DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 495 — Za kojih 50 godina — veli Melard — nastati će obća vrlo osjetljiva oskudica na porabnom drvu, a do kakve li će nečuvene visine tek tada poskočiti ciene istoga! Mi trebamo sada skoro 100 godina da nam šuma, a naročito ona u visokom gorju, ma i slabo porabno drvo pruži, a imamo medjutim na razpoloženju samo polovicu toga vremena. Zato ne treba ništa više propuštati, nego naprotiv nadoknaditi što se je zanemarilo. Mnoge površine su ogoljele usljed loših gospodarstvenih prilika gorskoga pučanstva i nerazmjerne potražbe za drvom i to naročito za slabijim sortimentima, te su sada unatoč svih liepih predloga o pošumljenju pusti pašnjaci, obrasli šikarom i grmljem a mjestimice se nalaze i bezvrieina prezrela stabla kao i nerazvijeni i zakršljali izdanci od breze i drugo kojekakvo čbunje. Pa stoga treba nastojati da se ovakove podivljale sječine opet pošume, što će naravno u visokih gorskih krajevih često puta dosta mučno biti radi loših stojbinskih odnošaja i mnogo tražene paše. A isto tako bi trebalo da se sastojine, koje su bolestne i raznim gribovima zaražene, kao i one sa zakržljalim listačama, posjeku i odmah iznova valjano pošume. Ovolika u hatar uzdržavanja već postojećeg šumarskog imetka a bez obzira na to u čijem se rukama nalazi t. j . da li je taj imetak vlastničtvo veleposjednika, države ili malog posjednika. No osim samog uzdržavanja, dužnost je šumara, kako je napred već spomenuto, umnažati šumu gdje je to ikako moguće. Ja sam već u jednom mom prijašnjem članku zagovarao takovo umnažanje suma i iznovično pošumljivanje i to na zemljištu sada za poljsku privredu upotrebljenom, a više iz obzira na potrebu gradjevnog drveta nego na ine probitke štono nam ih šume kao indirektnu korist pružaju. Jer ako se zapitamo, da li u velegorju imade zemljišta, koje bi se moglo poljskom gospodarstvu — a bez da ga time oštetimo — oduzeti, dobiti ćemo uvjek positivan odgovor. Pošto vidimo da obseg takovog zemljišta raste sa savremenim našim kulturnim životom, kome su posljedicom mnogo veće potrebe čovječanstva a uslied |