DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 472 — brezovina. Od borove panjevine dobiva se destilacijom katran terpentin. Fabrikacija celuloze istom je u razvitku ali rapidno napreduje, jer je surovine gotovo svagdje u izobilju, a i jeftina je. U novije doba počela se je razvijati i industrija taninskoga ekstrakta; i ona ima obilje surovine. Iz sveg do sele navedenog vidi se, da rusko je šumarstvo´ved na dosta visokom stepenu razvitka i sve se vise razvija ta toli važna grana narodne privrede; nije stoga ni čudo da je i na parižkoj izložbi rusko šumarstvo zauzelo dostojnu ulogu u kolu ostalih kulturnih država, a svjedoči i o živom pregnuču ruskoga naroda na tom polju. Tako je rusko šumarstvo već na parižkoj izložbi mnoge i mnoge iznenadilo pak ne ima sumnje, da će ono na budućoj izložbi u Petrogradu — za koju novine javljaju, da će se godine 1903 prirediti — osobito zastupano biti. Različiti načini unovčivanja drva sa šumsko i narodno-gospodarstvenog gledišta. Izradba šumskih proizvoda spada nekoj puta medju najvažnije, u djelokrug upravljajućeg šumora spadajuće radnje, što ]e nama svima vrlo dobro poznato. Izradbeni troškovi iznašuju po prilici, popriječno u velikom, jednu četvrtinu vrijednosti od tvorivog — a dvije trećine od ogrijevnog drva; stog razloga, na prihod šumskog gospodarstva znatno uplivaju. Uzevši s druge strane u obzir tu okolnost, da kod izradbe drvnih etata mnogo i mnogo radnika dobiva zasluge, dapače je žiteljima pojedinih okolica, često jedini pače izključivi izvor zarade, to je poslodavac po tome u stanju, na u blizini njegovoga posjeda stanujući radnički stalež uplivati, koli u moralnom — toli i u družtvenom i socijalnom pogledu znatno. Najobičniji načini izrabljivanja drvnih etata, odnosno godišnjih sječina jesu slijedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 473 — 1. Drvo u godišnjih sječinali prodaje se na panju, u kojem slučaju ili kupac sam izradi ovdje nalazeda se stabla, ili pako po poduzetniku izraditi dade. 2. Godišnji drvni etati sječinali prodavaju se na skladištima parnih pilana, ili na inima, u tu svrhu namještenima stovarištima; u kojem slučaju prodavaoc izradbu obično sam u vlastitoj režiji obavlja, ili ju poduzetniku izdaje. 3. Dogadja se i taj slučaj, ali redje, da šumovlastnik godišnji drvni etat sječina sam na rezanu ili inu raznovrstnu robu izradjuje, te gotove proizvode unovčuje. Šumovlastnik u ovom slučaju takodjer ili sam, u vlastitoj režiji, obavlja izradbu, ili ju poduzetniku prepusti. Prvi način spomenutih izradba, naime unovčivanje drvnog etata na panju, svakako je za prodavaoca najudobniji, rieši se na taj način onoga, sa izradbom skopčanoga većega truda, ukloni nadalje od sebe onu neugodnu svadju, koja svagdje prigodom primo-predaje izvadjenih šumskih proizvoda, obično nastane. Kupac će osobito u onih, za trgovinu drva nepovoljnih godina nastojati, da trupce i gradju i t. d., za manje vrijedne proglasi, koje onda u obće ili ne prima, ili samo uz njemu povoljne cijene. Ova prodaja na panju, sa financijalnog gledišta, nije najpovoljnija, pošto se ona na procjeni u sječinah nalazeće se drvne gromade temelji, koja je, kao i svaka ina procjena, više manje nesigurna, koju nesigurnost kupci često vrlo vješto u svoju korist upotriebiti znaju. Osim toga oni redovito, za veću sigurnost, sa znatno većim ti´oškovima računaju, nego kakovi će kod izradbe i izvažanja faktično nastati. Mnogo briga zadaje kupcu i ta okolnost, da kupljeno drvo dulje vrijeme u njegovima rukama ostati mora, pošto od obaranja do prodaje obično poldrug, dapače i dvije godine minu, te tako ona šteta, koja bi kroz ovo vrijeme dogoditi mogla, njega obterećuje. Na uštrb prodaji na panju, služi još i ta okolnost, da kupac u ovu trgovinu razmjerno znatno veću glavnicu uložiti mora, već u onom, kada drvni materijal u izradjenom stanju kupuje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 474 Šumovlastnik doduše može kod ovog načina prodaje kupcu donekle na taj način pomod pružiti, što je većim dijelom kod privatnih šumoposjednika i običajno da drvotržac kupovinu samo nakon izradbe, ali svakako prije izvažanja proizvoda, položiti mora. Uza sve to, ne može ipak izbjeći troškovima oko izradbe drva. — Izvadjeni drvni materijal, poprilici samo nakon jedne ili poldrug godine iza obaranja prodavati počima, te za svoju robu gotov novac dobiva, a više puta i na šest mjeseca glaseču mjenicu. — Drvni materijal na panju, uslijed gore iztaknutih okolnosti, u stanju su kupovati samo oni sa većom glavnicom razpolagajući trgovci, radi toga i imade u tom slučaju manje natjecatelja, no u onom slučaju, kada bi se isti materijal u izradjenom stanju prodavao- Posljedica je ovih činjenica ta, da se u najviše slučajeva, za sječine na panju prodane, nešto manja svota postigne, nego što bi faktičnoj vriednosti odgovaralo. Osim ove, šumoposjedniku nanesene štete, još i narodno gospodarstvena šteta postoji u toliko, da se manja glavnica sa velikom nije u stanju natjecati, te se na taj način nerazmjerno razdijeljenje obćega dobra i nadalje povisuje. I sa šumsko-gospodarstvenog gledišta imade mana prodaja na panju. Dogoditi se mogu naime medjutim takove elementarne nepogode, napose vjetrolomi, usljed kojih nastaje potreba bezodvlačnog izrabljenja onih površina, koje u gospodarstvenoj osnovi za izrabljenje propisane bile nisu ; u kojem slučaju bi se u svrhu gospodarstvenoga ravnotežja, ili dijelom ili pako podpuno netaknute ostaviti morale, na što kupac privoliti ne će ili ako hoće, sigurno samo na štetu šumovlastnika. Ako se kupci drvnog etata na panju i obvežu, da će dogodivše se izvale i vjetrolome izraditi, i po kubičnom metaru od šumoposjednika preuzeti, posebno odijelivanje obračunavanje tog drvnog materijala, u obično tijesnim šumskim dolinama i na stovarištima skopčano je sa velikom potežkoćom, pošto se i bez zle nakane dogoditi može, da se ovo drvo, izmješa s onim na panju prodanim. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 475 - Kod intenzivnijega gospodarstva, sa kojim svako pojedino šumsko gospodarstvo težiti mora, znatnu ulogu igra, osim glavnih užitakah, putem proredjivanja dobiveno drvo, te unovČivanje istog. Pošto je putem preroda dobiveno drvo sasvim drugog značaja, a na sasvim druge obrtne svrhe sposobno od drvnog materijala glavnih užitaka, koje drvo, kupci redovitih sječina samo u iznimnim slučajeva kupuju, sa gledišta šumovlastnika ne bi bilo probitačno niti onda, kada bi ga uz prodaju na panju preuzeli i na taj način unovčiti. Proredjivanje je stvar vrlo škakljive naravi, samo u tom slučaju služi posjedniKU u korist, ako se faktično suvišna stabla izvade, te ako se izradba sa najedom opreznošću tako provadja, da se niti korenje, niti debja ostavljajučih stabala neozlede; što je kod prodaje na panju takorekuć nemoguče. — Za slučaj, da se putem prereda dobiveno drvo u vlastitom kućanstvu, posebno od glavnih užitaka izvadjuje, nastati bi mogla kavga radi uporabe obćila, kod izvažanja robe. — Osim toga bi obadva proizvoditelja, vise neprilika imala i glede prepirka nastalih medju radnicima. Mana je prodaji na panju još i ta, da je posjednik, na prodaju dolazeće sječine, prinužden drvnu gromadu iste točno procjeniti dati, koja procjena i većem vlastelinstvu znatnih troškova prouzrokuje, a uz sve to još uvjek postoji neizvjestnost — osobito za kupca. Kasuprot, ako se ne prodaje na panju, u svakom pogledu dovoljni su sami procjenbeni podatci postojeće gospodarstvene osnove. Drugi način unovčivanja godišnjih sječina jeste taj, kada izradjene razne šumske proizvode, gradju, trupce po kubičnom metru, na skladištima pilanah ili željezničkih postaja, prodajemo. Ovakovo unovčivanje je načelno mnogo pravilnije, pošto kupac kao i prodavaoc dobro znaju, što prodavaju, odnosno kupuju. — Za neizvjestnost, nesigurnost procjene, za slučajnost izradbenih odnošaja, nije niti jedan od njih zabrinut. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 476 — Prodaja ova imade opet tu zlu stranu, da se kod iste, po postojedima običajima, kvalificiranje izvadjenih proizvoda preduzeti mora. U ugovorih odnosećih se na ovakovu prodaju obično stoji, da je kupac dužan »sve u svrhu obrta i trgovine sposobno drvo« preuzeti. — Ovih je par riječi dovoljan razlog, da se prodavaoc i kupac, osobito u onih godina, kada trgovina sa drvom slabije uspjeva, danomice medjusobno svadjaju; dapače kad kad i skupocjene parnice medju njima nastanu. Tko bi znao u obde odlučno i pred svakim nedvojbeno onu granicu ustanoviti, kod koje se dobar kvalitet drva svršava a škart počima. Sve drvo biti če sa strane predavatelja dobro, dočim sa gledišta primatelja ne će. Iz ovog kvalificiranja nastale šteta, jako je dvojbene naravi. Jer ako se kupci usude polag površinah na panju sječine kupiti, zašto ne bi mogli, izključiv kvalificiranje, izvadjene šumske proizvode jednostavno po kubičnom metru preuzeti? U ovom slučaju mnogo manje riskiraju, nego kod prodaje na panju, kod koje o kvalificiranju niti govora nema. U ostalom, kod prodaje natjecajućima se trgovcima vrlo dobro je poznata kakvoća drva dotičnoga šumovlastnika, te se upravo samo radi toga usudjuju drvo na panju kupovati. Bezdvojbeno je, da kod kupnje na panju kupci i ono dz´vo slabije kakvoće, još na tehničku robu ili bar trupce izrade, koje prigodom primanja na skladištima podnipošto primiti ne bi hteli, a na to ne bi jih nitko ni prisiliti mogao. Oni su tog načela da kada već sve na panju platiti moraju, izraditi će od istog bar trupce III. vrsti, koji se od ogrijevnog drva još uvijek bolje plaćaju. Nasuprot, da je šumovlaetnik sam sječinu izradjivao, on bi ovo slabije drvo za stalno na ogrijevna drva izradio bio. U obće je jako dvojbeno, je li je probitačnije ovakovo drvo slabije kakvoće na tehničko drvo izraditi. Držeć pred očima tu okolnost, da je izradba tehničkog drva razmjerno mnogo skuplja od izradbe ogrijevnog drva, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 477 — 8 druge strane pako, da u promet stavljanje ovakovoga malo vrijednog tehničkoga drva dobrom glasu dotičnoga vlastelinstva samo škoditi može: moramo za cijelo na vrlo niski kubični sadržaj onaj kvuantum drva reducirati, koji bi se kod prodaje na panju, još shodno na tehničku svrhu upotrebiti mnogao, te od kojega bi šumovlastnik za slučaj predaje na stovarištima izključivo na ogrijevna drva izradio. Ovu je neznatnu razliku na vrijednosti, u stanju šumovlastnik sa prebitačnijom provedbom izradbe izjednačiti, Treći način unovčivanja drvenih etata je onaj, kada posjednik svoj drvni materijal sam na rezanu i inu robu izradjuje, te ju kao takovu unovči Kod ovoga načina unovčivanja mora biti prodavaoc uvjek spreman na časovite uplive. U ovom slučaju mora šumovlastnik, kada se kupac javi, odmah više puta i brzojavno posve valjanu pogodbu sklopiti, ito takovu, kakova se prama okolnostima sklopiti dade. Najprobitačnije je kod ovoga načina prodaje, prilagoditi se dnevnim drvnim cijenama. — Unapred ustanovljeni stalni cijenici za ovakovu robu, podnipošto nisu probitačni; dapače je prodavaoc više puta prisiljen, istu uz razne cijene prodati. Nadje se primjerice na nekoliko vagona piljene robe takav kupac, koji od obične cijene 15 — 20° o više plaća, koliko za veći kvuantum ne bi bio platio. Neugodnim čini ovaj način prodaje i to, da piljenu robu uzimajući trgovci ili gradjevni poduzetnici, vrlo rijetko sa gotovim novcem plaćaju, već gotovo redovito mjenicom na šest mjeseca glasećom. Uzevši u obzir gore opisanu okolnost, lahko se uviditi dade, da je ovaj način unovčivanja samo kod onih manjih šumovlastnika probitačan, koji sa svojim gospodarstvom sami upravljaju. — Kod većih posjednika, napose pako kod državnog šumskog erara, gdje nije bezuvjetno razpolaganje upravljaj ućim organom povjereno, ovaj način unovčivanja probitačan nije, pošto je ograničena vlast upravljajućeg činovnika |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 478 — samo na uštrb unovčivanja, te tako postane vješto i koristno unovčenje nemogndim. Osim toga je to za činovnike, prodavati drva uz mjenicu, stvar vrlo škakljive naravi, pošto bi se moglo slučajno dogo diti, da kupac prije dolazka platežnog roka pod stečaj spadne. U inozemstvu, napose u Njemačkoj, kako nam je poznato, uživaju kupci i od strane državnih šuma ograničeni kredit, prem da prodaju sami upravljajući šumari obavljaju. Istina jo doduše, da piljena roba niti tamo nesačinjava kupo-prodajni predmet. — Moguće je, da bi na obće odnošaje zlo uplivalo to, ako bi državni šumski erar na svojim sječinami drvo u vlastitoj režiji izradjivao, te gotove šumske proizvode unovčivao. Uz istovrstnu, jednoličnu prodaju u promet stavljajućeg ogromnog materijala, mogao bi se lahko naravni odnošaj iz* medju ponude i potražbe poremetiti, kod toga bi manja vlastelinstva a i drvotržci mogli za natjecanje nesposobnima postati time, što bi obćinstvo jednostavno svu svoju potrebštinu dobavljalo od najmoćnijeg, najpouzdanijeg prodavaoca, to jest od države. Sve radnje nastavše kod izradbe drvnog materijala, od obaranja do odpremanja na pilane, odnosno stovarista, gospodarstvenog su značaja, dočim unovčivanje materijala na pilanama i skladištima spada medju trgovačke poslove. Od tuda slijedi, da bi prve šumovlastnik, a druge trgovac obavljati imao. — Da vidimo sada, s gledišta šumsko gospodarstvenog, kakova je ta korist, i kakova je šteta, koja se opaža kod provadjanja tih radnja u vlastitoj režiji, te kod provadjanja istih putem poduzetničtva. — Kod izradbe drva na licu mjesta neobhodno je potrebno dovoljno strukovne znanje, nadalje stalni nadzor i kontrola, što je samo šumovlastnik u stanju učiniti, jer mu stoji na razpolaganje njegovo stručno izobraženo osoblje. — Najzvaničnija osoba jeste za obavljanje ovoga posla gospodarstvom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 479 — upravljajući činovnik, koji zna za svaku pojedinu sječinu izradbi najbolje odgovarajući način ustanoviti (taj nazor mi ne dielimo, već držimo da to drvotržac svakako još mnogo bolje razumije Ur.) nadalje kojim putem, na koji način se može izradjeni materijal od onuda izvesti dati, te kako treba za tu svrhu nuždna i potrebna obćila udesiti i provesti. — Sa podredjenim mu osobljem, može šumovlastnik sve radnje po ustanovitim načelima točno izvesti dati; u stanju je takorekuć svaki udarac pojedine sjekire kontrolirati. Bez stalnog nadziranja i upraljanja radnja, ni na izradbu odnoseća se najshodnija načela mnogo ne vrijede, jer se radnici istih ne drže. Ovakovo osoblje ne stoji kupcu a niti poduzetniku na raspolaganje, jer se to njima ne bi se izplatilo, sdruge strane pako zato, pošto uvjek medju drugima okolnostima živući trgovci takovo osoblje niti uz najveće novčane žrtve dobiti mogli nebi. (Ovo za naše odnošaje ne vriedi. Ur.) Drvotržci kao i poduzetnici pojedinih radnja sdruže se redovito sa u onim okolici stanujućima krčmarima, radi obav- Ijenja šumskih poslova; dapače njima u više slučajevima cijeli posao povjere. Sigurno ne stog razloga, da bi se ovi u taj posao razumjeli, već radi toga, pošto su oni sa narodom bolje poznati, te potrebite radne sile lakše pribaviti znaju. U ovim slučajevima radnici — čast i poštenje iznimkam — često u najopasnije ruke dolaze. Ovi onda izradbu drva na taj način provadjaju, da u tu svrhu po svojoj uvidjavnosti radnike u sječine namještaju, koji bez ikakovog dalujeg nadzora, po njihovoj volji njima povjereni posao obavljaju; isto tako se postupa i kod transporta drva. Posledica je ovako izvedenih radnja ta, da radnici iz jednog posla višeputa dva načine, usljed čega postane obavljeni posao skuplji, 8 druge strane pako tamo, gdje bi se posao uz vještu upravu sa 10—15°lo proizvodnim manjkom izvesti dao, nastane 30—407o. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 480 — Tako nastavši manjak, poduzetnik za stalno ne će kao usljed njegove krivnje nastali na sebe primiti, nasuprot okriviti će šumsko rediteljstvo, da je procijenu nevaljano obavilo. Ovaj manjak nije samo stog razloga štetan, što se je usljed toga drvna gromada umanjila, već i radi toga, pošto se vrijednija gradja vedih dimenzija na manje komade izradi, kojima je jedinstvena cijena znatno manja. Transport izradjenog drvnog materijala, obavlja se kod najviše šumo-posjednikah izključivo upoti^ebljivanjem ručnih i tegledih sila. Imade jošte dosta takovih šumskih gospodarstva, kojima druga, sliodnija i probitačnija obćila, poznata nisu. Ova okolnost prouzrokuje to, da osobito za vrijeme blagih zima, nisu u stanju sve proizvedeno drvo izvesti, pošto okolica nema tolikih tegledih sila, kojima bi se za kratko vrijeme, dok sniježni put traje, sve ovo drvo odpremiti dalo. Kod više se je šumskih gospodarstva uobičajilo izradjena ogrijevna drva, usljed pomanjkanja tegledih sila, samo druge zime nakon izradbe iz šume izvažati. — Ovakovo, u sjedini zaostalo drvo, dvostruku štetu trpi, prvo, jer je bez kamata ležeda glavnica, a drugo ono i na kakvoći mnogo gubi. Da su ovi izradbeni poslovi jednomu stručnjaku povjereni bili, sigurno bi bio oko toga nastojao, prilagodiv se okolnostima, da manjkajudu izvoznu silu, na neki drugi način nadoknadi. Time opet nije rečeno to, da bi on na jedan put sa shodnima izvoznima spravama gospodarstvo urediti mogao, već korak po korak napredujući, probitačno bi ga razvijao. Na ovom polju imade još više toga što bi se prije izkušati moralo, nu to se od dotičnih radnja preuzimajućih poduzetničtva zahtjevati ne može, i to već iz tog razloga ne, pošto ono kod dotičnog vlastelinstva samo krade vrijeme rade. Upravo radi toga ne će takav poduzetnik, a niti može pokusa radi, znatnije svote žrtvovati. S druge strane jeste opet nemoguće, da radi intenzivnijeg razvijanja pojedinih izradbenih radnja, na dulje vrijeme trajajuće ugovore sklapamo, pošto se promjena vrijednosti drva i kroz kratko vrijeme znatno promjeniti može. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 481 — Prispodobiv u obce provedbu naših šumskih izradbenih radnja sa onima gospodarstvu ili obrtu spadajućima sličnima radnjama, obavljaju se one praktičnije, dočim koje se kod nas izključivo još uvjek sa ručnima ili tegledima silama vrše. Nedvojbeno je, da smo radi toga, na ovom polju jako zaostali, što smo samo u tom slučaju u stanju nadoknati, ako provedbu tih radnja na takav temelj postavimo, na kojem se, akoprem polagano, ali sigurno i redovito razvijati uzmognu. A to je samo onda mogude, ako šumoposjednici sve one šumske radnje, od kojih 90 °/o na izradbene troškove odpada, u vlastitoj režiji obavljaju. Time opet nije rečeno to, da se pojedine radnje uz nadnicu obavljaju več jih treba pojedinim radničkim družbam izdati uz pogodbu a pod strogim nadzorom. Da kod pojedinih radnja nemamo sa više radnika posla, zato neka sebi svako pojedino družtvo izabere vodju, koji će njihove interese prama šumovlastniku ili prama njihovim organom zastupati, ili pako neka vještiji radnici sastave sebi družtvo. — Svakako moramo nastojati, da se zaslužbina medju nje jednako razdijeli, osim vodje, koji bi se izim svojega dijela, od strane svojih drugova radi toga nagraditi imao, što je dotično poduzeće na sebe primio, te družtvo kod zajedničkih poslova zastupao. Za slučaj, kada se izradbene radnje uz poduzetničtvo obavljaju, gubi kako država — tako i svaki pojedini šumoposjednik onaj politički i družtveni upliv, koji bi uz svoje imanje na pučanstvo izvršivati mogao. Kod poduzetničtva polučeni dobitak, samo jedna osoba uživa, akoprem od cijelog posla drugo ništa vršila uija, osim što je pogodbeni zapisnik, ili kupoprodajni ugovor podpisala, te trgovinu, u nadi obilnog dobitka, s novcem obskrbila. U tom slučaju, kada bi se ove radnje u vlastitom kućanstvu obavljale, jedan dio dobitka sigurno bi šumovlastniku pripao, drugi dio pako razdijelio bi se medju siromašne radnike. Da se šumske radnje svagdje u vlastitom kućanstvu provadjaju, da se pojedinim radničkim družbam ili vodji njihovom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 482 — putem poduzeća izdaju, sigurno bi pojedini vještiji i sposobniji radnici mogli sebi mali imetak steći; osim toga pravičniji postupak sa narodom sigurno bi probitačno djelovao na njihovo shvaćanje prama svomu domu, sigurno bi se stime učvrstila njegova odanost i ljubav na prama domovini, te ne bi bio tako brzo na izselivanje u inozemstvo spreman. Izselivanju, koje je zadnjih godinah otelo mah, ne samo kod nas, već i cijeloj našoj monarkiji, nije uzrokom izključivo samo ta okolnost, da ne bi mogao svaki pojedini podanik svoj svakdanji potrebiti kruh zaraditi, već težnja za imetkom, i jer ga ljubav napram domovini neveže na oto, da ovaj cilj, marljivo radeći i kod kuće postignuti može. Nasuprot, da se nadje u svakom selu barem po jedna osoba, koja je sebi kod kuće mali imetak stekla, sigurno bi donekle jenjala privlačiva snaga Amerike, jerbo bi narod uvidio, da se dobrom voljom, ustrajnom marljivošću i kod kuće željeni cilj postići dade — Poznato je sjedne strane vrlo dobro, da se neobogaćuju svi izseljenici, s druge strane ne može se zatajiti niti ta činjenica, da njekoji od njih tamo imetak steku, dapače se i obogate. Za stalno, ova okolnost mami druge na izseljivanje, dočim kod kuće malo koji zasluži više, nego da se samo prehrani. Samo po sebi se razumjeva, da se ne bi dalo na jedan put povoljniji družtveni i politički odnošaj savezno sa šumarskima radnjama stvoriti, ali kroz dulje vrijeme, uztrajnošću bi se i u ovom pogledu znatni uspjeh postići dao. Dapače, kako se iz prednavedenog uviditi može, usljed savršenijih načina izvoza, te intenzivnijeg rukovodjenja gospodarstva, povisio bi se s vremenom i dohodak šumskog gospodarstva. Poznato je, kakova bi težka zadaća čekala, za slučaj provadjanja spomenutih radnja u vlastitom kućanstvu, upravljajuće šumsko osoblje, napose prvih godinah, ili bolje rekuć prvih decenija, to jest sve dotle, dok ne bi narod našu dobru nakanu podpuno razumio, i usljed toga nama se povjerio. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 483 — Potežkoće početka morale bi se svakako i u tom slučaju svladati, ako i bi osim truda i materijalnih žrtava zahtjevale, što važni gospodarstveni interesi a još važaiji družtveni i socijalni odnošaji, bezuvjetno zahtjevaju. Favao DianovszJcy kr. drž. nađšumar. Praksa mladih šumarskih tehničara. Piše Josij) Ileckner, kr. žup. šum. vježbenik. Htjedoh, da po prvi put pišući u »Šum. listu«, pišem o nečem drugom, nu neke okolnosti me prinukaše, da se baš tom zgodom pozabavim razmatranjem, spadajudim pod gornji naslov. Izpitno je naime povjerenstvo »državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva« odlučilo, da na temelju dojakošnjih opažanja u obće, naročito pako povodom državnih izpita obdržavanih ovoga proljeća, podnese visokoj kr. zemaljskoj vladi na blagohotno uvaženje sliedeće po njemu stvorene zaključke : 1. »Da se osjegura bolja praksa onih kandidata, koji se kod bujičarstva upotrebljavaju i to tako, da oni bar jednu godinu u drugim granama šumarske prakse upotrebljivani budu. 2. Da se vježbenici namješteni u šumsko-tehničkoj službi kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji češće premještaju, da što bolje upoznaju razne predjele domovine, kojih su šumsko-gospodarstvene prilike vrlo različite. 3. Da se šumarski vježbenici u obće što boljim šumskim stručnjakom dodieljuju«. Svrha koju je imalo pred očima izpitno povjerenstva, stvarajući odnosne zaključke, naime, da se mladima šumarima (vježbenicima) pruži prilika za vrieme trajanja bieniuma zadobiti što izdašniju praktičnu naobrazbu, vrlo je plemenita, a nastojanje izpitnog povjerenstva hvalevriedno, nadalje je svrhasa nacionalno-oekonomske strane po razvoj ove temeljne grane produkcije od osobitog zamašaja. |