DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 499 — i IV. u kojima se on sa puno mara trudi, da od šume unatoč svih snjom skopčanih servituta, koji ju obterećuju, — ipak još nešto »vriednoga« učini. Iz ovoga naime rada sam ja razabrao, da često sav teret servituta neleži baš .samo u kvantitetu istih, nego baš i u samome načinu, kako se ta prava uživaju. — Pa čitavi hektari travuljinom obraslog zemljišta, moraju često puta kao trulež da leže i da propadaju, akoprem bi se potreba urednog travarenja iz redovitih pravilnih sječina pokriti mogla. A zašto ? Zato što takovo uredjenje potiče iz dobe, koja se je danas već preživila. Kratko i jasno rekavši, biti če sva nastojanja šumara, da obterečenu šumu kao ozbiljnu šumu uredi i udesi, kao što to današnje vrieme ili još više budućnost od njega tražiti može i mora — uzaludna, i to sve dotle, dok mu zakonodavstvo u pomoć nepritekne, te neprilagodi ove terete šuma t. j . servitute šumske današnjim zbiljnini potrebama poljskoga gospodarstva, koje razumije se po sebi niti iz daleka oštetiti ne smijemo, da se s´ druge strane opet i same potrebe poljskog gospodarstva današnjim obstojnostima upriliče, a da nam šuma ne ostane uvjek igračkom ovlaštenika. Na državi bi bilo da prema predavanju Melardovom na parižkom kongresu svuda posreduje, a u interesu neocjenjive vriednosti šum. sastojinah u našim planinama. — Dao Bog, da već naši najbUži nasljednici ugledaju sa samim zelenim blagom pokrivene jedinstveno liepe naše Alpe.« Novi njemački carinski cienik, sa šumarskog gledišta. Piše Š. S. Belamarić, kr. kot. šumar I. razr. Objelodanjenje osnove novog carinskog cienika njemačke carevine, kojega kani uvesti — je li hotomično ili ne, to ne <5emo izpitivati — izazvalo je buru negodovanja cielokupue |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 500 europske štampe, navlastito onih velevlastih, koje g Njemačkom stoje u prijateljskom odnosu. Nu ne samo, da je štampa drugih europskih država ustala proti znatnoj povišici carine na stanovite proizvode, nego je i samo domaće razboritije njemačko novinstvo iztaknulo bojazan, da de, dodje li do prihvata novih carinskih tarifa, izazvati velike zaprieke kod sklapanja odnosno obnove trgovačkih ugovora sa ostajimi velevlastmi. Novinstvo naše monarhije, ustalo je bez iznimke proti tim većim carinama, pak je i naša dužnost, da koju o istima prozborimo, jer se tiče i naše kože. Dakako, da nas kao i šumare mora zanimati cieli carinski cienik sa narodno-gospodarstvenih obzira, nu glavnu pozornost kao strukovnjaci moramo posvetiti dviema stavkama cienika, naime onima, koje se strogo nas tiču, a to su carinske ciene odnoseće se na izvoz drv a iz Austro-Ugarske monarhije u Njemačku, bilo to u sirovom (okruglom, neizradjenom stanju) ili u izradjenom (piljena, tesana i t. d. roba). Te dvie stavke iznašale su prema dosadanjem carinskom tarifu i to: za izvoz neizradjenog drva 20 pfeniga po jednom kubičnom metru, a za drvnu robu u izradjenom stanju 80 pfeniga, dočim je u novoj osnovi ciena za izvoz neizradjenog drva ostala ista a za izradjeni materijal udarena je povišica za polovinu više nego li bijaše do sada, t. j . na 120 pfeniga po 1 kubičnom metru. Na prvi pogled ne čini se ta povišica tako velikom i važnom, dok ne imamo pred očima količinu izvezenog drvnog materijala, nu promotrimo li ju iz bliza, te prispodobimo li data zadnjih godina, koja su se tim povodom sabrala u svrhu svestranog izpitanja izvoza i uvoza drva iz naše monarkije u Njemačku i obratno, tada ćemo odmah opaziti od kakove znamenitosti bi taj udarac bio ne samo po šumovlastnike monarkije, nego naročito po tuzemnu industriju drva, u koju brojimo više tisuća vodenih pilana, do 500 parnih pilana, te preko 250 tvornica celuloze, papira, tvornica pokućtva i t. d., a da |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 501 — ne uzmemo obzir na razvitak tolikih tisuda manjih drvnoobrtnih poduzeda kao na tokare, stolare, bačvare i t. d. razvitkom kojih i potražba drva biva od dana u dan sve veća. Radi lagljega poimanja važnosti u govoru stojedeg pitanja, iztaknuti demo ovdje važnije podatke odnosede se na uvoz i izvoz drva iz Austro-Ugarske monarkije u obde, a naposeb na eksport u Njemačku. U našu monarhiju importirano je prošle godine samo 26.400 vagona drva u vriednosti od 10*5 milijuna kruna; naprotiv pako izvezeno je u razne pogranične države kao: Njemačku, Rusiju, Srbiju, Rumunjsku, FrancuzKU, Italiju, Švicarsku itd. ukupno 419.742 vagona drva, što reprezentira vriednost od preko 250 milijuna kruna, iz česa razabiremo višak izvoza od 393.262 vagona u vriednosti od okruglih 240 milijuna kruna. Od gore navedenih 419.750 vagona drva, koji se iz naše monarhije godišnje izvažaju. izvezlo se je u pojedine pogranične države kako sliedi: u Italiju 57.000 vagona; u Rusiju 27.000 vagona; u Francezku 20.000 vagona i t. d. dočim u Njemačku ništa manje nego 260.000 vagona, dakle daleko preko polovine od cielokupnog izvoza, od kojih´ se je opet u piljenom ili tesanom stanju izvezlo do 180.000 vagona, a istom ostatak u okruglom ili u na pol izradjenom stanju. Ti podatci kao i okolnost, da je prirast izvoza drva u neizradjenom stanju od godine do godine sve veči, dočim izvoz izradjenog materijala relativno zaostaje, najbolje nas upućuje koliku pažnju moramo posvetiti povišici njemačkih carinskih tarifa na izradjenu drvnu robu i od kolikog je ona uštrba po razvitak drvne industrije u našoj monarhiji! Nakana Njemačke tu je vrlo prozirna, te bez da odkrijemo koprenu, zdrav razum razabire te joj je nakana olahkotiti uvoz drva u okruglom stanju, da se time njemačka industrija drva još više podigne. Ona bi s vremenom industrijalne drvne podhvate naše monarhije konkurencijom utukla, nu da li će joj to za rukom pođi, vrlo dvojimo. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 502 — Iz navedenog Činit de nam se u početku, da su tu u prvom redu zainteresirani vlastnici industrijalnih poduzećada bi oni jedini kroz to znatne štete trpjeli; nu nije tako, jer uz njih osjetljivije će trpjeti šumovlastnici, čije drvo uslied zaostatka ili padanja naših drvno-obrtnih poduzeća, neće naći prodje na domaćim tržištima pak će biti prisiljeni, da drvo iz svojih šumah, koje je do uporabe došlo ili tu dobu prekoračilo, u bezcienu prodavati u inozemstvo ili da ga ostave u šumi neka propada. Naglasimo li k tome, da hjperprodukcija drva naše monarhije iznaša godišnje preko 5,000.000 kubičnih metara., onda nam je još jasnija slika štete, koju bi šumoposjedaici pretrpjeti morali. Posljedice nazadka industrije, djelovale bi, kao što je sasma naravno, i na radničtvo, koje bi izgubilo vrelo privrede a predočimo li, da je kod u uvodu napomenutih poduzeća, namješteno do blizu pol mihjuna radnika, onda je opravdano ogorčenje radničkih krugovah koji su proti novim carinskim cienam takodjer odlučno ustali. Računajmo kod prilike, da se svakim vagonom eksportiranog drva u okruglom stanju, izgubi poprieko 100 kruna koje bi se izplatile radnicima, da se isti u tuzemstvu izradi, to se je za izvezeno okruglo drvo u Njemačku SiiniO proŠle godine sa 180.000 vagona izgubilo 18 milijuna kruna a predmnjevamo li, što je sasma opravdano, da će sliedečih godina izvoz okruglog drva najmanje za četiri putah toliko poskočiti, uslied povišene carine na izradjeno drvo, eto nam opet silnih milijuna, koje Austro-Ugarski državljani kroz to izgube. Predpostavimo li na dalje, da se od tih 180 tisuća vagona drva u Njemačku izvezenih, upotriebi bar 3000 vagona u tuzemstvu za proizvodnju recimo na pr. papira, to će se iz toga drva moći proizvesti do 160.000 metričkih centi papira. Uz to će se potrošiti ugljena, raznih kemikalijah i drugih nuždnih tvarih 4 —5 tisuća vagona, što bi opet odbacivalo znatni dobitak ne samo radnikom, kojih je kod tog poduzeća od prilike do 2000 zaposleno, nego i željezničkim poduzećima |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 503 — oduzela znatna dobit, a i država bi osjetila znatan gubitak na porezu. Saberemo li sve iztaknute činjenice, to vidimo od kako znamenitog su upliva carine po obći napredak i blagostanje pučanstva svih zemalja, osobito tamo, gdje se razvijaju industrijalna poduzeća, te kako država osobitu brigu mora posvetiti izvozu drva koli u oblom toli u izradjenom stanju. Dužnost je dakle državnih faktora naše monarhije, da se pravovremeno pobrinu i za vrieme osujete namjere Njemačke i kod obnove trgovačkog ugovora vrate istoj »šilo za ogn ji 1 o« naime, da sama n asa država u dari visoku car insk u pristojbu na izvoz neizradjenog drva u Njemačku i time zaštiti svoje šumo-posjednike i industrijalna poduzeč a, protiv namjerama Njemačke(? Ur.). Pitanje nastaje sada, bili naša monarhija sa tima mjerama uspjela proti Njemačkoj i kamo bi sa viškom svoje drvne proizvodnje od preko 5 milijuna kubičnih metara? Po našem nemjerodavnom mnienju, te bi mjere uspjele sjajno, osobito sada, kad je ii Cislitavi odobreno izvedenje vodenih puteva u kraljevini Ceskoj, u koju svrhu je carevinsko viede votiralo od 400 milijuna kruna, te predstojeće proširenje željezničke mreže novom prugom iz Trsta preko Salzburga do Beča. Nije samo ta okolnost koja bi opravdavala oštre mjere proti Njemačkoj, nego je još jedna važnija činjenica koja upliva na to a ta je, što Njemačka izkazuje na svojoj drvnoj proizvodnji manjak od preko 7 milijuna kubičnih metara, koje je prisiljena povući iz drugih država, da ga pokrije. Kako je uglavljeno statističkimi podatci, jedino obiluju na drvu, t. j . normalna proizvodnja drva nadmašuje konsum u Rusiji, Švedskoj i Norveškoj te Austro-Ugarskoj. Po svojem pako geografičkom položaju vezana je Njemačka, da svoj godišnji manjak na drvu pokrije iz šumah naše manarhije. koja joj obzirom na ostale susjedne države pruža laglju dobavu usljed nizkih ciena drva i pogodnost prevoza željeznicom, a naravna će posljedica toga biti, da će Njemačka sa svojimi cienami biti primorana popustiti. ^ |