toga, što će u nas usljed povišene carine pasti proizvodnja rezane robe i time nastupiti reakcija na tržištu, jer će usljed manjih ponuda porasti ciene rezanoj hrastovoj robi. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
542 — COG Godina Ogriev --1 .-OD co Ci CTž g« CD CO *^ OO -3 rf^ h-^ I—´ Oi tsS tesano OiClCCOJl—´I—´OlOJCnCOOCCCO Rezana roba Dužica O^ o:. i-c CJi I-* os rf^ O ga bS ga ht^ te CD ^^^ H-* I |_J tsS K-to tsS C» I—´ I Želj. pođvlakej to co i----itooi*->f^oo-3oa5ixi I 10 to to — Ugljen ođ drva picocoh(^oiI—´>-´IMI—´I—´hJj-ii-icoo;I—´toh^to oooocD-aoicrii^ajaj^aGiociajascoas— Ukupno COCOtOC0CD>-´O´>)^a3t0C´JCDtOCOg:i0OtOC"O´ CDCCCCOOOOCOCOCOCCGO CDODCOOOOOOOOOCOOOOO Godina OCDCCCDCDCDCDCDCDCO OCOCDCD^^CDCDcOCDCD OCOC0^50 0´*-COtO>-´ OCD00-j01C"h(^00t0^ to h-* H-^ I—^ K-Hrj tO>(i.W^^tOOCH>*^H^CD cD´-too´Oaiasco^] —oc h)^i^ooiaitot)^cc*^oi COOOOiOOtOOOJ^OiCDCD-´* -aciotooo´tooo^j Ci teaano px trj CD ^^ "´ ^1 ><^ co ~3 t<^ co ><^ hJ^ jj^jf^Os Oi CJi r i 0_ cji ^1 a iJi´ « — —— I—h-1 Ii-´ 03 h^ C to ´— — Kozana roba ° lOitOOOOOH-O´OOCCt^^O´—, ,, --_ O CD CD h—tf^O I— pi >Ji. r-|j O to Pi 03 -] CD r— !- to CDt^^OoOO^aOlO´toOoOO ^ _ OiOO´ c ^ I-´ I D G0-a03^5CDCCO00O Dužica — I S* OO -J CD -a >*^ Cn CC to 0i*^ O´t(^WPiC0rf^tO „ COC3CD*´0´GOtOCD -^ to I—´ 00 00 &-Želj.pođvlake; p> Pl H-)^ O´ -O >— 03 " >J^ tOH-^H^^-— ,— ,— _j .— CCPipihJi^OOtOtOl-´OOtO O^JOipipip^o : rf^cDto Ukupno OCOtOOOOl—´tOCDCOOi OC´tO´ JOOtOOOOCOtO CC´ h)^ COht^^tOOOOOOOOO tOCDCOtOPTCOOCO"- CCCCCOCC´CC´ODGOOOCO COODCOCOCDOCCCCOCCi Godina CDCCCOCCOOCOCCGOOO CDGDCOCCOOOOCOCOCO O´CDOD^OlP´hf^OOtO _ p CD OD ^3 03 P tj^ OO to ^J ^] GD ^3 -J03 -:i hl^ >J^ —*(—´»—^h-^H-j — i—itN^tO Ogriev CD O 03 CD 00 -a to -J O tOP100 0300-JC3tOO CD pl to —J — OitOOOOhl^OOOOCCC -~1 to 03 1—´ nr. ^K ft 0< p-ij^ hJi-00 CC CD co CC oc oo -a -ii^JriJi^02 ^^ to oo —j-^ Pl pl o P´ o to o oo OO CD 03 O OO 00 — -J CD P´ t<^ i4^ rfi´ 00 rf^ ^ oo rf^ rf^ OD 00 OD tesano OD 03 ff^ S coo o 1-0 pr 03 00 »-1 1-1 Oiht^rf^rf^OOOOtl^tJ^—´jrt "= ^ ^ ^_r_ ^ —H-,—^ g-Rezana roba to oi o P´ co GO pi —pi c; 03piO´ ~acDCDOi*^pio pl Pl pi L-o I— 03 c:i_o_H-5g, _ Cr—JCDOOi—´D00030D ^ to^i05C>J^OOCOPiH OOOOCD^5CDCOODOO„. to 00 oo rf^ to 00 to >t^ 00 ;o Dužica 1^ 00 pi 1^ pl -^ 0< CD oo ^ oo ^J 03 -J CDrf^CC OS CO 0>f^O>f^><^03COOO ? OD OO h-´ CD oo 03 pl h<^ -] ,_,^ ^ to to to h^ to Želj.pođvlake I _ 03 00 —4 rf^ CO OD to to to oot—k 103 03 CD to pi -J 03 to — rfi. OD to^-1 Ugljen od drva 4^ P< Oi |4^ oo -J ht^ I-" (-´ OD to CO —1 J^ L\S KO 00 tO004^~J-J>I^O3tOC3 ´— — OO oo to to to to to to H-i to to to oo 00 00 00 00 00 tOI-´CDGOP´^]-3tJ^-a ^JODOiOOhf^hf^t— o o ^ahJ^P (4^ P< 00 00 tx:-O — oo to P(03 — OCOOIP´O´—´ o o o |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ouđti^fl BAjppoueriSfi a3(´B{Apođ [{97 BOi^na 8qoj unBzgjj onBsajo oq AatjSQ onđu:qQ o iJAjppotiefiSfi o o I I 93]BJApođ´[{87 BOijna BqM «nBZ8jj onBsa^o o OAoins A9U8() oadn:^{i o BAjppOU9r[Sj][ 95]H|Apođ´f|055 BDizno vqoi UUBZ3JJ onBsajo OAOjns AauSo unipog 541 CO >—I CO I 1—I T—I rOi-H-^ I -^H—11—li—!(>q-^ S<1 00 O CO tr- 00 lO lO CO CO OO CO CO 1—1 Cd CO CO CM T— ^1 CO 3<1— ^r-iCO(MOO^OOOt^-CitOCDCO´* — <* (>JiOCO(N(>5CO´^iO^CO^iOCO coc05 OtDMiOOCOCOO-^— CDC^C—COOliOOO o -* ^ooco-^ii-r-iaso-^aococDiOtMco^HOc^ CO—´Tti -^O´O´^oot-oiC^i CO I—I CO lO 00 —I oi -H lO ^ OJ CO ^ CO <^a CO (>q t- Oi CO oo CDCOt^O^C-CDOO-^OOCD ´;tlCO´-l-^C-C~CO´-HOt-0 COCOt-CO^CDOOC—CO´^l:^ O CD OOCTCOOOCOCOOOC- 0-^CDCDCDCDt-003aO cooa3iocDs^cciaocD!?qcciOcDOcos<]Oa^co —´M—´COT—li—1--^ — 1—((NS^^^tM^-^C^CO lO —" lO 1—1CO 03 ^ GO CO CO O -* —1 CD CO CO CO CO Ci C-C3^ t- t-t^ CM (>q (M (?d CO CO Svi 1 1 CO 1 1^-^ i 1 1 1 1 MINI´" 1 CO 1 CO 1 1 ´-^ OJ OD ´^ C-1 ^ 1 OT 1 -* ^ (M 1 ´ — CO CM -^ 1 I i-O (M L-- in CD CO ^ T-H ^ (M — oaco!>J´*c33i>-coaoi—´i>-OT Ci (M IOOIO-H(MCOT-I (MTfICO 00 ´^ Ot-COCM(MCDiO—´ — iC CO Ci »O ^ t-_ OO ´O (M -^ (M Ci "-o" jL," -._ Ci-^Ol»S^C»iOOC^ CM —^ CD CM O t— ^ 00 O CO >0 O ^ CO O COl^-CiCOt-´^CJiOCOCvlt^CviCO ^H —. ^H r-i CM —_ TH CO CO—´--ooo:MOS^cocioo^(>5^^o — CO"" C7i CO CO^iO^CMCOifit-COt^iO-^COCOCM CO CD (M —I OOt^—´COOCO´COOCOCOtMt-´COLOCMOlr-CMCM COCiCJiOCOCiCMCi^t^CDO—ICTiC^COiC—´CC CMC^IOOOICMOOCO lOt^OOCOCO—´CM-*C~I>-OCO CMCOCOCOCOCMOTCMCMco^f^^^ ^W < -^ iC lO lOCO^CMCOCO^CDCiCicOO—´´^COCil^OOi i0C0C0C0Oc0t-CMC0t-(Mr-(OG0i:~c-´^c~-O r-H t— Ci CD — I (N CD CO CM (M CO t- (M´^OCMCOOOOinfMCOCMCM^COCKiCOLCJ — —I—(tMC0O(MC05 ijq — -^ — ^ S^ i-H CMiCCDcoO — O—c—ccc— ont^^Ocot^ CM CM (M lO lO CD t— O 1--O lO CM O ´^ CO C^J CD (N C3i O ^1 t:~OOOCi00Cia0iO´*CD>OiOl>-Ci(>q —i >o CO ^ CM G^l 1-H —I —I — — CM CMS<1CM CM CM CO ´C CO CO "lO -^ CD tr-CD Tfl cS CO —´t-CD CM CS´ OiOCOOcJi— f-cDiOoo — CO Ci^^cSiCDffdOiOTflS^COCOTjICMCOCOCO^ o I> — O CO CM —^ C^ lO C0C-"OCDCOCD^(^CfjtQiQf_CTD_^^^n CM cc´"´ COCMCO´HCOCOCOt-COCO —´ lO cc 00 c^ —iMCMCM(>5(?qS CTi CO CO [^ CO M [^ ´^ CO r-— CO ´^ Oii o .C^ t^ CO CT. CO lO D-CO — t^ CO c::^ CM t— CO ^-1 lO o oo O O c-´Tli —< CO COCOCO(MCM(M — —´ C—CO t- t- t-t— t-CD t CMccj^idcDJ>^cdcjic5 — cMcci^´iocDt-^cdciO COCOCOOOCOGOCOOOOi´CiCiCi´CiC^CiCi´CiCiO COCOCOCOGOCOOOCOCOCOOOCOCOCOCOCOCOCOCi |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 540 — Izkaz 5. Izvoz drva u Njemačku po sortimentima po 1000 met. centi. o Ogriev Tvorivo otesano Rezana roba Dužica Željezničke pod vlake Ugljen od drva Ukupo 1882. 360 5030 2129 474 8 8001 1883. 388 4975 2017 461 266 8 8115 1884. 426 4322 1976 462 134 10 7330 1885. 474 4041 2097 521 364 12 7509 1886. 440 3849 1261 462 168 20 6201 1887. 444 5819 1313 534 194 25 8331 1888. 447 6136 260 1667 548 187 30 9275 1889. 1890. 1891. 1892. 1893. 1894. 1895. 1896. 1897. 1898. 1889. 1900. 486 636 639 717 705 840 811 761 846 719 749 1051 6239 6846 7218 7018 729] 7609 4428 9602 11253 M051 15070 17112 269 445 549 959 558 811 745 747 830 1091 1543 1000 2034 1869 1391 1382 1311 1245 1300 1933 2884 3661 4261 5197 661 449 347 352 389 304 318 433 374 344 303 319 378 388 834 520 437 299 339 584 774 765 1172 1378 30 40 32 33 31 22 20 27 39 65 107 196 lOlOO 10679 11012 10983 10724 11131 11965 14088 17002 20687 23207 26255 Izkaz 6. Uvoz drva iz Njemačke po .sortimentima pc ) 1000 metr. centi. oj .đ -a 3 Ogriev Tvorivo surovo otesano Kezana roba Dužica Željezničke podvlake Ugljen od drva Izvan europejsko tvorivo Ukupno 1882. 321 518 101 5 8 953 1883. 309 485 110 — — 10 8 922 1884. 339 665 135 1 3 10 8 1161 1885. 384 487 112 2 1 9 10 1005 1886. 371 321 93 2 2 5 8 807 1887. 1888. 272* 241 2i 128 )6 26 113 65 3 5 2 3 5 6 10 10 671 484 1889. 157 150 28 62 3 3 f) 9 421 : 1890. 190 113 23 56 4 3 6 15 414 1891. 224 180 30 53 4 — 7 >> o 503 1892. 198 164 30 57 6 2 7 4 470 1893. 205 140 27 62 5 11 6 4 462 i 1894. 1895. 199 203 146 160 23 22 64 63 (; 5 1 1 10 1-5 10 8 463 479 1896. 230 206 23 63 8 — 12 10 555 1897. 215 181 16 58 12 1 9 14 506 1898. 204 159 20 61 9 — 8 13 477 1899 177 143 9 71 6 — 6 6 421 1900. 212 138 16 71 5 2 5 14 465 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
539 — IzkilK -i. Ukupni izvoz drva prema važnijim sortimentima o 1000 metr. centi. a Tvorivo drvo ŽeljezL´gljen Kezana 5 Ogriev Dužica ničke pod-od Ukupno roba vlake drva oteaano 1882. 1440 11171 6284 1197 170 20262 Ih 83. 1827 8567 8228 1828 675 207 21332 1884. 1999 10182 7861 1816 405 220 22483 1885. 2155 9044 8612 1864 656 252 22583 1886, 6948 8008 7370 1526 341 314 19512 1887, 1901 9687 7050 1983 330 311 21276 1888, 1970 7296 1981 7250 2061 336 360 21254 1889 1807 7939 2115 7858 2586 766 333 23304 1890 1840 9057 2155 8615 1888 702 304 24574 1891 1887 8685 1733 8498 1996 1032 202 24045 1892. 1925 8614 1737 6952 1321 603 162 21324 1893. 2028 9016 1143 7023 1515 497 148 21381 1894. 1943 10033 1230 7215 1606 311 124 22473 1697 1463 353 23980 1895. 10774 1544 8016 107 1896. 1836 12367 1435 9002 1593 625 107 26986 2089 1368 825 1897. 13465 1585 10615 134 30104 1878 2075 1293 873 35548 1898 17031 12216 162 1794 2802 1460 1272 39983 1899. 19028 13397 207 2233 2267 1478 1458. 42368 1900 19971 14604 343 Iziiaz 4. Ukupni uvoz drva prema važn jem sortimentima po 1000 metr. centi. Tvorivo drvo ŽeljezIzvan eu a Rezan DuUgljen Ogriev ničke pođ-ropejako Ukupno roba žica od drva o surovo jotesan, vlake tvorivo 1882. 672 1067 169 6 10 15 1939 1883. 707 951 198 13 14 16 11 1910 1884. 706 1294 233 7 27 14 17 2298 1 1885. 794 1093 201 22 91 15 10 2226 1886. 631 913 157 42 43 12 15 1813 1887. 615 584 197 69 41 15 11 1534 1888. 506 406 223 161 133 41 12 53 1535 1889. 437 588 141 144 176 102 14 24 1629 1890. 492 815 148 188 253 155 13 32 2097 189 . 487 317 206 144 149 188 11 19 1524 1892. 470 307 91 192 89 110 10 37 1309 1893. 457 280 65 200 41 152 9 63 1269 1894. 523 529 62 194 68 71 13 45 1507 1895. 623 355 120 179 65 75 17 129 1564 1896. 748 853 244 224 96 165 17 143 2493 1897. 620 630 145 366 89 97 13 151 2116 1898. 778 1105 117 389 51 64 11 137 2654 1899. C18 568 65 463 38 42 12 69 1-880 1 1900. 706 980 92 5111 42 23 17 143 2517 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 538 Izkaz 1. Izvoz drva (uključivo drvenog ugljena) iz Anstro-Ugarst e u važnije strane zemlje po 1000 metr. centi M 03 1 o on u 73 c3 sa Oa, a M 03 2 =3 OJ a OJ3 a} L.2 JA .2o i-, »H 1^ rt iz >a2 1882 8001 2288 3176 1839 195 3001 1763 20262 51849 1883 8115 32,J7 1991 2181 315 3090 2442 21332 62879 1884 7330 3091 1575 4295 322 3115 2753 22483 61971 1885 7509 3206 1371 3749 603 3406 2711 22583 63218 1886 6201 3280 1523 1903 616 3428 2561 19512 51183 1887 8336 2896 1263 1912 698 3310 2862 21276 56141 1888 9275 2628 1309 1625 802 2661 2953 21254 59169 1889 10100 2590 1704 2251 709 2806 3145 23304 63788 1890 10679 2748 1838 2727 673 2725 3274 24574 62721 Fran-Sjever. cezka Afrika 1891 11012 3878 1673 2345 692 1221 263 24045 64143 1892 10983 4362 1500 2399 468 981 388 21324 56164 1893 10724 4307 1274 2645 554 1408 198 21381 59743 1894 11131 4118 2111 2473 535 1630 223 22473 62279 1895 11965 4295 2496 2399 751 1529 212 23980 65710 1896 14088 4495 2926 2193 979 1585 307 26986 72895 1897 17002 4780 2235 2108 1073 1572 434 30104 82764 1898 20687 4757 3063 3179 1082 1519 628 35548 100036 1899 23207 5512 3516 3690 1039 1729 584 39983 116225 1900 26255 5882 2739 258S 1008 2082 808 42368 128216 Izkaz 2. Uvoz drva (uklj. drv 3nog ugljena) u Austro-Ugarsku iz važn jih zemalja po 1000 metr. centi. Balkanske Preko Vriednost : Godioa Njemačka Italija Ruska Ukupno države Trsta itd. ulOOOfor 1882 953 81 579 131 192 1939 2869 1883 922 75 493 193 226 1910 2964 1884 1161 50 697 175 222 2298 3709 1885 1005 54 8i6 166 182 2226 3477 1886 807 53 635 131 187 1813 3097 1887 671 53 467 129 212 1534 3317 1888 484 52 492 233 266 1535 4382 1889 421 57 579 363 210 1629 4197 1890 414 40 1010 363 270 2097 4864 iz Amerike 1891 503 56 353 385 22 1524 3098 1892 470 56 454 229 31 1309 2925 1893 462 73 462 134 66 1269 3468 1894 463 74 41-A 378 36 1507 3332 1895 479 76 564 262 131 1564 3740 ; 1896 o55 73 733 906 149 2493 4441 1897 506 59 638 703 138 2116 4176 1898 477 ()6 653 1274 139 2654 4244 1899 421 82 510 735 60 1880 3233 i 1900 465 63 5(;3 1227 140 2517 4508 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 537 — Ova carina, kako se vidi iz uredovne osnove novog carinskog cienika, kao i iz napred navedenoga imala bi se povisiti kod uvoza surove hrastovine, t j . u trupcima, makar se plaćala i po težini, buduć se 1 m^ računa ne kao dosele sa 600 kg., već sa 900 kg., i to po m* od 1-20 maraka na 1-80 maraka ili za 50"/o. Nu kao što smo napred naveli priznavaju njemački šumari gami, da iz svojih šumah nisu kadri pokriti potrebu zemlje na hrastovini, već da ovu moraju uvoziti. Ako je tomu tako, onda će Niemci sami, t. j . njihovi konsumenti, platiti carinu na uvoz naše surove hrastovine i mi se nadamo, da ova carina ne će imati nikakva upliva na naše šumsko gospodarstvo. Sto se tiče rezan e hrastovine, to Njemačka dolazi u tom pogledu za nas u obzir kao izvozna zemlja tek u drugom redu. Carina na rezanu hrastovu robu imala* bi se prema osnovi novog carinskog cienika vrlo znatno povisiti i to ako se plaća po težini po metričkoj centi od 0´80 maraka na 1"25 maraka, a ako se plaća po kubičnom sadržaju po m.s od 4-80 maraka na 10-00 maraka. Ovom znatnom razlikom u carini na surovii i rezanu hrastovu robu ide se za tim, da se pogoduje uvozu surove hrastovine, te da se ova ne kod nas već u Njemačkoj reže i konsumu privadja, te da se time podignu pilane u Njemačkoj. Povišenje carinske pristojbe na rezanu hrastovu robu imati će svakako upliva na izvoz hrastovine iz Hrvatske i Slavonije a po tom i na naše pilane, a kroz ove i na šumsku pristojbu za hrastovinu. Poznata je na ime stvar, da mi možemo dan danas naše hrastove sastojine dobro unovčiti samo onda, ako su u cieni trupci i rezana roba, odnosno ako ona dobru prodju ima. Francuzka dužica nije više za nas mjerodavna, jer su naše hrastove šume za proizvodnju dužice preskupe, a i mi proizvodimo danas jedva V4 sveukupne godišnje potrebe na francuzkoj dužici. Ako se stoga povisi carina na uvoz rezane hrastove robe u Njemačku, to se uz sada vladajuće nepovoljne novčane pri |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 536 — A pošto znademo, da je naš glavni izvozni produkt u Njemačku hrastovina i buduć od izvezene hrastovine najveći dio odpada na Hrvatsku i Slavoniju, to ćemo se moći poslužiti i statističkim podatcima, sakupljenim za zemlje krune sv. Stjepana. U izkazu 10. kojega smo sastavili na temelju podatakah, navedenih u časopisu »Osterr.-Ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse « od 24. veljače 1901. br. 815, razvrstan je sveukupni izvoz iz napred navedenih zemalja prema vrsti robe i to za godine 1899. i 1900. Sto se tiče izvoza pojedinih vrsti drveća iz Hrvatske i Slavonije, to nam je pripomenuti sliedeće : C a m 0 V i na proizvodi se u nas u gorskom kotaru i gornjoj Krajini, te se izvozi preko Eieke, Senja, sv. Jurja itd* ponajviše u Italiju i ostale južne zemlje, i to najvećma u jur priredjenom stanju. Bukovin a izvozi se takodjer najviše u Italiju i to većinom kao rezana i ciepana roba. Hrastovina izvozi se kao surovo drvo u trupcima najviše u Njemačku , zatim u Englezku, Holandiju i Belgiju; a kao rezano drvo najviše u Francuzku, zatim u Njemačku, Belgiju, Švajcarsku, Englezku, Italiju i Holandiju. Dužice od hrastovine ivozi se najviše u Francuzku, zatim u Njemačku, i to u potonju kao tako zvana »bacvarska gradja«. Izvoz drva od ostalih vrsti listača nije osobito znatan te je bez veće važnosti. Iz navedenoga sliedi, da mi u pitanju povišenj a carine na uvoz čamovine u Njemačku ni smo interes i r an i, te da odnosna carinska pristojba, riešilo se ovo sporno pitanje ovako ili onako, ne će imati upliva na šumsko gospodarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji. Za nas je stoga od važnosti samo uredjenje carinske pristojbe na uvoz hrastovine u Njemačku. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 535 — nuždnije, te da se snize željezničke pristojbe za prevoz drva u tuzemstvu, kao i u inozemstvo, barem do niveaua odnosnih ugarskih konkurencionalnih tarifnih ciena; b) da se dokinu sve posebne prevozne pogodnosti (refactije) u korist pojedinih veletržaca ili producenta; c) da se tarifne stavke često ne mienjaju, te ostave u krieposti barem kroz jednu godinu. 5. Austrijski šumarski kongres podupire predloge drvarskih industrijalaca, u koliko ovi smjeraju onamo, da se na^to j olahkotiti transport i promet njihovih proizvoda, a naročito da se snizi visoka carina na uvoz rezane robe itd. u Njemačku, nu odlučno prosvjeduje proti možebitnim predlozima, da se uvede carina na izvoz surovog drva ili u obće otegoti izvoz našeg drva«. U navedenim resolucijama precisirano je dovoljno stanovište, što ga je šumarstvo, u Austriji zauzelo u predmetu sklapanja trgovačkih ugovora. Ono kulminira u načelu, da se za višak drva, što se u zemlji proizv odi pribavi slobodan izvoz u susjedne države bilo u surovom bilo u izradjenom stanju. Prema tomu je za Austriju mnogo važnije, da se kod sklapanja trgovačkih ugovora poluče za izvoz drva što veče pogodnosti, nego li da se postavi carina za uvoz drva u Austriju. Upliv eventualnog povišenja carine na uvoz drva u Njemačku na šumsko gospodarstvo u kralj eviuah Hrvatskoj i Slavoniji. Da možemo suditi o uplivu, što 6e eventualno povišenje carine na uvoz drva u Njemačku imati na šumsko gospodarstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, valjalo bi nam prije svega znati, kakove se vrsti drvene robe izvozi iz Hrvatske i Slavonije u obće, a napose koliko se od toga uvozi u Njemačku. Manjkaju nam doduše točni statististički podatci o izvozu drva na pose iz Hrvatske i Slavonije, ali imamo prilično točne podatke glede toga za Hrvatsku i Slavoniju i Ugarsku zajedno. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 534 — interesi austrijskog šumarstva i stavlja s toga na visoku vladu molbu, neka nastoji, da se u pogledu izvoza drva i proizvoda drvne industrije izhode od susjednih država sto povoljniji uvjeti, napose, da se i nadalje osigura slobodan uvoz našeg drva u Italiju, a u prometu sa Njemačkom, da se barem ne povisi dosadanja carina. 2. U novo sastavit se imajućem carinskom eieniku (austrijskom. Op. ur.) može se kao minimalna stavka dopustiti kao i dosele slobodan uvoz gorivog drva i trupaca (neotesanog drva). Na izvaneuropejsko drvo, u koliko se neradi o t. zv. plemenitom drvu za stolare, tokare i slične obrte, zatim na proizvode drvne industrije, neka se uvede odgovarajuća carina, odnosno nekase sadašnje carinske stavke povise, naročito naprotiv ovim državama, koje na proizvode naše drvne industrije udaraju carinu. Isto tako valja u svrhu zaštite domače produkcije povisiti carinu na uvoz inozemne trieslovine i smole. U pogledu visine carinskih stavaka, koje bi se imale postaviti za šumske i šumskoindustrijalne proizvode, priključuje se austrijski šumarski kongres u glavnom predlozima, što ih je stavila »centrala za osjeguranje gospodarskih i šumskih interesa kod sklapanja trgovačkih ugovora«. 3. Kod sastavka šeme za novi carinski cienik neka se podjedno uzme obzir na zadaće statistike, pak neka se stoga šumski i šumsko-industrijalni proizvodi po mogućnosti skupe u posebne razrede ili barem izkažu u eieniku u posebnim točkama. U pogledu šeme preporučuje austrijski šumarski kongres na uvaženje predloge, koji su sadržani u prilogu 2 referata. 4. Osvjedočen, da je za podignuće drvarske trgovine i drvarske industrije naročito nuždno, da se stvore što povoljniji uvjeti za prevoz drva, izrazuje šumarski kongres želju: a) da se uporedo sa sklapanjem trgovačkih ugovora kod svih austrijskih željeznica podvrgnu reviziji i pristojbeni cienici za prevoz drva u svrhu, da se time izravnaju oštrine i protuslovja novih carinskih ugovora imenito tamo, gdje je ovo naj |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 533 — 5. Kakovom se uspjehu nadati od carine na uvoz drva, naročito obzirom na Njemačku, za tamošnje tržište? Da li se u obće opaža tamo kakova konkurencija usljed uvoza drva iz Njemačke ? Odgovor: »Eventualno uvedenje carine na uvoz inozemnog surovog drva bilo bi za gornju Austriju od sporedne važnosti« Austrijsko državno šumarsko družtvo razvilo je takodjer u tom pitanju živahnu djelatnost te je podnielo mjeseca travnja lllOl. predstavku na´ ministarstvo za poljodjelstvo, kojom je takodjer oštro prosvjedovalo proti zahtjevu austrijskih industrijalaca, da se na izvoz surovog drvo u Njemačku udari carina. Medju inim iztiče se u predstavci naročito činjenica, da je izvoz surovog drva u Njemačku porasao a izvoz tesane robe pao za to, što je od 3. decenija unatrag drvni obrt u Njemačkoj poprimio posve drugi smjer, pošto moderne .gradnje stavljaju druge zahtjeve na drvarsku trgovinu, nego to prije bijaše. Prije se je naime drvo jur otesano i posve priredjeno držalo u velikoj množini spremno na skladištu i ođtud prodavalo, danas je to napušteno te se drvo di"ži na skladištu neotesano i priredjuje kako to momentana potreba zahtjeva. 8 toga razloga i uvoze u Njemačku daleko više surovog, nego otesanog ili rezanog drva. Ovo družtvo sastavilo je takodjer referat za austrijski šumarski kongres o pitanju: »Koje stanovište ima da zauzme austrijsko šumarstvo kod obnove trgovačkih ugovora i carinskog cienika«. Referat je izradio profesor na c. kr. školi za zemljotežtvo u Beču c. kr. dvorski savjetnik Adolf vitez Guttenberg. Referat ovaj predložen je austrijskom šumarskom kongresu, obdržavanom dne 26. i 27. ožujka 1901. u Beču, koji je predložene resolucije s malim promjenama prihvatio, te ove glase : 1. Austrijski šumarski kongres drži neobhodno nuždnim, da se kod sklapanja novih trgovačkih ugovora dovoljno zaštite 39 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 532 — njenjenju šuma kod malog šumskog posjeda, usljed neracionalnog šumskog gospodarenja. Ova pogibelj nije u ostalom tako velika, jer ipak postoji nada, da će mali šumoposjednik iz vlastite uvidjavnosti uvesti racionalno gospodarenje, kao i da de na polju šumskog zakonodavstva nuždne nove odredbe uzeti obzir na potrajno uživanje šuma. Navodnom izcrpljivanju privatnih šuma po inozemnim drvotržcima ne bi se moglo uspješno na put stati carinom na izvoz drva, nego stvorenjem i strogim provedenjem novog šumskog zakona«. 2. Je li istina, da su, kako to industrijalci drvene i papirnate robe tvrde, usljed konkurencije njemačkih drvotržaca ciene drva nerazmjerno porasle ? Odgovor: »U najnovije vrieme narasli izvoz drva iz Gornje Austrije u Njemačku nije imao za posljedicu nerazmjerno povišenje ciena. Povišenje ciena, kako se dokazati može, nije veće, nego li bi kod živahne domaće industrije nastupilo bilo i bez izvoza drva«. 3. Kako dolazi, da tuzemni industrialci ne mogu kod dražbe surovog drva konkurirati sa onima iz Njemačke, premda ovi potonji moraju namiriti troškove podvoza do granice, kao i platiti carinu na drvo ? Odgovor: »Tuzemni industrijalci ne mogu danas u obće konkurirati sa onima iz Njemačke, jer se u Njemačkoj u najširem smislu rieči industrija daleko intensivnije podupire, nego u Austriji. Ciene drvnih proizvoda jesu u Austriji u ostalom tako nizke. da one absolutno ne mogu biti, razlogom, što austrijska industrija ne može da se takmi sa Njemačkom«. 4. Kakov bi upliv imalo uvedenje carine na izvoz drva na promet i rentabilnost tamošnjeg gospodarstva? Odgovor: »Uvedenje carine na izvoz drva svelo bi rentabilnost svih šuma, kako privatnih tako i državnih na minimum, ničim neopravdani, a mjestimice učinilo rentabilnost dapače negativnom, što bi u ostalom imalo nedoglednih posljedica socialue naravi, naročito u šumovitih alpinskih predjelih. Bojati se je još pri tom, da bi pale ciene i takovim sortimentima^ koje domaća industrija niti trebati ne može. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 547 -. Naši šumovlastnici mogli bi padanju šumske pristojbe i sami mnogo doprinieti time, da ne bacaju godimice na tržišta velike množine surovog drva, već samo toliko, koliko normalna, a eventualno i i snižena po tražnja konsutnirati može. Ovo bi se dalo polučiti na taj način da se obustavi sječa u jednom-dielu šumah gdje se poglavito proizvode trupci, te odnosni etat prenose u šume, koje nisu sposobne zo trupce već samo za ciepanu robu, Naročito bi na to morale pomišljati imovne obdine, koje takovih šuma imadu, i to u vlastitom interesu, pošto bi ^tako svoje vriednije šume sačuvale za ono doba, kada će nestati investicionalnih i državnih šuma, gdje se sada proizvodi najviše surovine za rezanu robu. Dužic a hrastova, što se uvozi u Njemačku kao t. zv. bačvarska gradja, potiče većim dielom iz naših šuma, te se je tek u najnovije doba počela uvoziti iz Amerike i Eusije. Nu amerikanska roba ne može se takmiti sa našom, jer amerikanska hrastovina ima suviše tanina, a i šupljikavija je od naše hrastovine. I na uvoz dužice namjerava se povisiti carina od 0*30 na 0-40 M. po met. centi, ali se nadamo, da obzirom na kakvoću naše hrastovine ne će time trpiti izvoz naše dužice, sve kada bi ta povišena carina i u život stupila, jer će ju tada sami Niemei platiti. Iz ciele ove razprave možemo stvoriti taj zaključak, da se pitanje u carini na uvoz drva u Njemačku vrti najviše oko čamovine, zatim, da će kod nas uplivati samo na produkciju i izvoz hrastove robe, nu da su država sniženjem željezničke pristojbe za prevoz ove robe, a šumoposjednici izuašanjem manje količine drva na tržište kadri paralelizirati eventualnu povišicu na uvoznoj carini. . . . ć. §. 2. šum. zakona. Piše Dr. A. Groglia. Paragraf 354. o. g. z. (obćeg gradj. zakonika) odredjuje, da je vlastnost, smatrana kao pravo, ovlast, da radimo po volji 8UĆanstvom i koristima stvari kakove i da svakog inog od toga |