DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 438 — dud je srednje skupnosti, osrednje prhko i dosta blago. Vodu upija dosta lako, ali ju propušta teže. Izparuje istu umjereno, uviek je uslied toga svježe, a ohladujuje slabije. Listinac, koji godinice pada na tlo uz pristup vlage topline i zraka t. j . kisika stvara humus, koji kao hranivom bogata koprena pokriva rečenu jur bazu, nižuć se u tri vrste: gornji sloj humusa — žućkasto smedje bilinske tvari, koje su se tek počele raztvarati, u kojim imade humino kiseU alkalija; srednji sloj humusa — tamno smedji humus — zemljasta sastava, koji razvija humino kisela alkalija; dolnji sloj — crni humus u kom je najviše vrelno kiselog amonijaka. Predočili smo koli svojstva tla, toli i razvistali slojeve humusa, po čemu dolazimo do zaključka, da u lugovima, koli mekota, toli i zdravica razvoju bilja u obće, a naposeb hrastu lužnjaku veoma prija. II. Pošto smo promotrili tlo, promotrimo život hrasta lužnjaka od sjemena do sječe. U njega je ž i r dugoljasta, rek bi jajasta oblika do 3 cm. dug, sa usplodjem tankim, gladkim, te lomivo žute boje. Na ponožju obuhvada ga kupula, koja je sastavljena iz Ijuskavih listida, smještenih poput criepova. U uzplodju je klica pokrivena nježnim, splasnutim, smedjim, opni naličnim sjemenovnikom. Bjelanka nema oko klice, koja se sastoji od dviju velikih ravnodutkih, bjelkasto žutih kotiledona, sa kratko gore okrenutim korienkom i veoma malene pupoljice. Supke su u žira gradjene od parenhima poliedarskih stanica, tankih stjena a kroza-nj prolaze nježni cievni svezci. Stanice su pune malenih zrnaca škroba jajasto okruglasto zaobljena, obično imadu šupljinice poput pukotina. Škroba imade u žiru do 387o "z 97o mastna ulja, 7 — 87o sladora, koji ne može kristalizovati, a i quercita [petero valentna alkohola (Ci H,, O H)]. Nuz ove tvari ima u žiru smole, gume, pektinastih ter gorkih tvari, prema čemu je on ponešto oslastna, nu uz to i na gorka i opora ukusa. U pepelu nalazi se znatna množina kalija i fosfata. |