DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 537 —


Ova carina, kako se vidi iz uredovne osnove novog carinskog
cienika, kao i iz napred navedenoga imala bi se povisiti
kod uvoza surove hrastovine, t j . u trupcima, makar se
plaćala i po težini, buduć se 1 m^ računa ne kao dosele sa
600 kg., već sa 900 kg., i to po m* od 1-20 maraka na
1-80 maraka ili za 50"/o.


Nu kao što smo napred naveli priznavaju njemački šumari
gami, da iz svojih šumah nisu kadri pokriti potrebu
zemlje na hrastovini, već da ovu moraju uvoziti. Ako je tomu
tako, onda će Niemci sami, t. j . njihovi konsumenti, platiti
carinu na uvoz naše surove hrastovine i mi se nadamo, da ova carina
ne će imati nikakva upliva na naše šumsko gospodarstvo.


Sto se tiče rezan e hrastovine, to Njemačka dolazi u tom
pogledu za nas u obzir kao izvozna zemlja tek u drugom redu.


Carina na rezanu hrastovu robu imala* bi se prema osnovi
novog carinskog cienika vrlo znatno povisiti i to ako se plaća
po težini po metričkoj centi od 0´80 maraka na 1"25 maraka,
a ako se plaća po kubičnom sadržaju po m.s od 4-80 maraka
na 10-00 maraka.


Ovom znatnom razlikom u carini na surovii i rezanu hrastovu
robu ide se za tim, da se pogoduje uvozu surove hrastovine,
te da se ova ne kod nas već u Njemačkoj reže i konsumu
privadja, te da se time podignu pilane u Njemačkoj.


Povišenje carinske pristojbe na rezanu hrastovu robu imati
će svakako upliva na izvoz hrastovine iz Hrvatske i Slavonije
a po tom i na naše pilane, a kroz ove i na šumsku pristojbu
za hrastovinu.


Poznata je na ime stvar, da mi možemo dan danas naše
hrastove sastojine dobro unovčiti samo onda, ako su u cieni
trupci i rezana roba, odnosno ako ona dobru prodju ima. Francuzka
dužica nije više za nas mjerodavna, jer su naše hrastove
šume za proizvodnju dužice preskupe, a i mi proizvodimo
danas jedva V4 sveukupne godišnje potrebe na francuzkoj dužici.


Ako se stoga povisi carina na uvoz rezane hrastove robe
u Njemačku, to se uz sada vladajuće nepovoljne novčane pri