DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 502 — Iz navedenog Činit de nam se u početku, da su tu u prvom redu zainteresirani vlastnici industrijalnih poduzećada bi oni jedini kroz to znatne štete trpjeli; nu nije tako, jer uz njih osjetljivije će trpjeti šumovlastnici, čije drvo uslied zaostatka ili padanja naših drvno-obrtnih poduzeća, neće naći prodje na domaćim tržištima pak će biti prisiljeni, da drvo iz svojih šumah, koje je do uporabe došlo ili tu dobu prekoračilo, u bezcienu prodavati u inozemstvo ili da ga ostave u šumi neka propada. Naglasimo li k tome, da hjperprodukcija drva naše monarhije iznaša godišnje preko 5,000.000 kubičnih metara., onda nam je još jasnija slika štete, koju bi šumoposjedaici pretrpjeti morali. Posljedice nazadka industrije, djelovale bi, kao što je sasma naravno, i na radničtvo, koje bi izgubilo vrelo privrede a predočimo li, da je kod u uvodu napomenutih poduzeća, namješteno do blizu pol mihjuna radnika, onda je opravdano ogorčenje radničkih krugovah koji su proti novim carinskim cienam takodjer odlučno ustali. Računajmo kod prilike, da se svakim vagonom eksportiranog drva u okruglom stanju, izgubi poprieko 100 kruna koje bi se izplatile radnicima, da se isti u tuzemstvu izradi, to se je za izvezeno okruglo drvo u Njemačku SiiniO proŠle godine sa 180.000 vagona izgubilo 18 milijuna kruna a predmnjevamo li, što je sasma opravdano, da će sliedečih godina izvoz okruglog drva najmanje za četiri putah toliko poskočiti, uslied povišene carine na izradjeno drvo, eto nam opet silnih milijuna, koje Austro-Ugarski državljani kroz to izgube. Predpostavimo li na dalje, da se od tih 180 tisuća vagona drva u Njemačku izvezenih, upotriebi bar 3000 vagona u tuzemstvu za proizvodnju recimo na pr. papira, to će se iz toga drva moći proizvesti do 160.000 metričkih centi papira. Uz to će se potrošiti ugljena, raznih kemikalijah i drugih nuždnih tvarih 4 —5 tisuća vagona, što bi opet odbacivalo znatni dobitak ne samo radnikom, kojih je kod tog poduzeća od prilike do 2000 zaposleno, nego i željezničkim poduzećima |