DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 483 — Potežkoće početka morale bi se svakako i u tom slučaju svladati, ako i bi osim truda i materijalnih žrtava zahtjevale, što važni gospodarstveni interesi a još važaiji družtveni i socijalni odnošaji, bezuvjetno zahtjevaju. Favao DianovszJcy kr. drž. nađšumar. Praksa mladih šumarskih tehničara. Piše Josij) Ileckner, kr. žup. šum. vježbenik. Htjedoh, da po prvi put pišući u »Šum. listu«, pišem o nečem drugom, nu neke okolnosti me prinukaše, da se baš tom zgodom pozabavim razmatranjem, spadajudim pod gornji naslov. Izpitno je naime povjerenstvo »državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva« odlučilo, da na temelju dojakošnjih opažanja u obće, naročito pako povodom državnih izpita obdržavanih ovoga proljeća, podnese visokoj kr. zemaljskoj vladi na blagohotno uvaženje sliedeće po njemu stvorene zaključke : 1. »Da se osjegura bolja praksa onih kandidata, koji se kod bujičarstva upotrebljavaju i to tako, da oni bar jednu godinu u drugim granama šumarske prakse upotrebljivani budu. 2. Da se vježbenici namješteni u šumsko-tehničkoj službi kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji češće premještaju, da što bolje upoznaju razne predjele domovine, kojih su šumsko-gospodarstvene prilike vrlo različite. 3. Da se šumarski vježbenici u obće što boljim šumskim stručnjakom dodieljuju«. Svrha koju je imalo pred očima izpitno povjerenstva, stvarajući odnosne zaključke, naime, da se mladima šumarima (vježbenicima) pruži prilika za vrieme trajanja bieniuma zadobiti što izdašniju praktičnu naobrazbu, vrlo je plemenita, a nastojanje izpitnog povjerenstva hvalevriedno, nadalje je svrhasa nacionalno-oekonomske strane po razvoj ove temeljne grane produkcije od osobitog zamašaja. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 484 — Zaključci pako sami u svojoj su jezgri tako kratki, izraziti i jasni, a ipak sadržajem obsežni i bogati, da su u njih sadržani i svi glavni uslovi za postignuće valjane stručne naobrazbe mladih šumara. Haruošdu će pako pozdravljati mladi šumarski sviet predlog: »neka bi se praktični bienium ima smatrati lih praktičnim nastavkom obuke, a mladi šumari (vježbenici) neka se ne bi smatrali običnom radnom silom«, Često — makinom Kako iztaknuh svrha, koja je vodila izpitno povjerenstvo kod stvaranja zaključka, vrlo je plemenita a zaključci razumljivi i jasni bez komentara, nu nastaje pitanje kako i na koj način, da se ti zaključci ostvare. Nešto o tomu uslobodjujem se i ja spomenuti. Medjutim je u broju 6. »Šum. lista« tangirao to pitanje pod naslovom »Šumarski vježbenici«, g. B. želeći upođpuniti gornje zaključke i nadodati svoje predloge, na koje ću se biti slobodan obazrieti. Ako i jest kod toga vodila g. pisca dobra nakana i plemenita misao, nikako se ne mogu ipak da sprijateljim sa njegovima nazorima i posve dvojim, da bi se ostvarenjem istih, moglo blagotvorno djelovati u tom smjeru. Gosp. pisac nastojao je naime tečajem svoje razprave dokazati: »da bi si Šumarski vježbenik mogao mnogo bolju praksu steći, kad bi bio nakon svršenih teoretskih studija dodjeljen na službovanje za trajanja bieniuma u mjesto kr. županijskoj oblasti odnosno njezinom šumarskom referentu, kr. kotarske oblasti ili bolje njezinom šumarskom referentu, te da bi bio kr. nadlugar za poslove, što ih obavlja šumarski vježbenik kod županije, posve upotriebiv, te odgovarao zahtjevom, što se kod županije na šumarskog vježbenika stavljaju«. Po mnienju gosp. pisca B. obavlja on samo jedan te isti posao (vodi uručbeni zapisnik i kazalo, nadopunjuje razne propisne izkaze, rubricira skrižaljke i t. d.). Gosp. pisac nazrieva glavnu manu toga, što mladi šumari kod polaganja državnog izpita na praktična pitanja površno odgovaraju i što su često i posije položenja istog dosta slabo praktični |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 485 — stručari, u okolnosti, što pojedinac nije bio dodieljen na službovanje kr. kotarskoj oblasti, već kr. županijskoj oblasti. Do toga uvjerenja doveo ga je i dialog izmedju mladoga šumara, komu bje tek povjerena uprava nekog kotara, sa starijim susjednim šumarom o praktičnom procienjivanju hrastovih stabala — što je naveo za ilustraciju svojih navoda. Neka bude na utjehu g. pisca, ako reknem, da dio posala, što ih navadja g. pisac, koji da se svakim danom opetuju, obavlja šumarski vježbenik maksimalno u Vs razpoloživog vremena i u toliko bi samo mogao kr. nadlugar kr. županijskom šumarskom tehničkom izvjestitelju poslužiti. Bez dvojbe je ali, da se mladi šumar i sa svima najjednostavnijima uredbama upoznati mora, a i ne govored o službenom konceptu. Ta znano mi je, da neki nauke s odlikom svršivši stručar (tehničar) došavši se prigodom prvog namještenja predstaviti šefu —- podžupanu — bio oslovljen medju inim sa riečimi: »Da, da samo se priučite valjanom konceptu, jer badava stručnjak, ako u zgodnoj uredskoj formi ne dete shodno Vaš prtdlog na mienje iznieti«. Ta znano je, da se nijedan vježbenik ma koje struke, posvetio se on bud političnoj bud sudbenoj struci, ne zna ma u najjednostavnijoj uredovnoj uredbi snaći; a kod političke struke spadao on ma i »strukovnom osoblju« imade se upoznati i prilagoditi mnogima uredbama i uputiti se u administraciju poput ostalih perovodnih činovnika. Ta i to je zanj dobar dio praktične naobrazbe. Stupiv u praksu ma koje struke, vježbenik izgubi se momentano u kaosu uredskih nazivlja i uredaba. Sliku vidi, ali koprenom zastrtu! Ta pojavila se pred njim ciela četa — nezna zažto mu služi — i kamo da ju odputi. Ovamo ekshibit, tamo registar i jednostavni i kazneni, gdje je scontrum? Referatni arak, parafni arak, naledjiti, priorirati uskladiti. Evo dopisa, odpisa, napisa, zapisa, razpisa, pripisa, propisa i t. d. 06 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 486 — Ovdje spis pod omotom, tamo predstavka; dolazi izvješde, utok i priziv, saobcenica, zamolnica, molba jednostavna i zapisnička, prigovori, priegovori, uvjeti i kupo-prodajni ugovori; dražba, natječaj, završni računi i slično. Kako riešiti, kamo odputiti, na koji način — iV silno . . . i t. d. Neću reci, da za neki dio riešavanja uredskih posala ne bi bio sposoban i kr. nadlugar, nu kako rekoh, tek za po prilici Vg — ostalo bi bilo prepušteno županijskom šumarskom izvjestitelju, koji je prama svojem obsežnom službenom djelokrugu prama organizaciji šumarsko-tehničke službe i onako preobterećen sa uredskim službovanjem, te kojemu bi trebalo dodjeliti u tom smjeru već izvježbanu — a ne tekar vježbeničku silu. Ako bi recimo kr. nadlugar — stekav si po uredima neku praksu u uredovanju — mogao obavljati vedi dio referade šumarskog vježbenika, to mu se u smislu zakona mnoge od tih povjeriti smjele ne bi. N. pr. kod županije modruško-riečke dodieljuju se šumarskom vježbeniku mnogi poslovi. Ponajprije godimice na obračunanje 2500—3000 šumsko kvarnih prijava, U brojevnom pravcu i smislu ustanova zakona preizpitanje 250—300 priziva u šumsko redarstvenom predmetu, dakak o svesparafomšefa-nadzornika. Djelomično preizpitanje završnih računa područnih zemlj. zajednica što u strukovnom, što u brojevnom pogledu. Isto tako preizpitanje premjerbenih zapisnika, vrhu drvotržcem po zemlj. zajednica prodanih drvnih etata. Manje važnih predmeta izvješćivanje u upravni odbor. Sakupljanje data i stvaranja okostnice obsežnim šumarskim izvješćima za upravni odbor i za visoku vladu; znatan broj tekućih predmeta u pogledu uporabe i provadjanja ustanova zakona o uredjenju zemlj. zajednica, šum. zakona, šumarsko tehničke uprave, pravljenje koje kakovih nacrta i t. d. U koliko je u navedenom sa nadlugarom pomoženo ? Pristao bih donekle uz mnienje g. pisca i dozvoljavam, da bi si u svem |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 487 — navedenom uredovanju šumarski vježbenik mogao steći pojam i kod kr. kotarske oblasti, nu svakako će mi g. pisac dati pravo, da će se mladim šumarima pružiti više prilike, da se upute u administraciju kod kr. županijskih oblastih, nego kod kr kotarskih oblastih i to sa sastna jednostavnog razloga, što se kod kr. županijskih´oblastih sa neposredno u savezu stojećim upravnim odborom, pojedini predmet rješava svom rigoroznošću. Šumarski će vježbenik kod županijske oblasti, koja je za neke predmete zadnja molba, čitajući razna rješenja uz svog šefa nadzornika i ine višje sucinovnike, za koje se predmjeva, da su obzirom na svoj položaj svakako izkušaniji od kr. kotarski šumara odnosno inih činovnika kr. kotarske oblasti, moći i mnogo više znanja steći. Tu će si šumarski vježbenik u rješavanju komada na šumarsku referadu spadajućih i provadjanju obstojećih vrhovnih i inih naredaba, moći steći stalnu i jasnu direktivu, koju u krilu kr. kotarske oblasti u toj mjeri ne bi polučiti mogao. Ja bi dapače pošao tako daleko, te bi gledom na naobrazbu mladih šumara u tom smjeru preporučio, da se svi mladi šumari kod prvog namještenja dodieljuju na službovanje u krilo visoke vlade. Da bi se glede praktične naobrazbe mladih šumara u strogo stručnih stvarih (uredjenje šuma savezno sa geodezijom, čuvanje, gojitba i t. d.) bolje uspjelo, ako bi se mladi šumari dodjelovali kr. kotarskim oblastima recte njihovim šumarsko tehničkim referentima a ne kr. županijskim oblastima recte njihovim šumarsko tehn. referentima, dvojim, a dvojim, da bi se i uz povišenje sadanjeg putnog paušala opredieljenog za šumarskog vježbenika u iznosu od 200 K., što god više tom preinakom polučiti moglo ; dapače protivno. Usuditi ću se naprotiv uztvrditi, da bi se namješteni šumarski vježbenici kod županijah mogli ,mnogo bolje praktično naobraziti i mnogo više strukovnog znanja steći kod kr. županijske, nego kod kr. kot. oblasti. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 488 — Zar se ne može predmjevati za gg. šumarske tehn. izvjestitelje županijske oblasti, da su stručno izkusniji od kr. kotarskih sumarsko-tehn. izvjestitelja? — Prigodom važnijih posala preduzimao bi lahko šumarski vježbenik putovanja sa šumarskim nadzornikom. Nije li djelokrug županijskog šumarskog nadzornika obsežniji od djelokruga kotarskog šumara? U području ciele županije nalazi se mnogo toga, česa u pojedinu kotaru ne ima. Ne obavljaju li se tečajem godine u obsegu ciele županije najravnovrstnije stručno-praktične radnje (Omedjašivanje, cestogradnje, gospodarske osnove, sadnja, preizpitavanje gospodarskih osnova i t. d. i t. d.)? Zar ne ima u obsegu ciele županije više industrialnih poduzeća (n. pr. pilana) tičudih se preradjivanja šumskih surovina ? Šumarski vježbenik namješten kod županije u smislu postojećih propisa mogao bi, kada bi drugi uvjeti obstojali, sticati si praktičnu naobrazbu u području ciele kr. županijske oblasti; on može biti od vremena do vremena dodieljivan na službovanje i pripomoć pojedinim vještijim šumarima kr. kotarskih oblasti, dočim čim je namješten kod kr. kotarske oblasti, rjedko mu se u pravilu pruža prigoda, da može službeno i izvan kotara kojemu praktičnomu radu prisustvovati. Konačno mi se je obazrieti na predlog g. pisca B., onamo smjerajući, da se šumarski vježbenici od imovne obćine premještaju u šumarsko-tehniČku službu kod političke uprave i obratno, da se tako upoznadu sa svimi granami šumske uprave. Ako bi to premještivanje i moguće bilo, što ali, kako je to sasma liepo razložilo slavno uredničtvo, nije moguće, ne zuam sto bi se baš time premještivanjem polučilo? Nije mi znano, sto g. pisac B. razumjeva pod grano m uprave , na svakako mi se čini shodnijim, kada bi bilo moguće, da se u smislu zaključka izpitnog povjerenstva, mogu šumarski vježbenici premještati od jedne imovne obćine drugoj, n. pr. od brodske k ogulinskoj i obratno, te da se dodjeluju gosp. uredu, blagajni, šumarijam i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 489 — O tomu ću biti slobodan govoriti kojom drugom sgodom, nu svakako bi se još prije uspjelo zakonskom osnovom u tom smjeru, naime, da se cinovuictvo jedne imovne obćine premješta drugoj imovnoj obćini, nego kako bi to pisac g. B. želio. Da predlog g. pisca B-a nješto vriedi, mora se priznati, nu ne pripisujem mu ni iz daleka toliku važnost, kako to čini g. pisac, a po gotovo ne glede premješdivauja šumarskih činonika imovne obdine k političkoj upravi. Evo zašto: Mladi šumar u službi šumarsko-tehničke uprave može postidi istu i svu onu praktičnu naobrazbu u pogledu recimo uredjenja šuma uzgoja šuma i t. d. kao da je bio kod imovne obćine, nu samo na manjih površina (velim manjih, jer imade mnogo zemlj. zajednica, ali sa znatno manjom površinom, koju ipak svaka za sebe kao šumo-posjednik vodi posebno gospodarenje). Sto se tiče uredjenja službe kod imovne obćine i propisa, koje vriede za imovne obćine u pogledu uredjenja šuma, blagajničke manipulacije, sustava uprave i t. d. dobro bi bilo, da ih šumarski tehničar upozna službujuć kod imovne obćine u centrali t. j . u šumsko-gospodarstvenom uredu i u kojoj šumariji mjesec dva, nu obzirom na znatan trošak kojim bi tim povodom oterećivao zemaljski bugdet, mnijem, da li dovoljno bilo, da odnosne ustanove upozna ako kadkada pohodi koj šumsko-gospodarstveni ured imovne obćine, gdje će uz razlaganje gg. šefa, taksatora i kontrolora zadobiti pojam o cieloj uredbi imovne obćine. To će tim iaglje učiniti, što je često u sielu županije koja imovna obćina, odnosno bit će takvoj županiji premješten. A sada ću biti slobodan, kako uvodno već rekoh, nadovezati moje mnienje o praktičnoj provedbi navedenih triju zaključaka izpitnog povjerenstva, u koliko će mi za to dostati izkustva i spreme. Od gore navedenih triju zaključaka biti ću slobodan, da se potanje zabavim sa posliednima dvima, jer prvi zaključak ima vriednost za specialan slučaj, nadopunjuju ga druga dva t. j . ako će se bujičarstvu dođieljenim šumarskim vježbenicima |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 490 htjeti dati prilika, da se što više praktični izobraze kroz godinu dana i u drugima granama šumske uprave, biti će bez dvojbe nuždno, da se i na njih uporavi 2. i 3. zaključak, naime: valjati de i nje češće premještat, da se što bolje upoznadu sa raznima predjelima domovine, kojih su šumsko-gospodarstvene prilike vrlo različite a naravno, da će se i bujičari morati dodjeljivati u obće što boljim šumarskim stručarom. Da se pako II. i III. zaključak u praksi provadjati početi uzmogn e, to je po mojem skromnom mnienju nuždno troje: I. Da se šumarski vježbenici neobterećuju bar za vrieme trajanja bieniuma silnim mehaničkim uredskim poslom, već da im se dade dosta slobodna vremena za praktične studije. II. Da gg. stručnjaci, kojim ovakovi šumarski vježbenici budu dodieljivani, oko povjerenog im uzgoja mladih šumara, nastoje osobitom pažnjom i otčinskom skrbi. III. Da se u svrhu mogućnosti boravka mladih šumara u vanjskoj službi osjegura u zemaljskom proračunu iznos, koji po mojem nemjerodavnom mnienju nebi smio biti nikako manji od 700—800 kruna za pojedinca na godinu. To su te točke o kojih ovisi hoće li se ikada napried navedena dva predivna zaključka ostvariti. Dakako da i ove tri točke ne će osobito vriediti, ako sam šumarski vježbenik za šumarstvo osobite ambicije ne posjeduje. — Ponajprije valja koju reći o tom, kako bi se moglo naći više vremena za praktični studij — uz velik uredski posao. Uz prilike kakove su kod nas, mogu reći, da bi se n. pr. kod županije mođruško-riečke moglo za praktičnu službu šumarskog vježbenika odkinuti (od vremena do vremena a ne neprekidno) maksimalno tek tri mjeseca na godinu. Nu da time nebi nastao zaostatak riešavanja spisa, morao bi šum. vježbenik makar i izvan uredovnih sati raditi, ako bi to od nužde bilo Prama obsežnom djelokrugu imade kr. županijski šumarski nadzornik u obsegu županije provadjati znatna službena puto |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 491 vanja i obavljati najraznovrstnije izvide, preizpitivanja, zavedenja vedih posala, izvanredna putovanja i t. d. a za to vrieme morao bi ostati vježbenik većinom u uredu, da taj bez šum, stručnjaka ne ostane i da se previše spisa ne nakupi. Kod kr. kotarske oblasti hilo bi u tom pogledu, naime glede pitanja o vremenu, nješto bolje, obzirom na to, što kotarski šumarski tehničari nisu obterećeni u tolikoj mjeri sa uredskim poslom. Ad. I. Sliedi iz gore navedenog, da se prama okolnostima koje danas kod nas postoje, naime obzirom na neznatan broj namještenih šumarskih tehničara, ne može u točki I. navedeni predlog provesti. To bi istom omogućilo namještenje još jedne šumsko-tehničke sile kod kr. županijske oblasti. Samo onda ako bi uz kr. županijskoga nadzornika bila namještena kod kr. županijske oblasti još dva šumarska tehničara, moglo bi se naći vremena za praksu mladih šumara, te bi se mladi šumari mogli i u vanjskom praktičnom službovanju temeljito naobraziti. Uvjeren sam, da bi se u zemlji dovoljno našlo šumara, nu zemaljski bugdet bi se dakako znatnije obteretio. Ad. II. Ne možemo reći, da u našoj zemlji ne imamo dobrih stručara; nu možemo reći u koliko imah prilike čuti dolazeć u krugove šum. stručara u najraznijim krajevima zemlje, da ih ima dosta malo koji bi se oduševljeno posvetili praktičnom uzgoju mladih šumara. Po mojem mnienju razdieliti bi mogao sve šefove — stručare u 4 tabora. U prvi od ovih idu stručnjaci, koji su i u praktičnom i teoretskom smjeru stručnjaci na mjestu, nu nije ih volja svoje dugim vremenom stečeno izkustvo i znanje predati (akoprem bi imali načina) mladom šumaru, a vodi ih pri tom misao »zašto ne bi i oni izkustvom do ovog ili onog došli«, ta čemu da ovako na lahku ruku predadu njekom već gotovu stvar, i smiju se još nespretnosti u praksu stupivšeg vježbenika. U drugi tabor idu oni, koji su nesebične naravi, koji bi još dali što imadu, nu obzirom na trud što bi ga pri tom mo |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 492 rali uložiti, čine u tom smjeru dogodice samo toliko, da se pogledom na hitrinu vanjskog službovanja na trajanju vremena prištedi. Ta njima je odviše i njihovom službom skopčani djelokrug. U trećem su taboru stručnjaci, koji bi moguće upoznali vježbenika svojim izkustvom, a moguće i ne bi, te moguće da bi, a možda i ne bi, posvetili što više truda praktičnoj naobrazbi mladih šumara, nu i sami možda ne imaju dovoljno prakse, a možda načina i volje koga praktički izobraziti^ Konačno u zadnjem su taboru oni uzor-struČnjaci, koji imadu i smisla i dara i načina, da sistematično predadu svoje obsežno i temeljito teoretično i praktično znanje — svakom prigodom — njima dodieljenim mladim šumarskim stručarom. Nije ih mnogo, nu ima ih kod političke uprave, kod imovnih obćina i države, pa su alem kamea na kojem počiva uspjeh provedbe gornjih zaključaka. Za ove posljedne nije nuždno, da se izdade naredbenim putem kakova instrukcija; ta njima je §. 24. iz propisa o izobrazbi pruskih t. zv. šum. referendara ona zlata vriedna ustanova, koja im je od naravi u srce duboko zasadjena. Uvjeren sam, da kada bi taj §. 24. bio duboko u srce usadjen šumarskim stručnjakom pod 1. i 2. navedenim, kojima bi daljnja praktična izobrazba mladih šumara povjerena bila, te isti razvili djelatnost u tom smjeru, ne bi se toli često ni našla pod toč. 3. navedena vrsta šumara. Ad III. Eecimo, da živimo sada već u takovih okolnostih, da svaki mladi šumar bude doista dodieljen i uzor-šefu strukovnjaku, i da je toč. I. udovoljeno. Dali dostaje onih 1000 K. plaće i 200 K. putnog paušala, da se šumarski vježbenik može tečajem 1 godine, u koliko to sve ine okolnosti dopuštaju, upo triebiti po pol godine u vanjskom službovanju, da se praktično naobrazuje i premješta bar u dvije županije, a prisustvuje svim važnima radnjama tičućih se šumarstva, koje se obavljaju u području jedne i druge županije? Glede adjutuma nije mjesta ovdje govoriti, uživaju ga u istom iznosu i svi ini vježbenici (osim tehničara, koji uživaju |