DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 78     <-- 78 -->        PDF

— 512 —


Odgovor.


Za putovanja označena normativnom naredbom kr. zemalj. vlade
odjela za unutar, poslove od 16. srpnja 1892. br. 10075 pripadaju šumarskim
vježbenikom i pristavom samo paušalirane dnevnice
ustanovljene naredbom od 14. rujna 1891. broj 12219., a ne stegnute,
pošto isti vrše službu samo u obsegu šumarije, kojoj su dodieljeni. Stegnute
dnevnice uživaju samo činovnici i šum. vježbenici gospodarstvenog
ureda, jer vrše službu u teritoriju ciele imovne obeine, a ne
samo šumarije.


Različite viesti.


štete od vilira kod im. obćine brodske. Dne 3. VII. 1901.
oko 4 sata po podne nanio je ciklon omašnu štetu u srezu Jelasu brodske
imovne obdine u okružju IV. i V., jer je polomio 35 stabala (50—80 cm.
promjera) izčupav nekoje sa žiljem iz zemlje, a nekoje samo po sredini
prelomio.


Šteta je procienjena na 57*76 m´ gradje i 70 40 p. m. ogrieva u
vrieđnosti 1032-14 K.


Štete od gubara. Gubarova gusjenica pojavila se je ove godine
samo u jednom srezu brodske imovne obdine, i to u Trsteniku okružje


I. II. i III u površini od 1934 19 jut.
Sedmogodišnja sastojioa od II. distr sasma je obrstita, te baš ni
jedna vrst đrveda nije pošteđjena, dok su II. i III. distr. samo vedim
dielom obršteni. J.


Pošumljenje pjeskulja u Ug:arskoj. Spomenuli smo ved u našem
listu, da se u susjednoj Ugarskoj vrlo mnogo čini, da se tamošnje prostrane
pjeskulje živoga pieska pošume. „Pester Llojđ" javlja, da se je
na državnom imanju Deliblat po nalogu Preuzv. gosp. ministra za poljodjelstvo
I. pl. Daranj´a ved prije dvie godine počelo pošumljenjem ogromne
do 7000 rali zapremajude pjeskulje spadajnće spomenutom vlastelinstvu
(Čitavo ovo državno vlastelinstvo zaprema površinu od 51000 kat. rali).
Od spomenutih 7000 rali već je u ove dvie godine do % vezano i pošumljeno
a upotriebljeni su za to ključidi bagrema ili akacije. Poznato je,
da kod nas u Podravini, naročito u području gjurgjevačke imovne obdine
ima znatnih površina živoga pieska, pa da se na pošumljenju tih pjeskulja
već radi. Drago bi nam bilo da nas koji od prijatelja izvjesti, što je u
tom pogleda zadnje vrieme učinjeno. Ponovno pako naglasujemo, da bi
dobro bilo, da se baš iz područja spomenute imovne obdine izašalje koji
od tamošnjih šumarskih stručnjaka, da u Ugarskoj ta pošumljenja prouči.