DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 467 —


škola; više od 20 ne može ih biti u školu primljeno. Na
svakoj takovoj školi rek bi ravnatelj je predstojnik bliže šumarske
uprave — svršeni akademičar — pa on sa svedenikom
i dvojicom stručnih učitelja — to su vedinom činovnici bliže
šumske uprave — obuča i upravlja tom školom. U svim tim
školama bilo je g. 1898. u svem 537 pitomaca. —


U ruskim šumama običajno je prirodno pomladjivanje
ipak se sve ono poduzimlje što je takovo pomladjivanje kadro
uspješno poduprieto, tako: predhodno razrahlivanje tla, ostavljanje
pričuvaka i tomu slično Sječine se vode ili redom ili kulisuim
načinom. Sume se u pravilu goje samo kao visoke, nu
mnoge mekane listače goje se, gdje to podneblje dozvoljava, i
kao srednje i sitne šume. Ne uspije li da se šuma pomladi,
pomladjuje se i ručno: sjetovnu ili sadnjom; u potonje vrieme
sve više i više, jer je i u Rusiji ciena drva počela znatno rasti.


I glede pošumljivanja goljeti čini se u Rusiji mnogo. Na
jugu u Krimu i Kavkazu ima mnogo golih brda, nalik našem
golom Krasu, a ta se sada pošumljuju. Karakterično je kod
tih pošumljenja to, da se goli obronci brda sbog pomanjkanja
svake vlage ponajprije terasiraju. Nu u pogledu pošumljenja
pustih stepa već se dugo vremena radi naročito u gubernijama:
Jekaterinoslov, Kherson, Tauride i Astrachan.


Već tečajem prvih godina netom minulog stoljeća, od g.
1800—1810., počelo se pošumljenjem pustih stepa. Prem su
odnošaji vrlo nepoljni^ jer je tlo slano, ipak su polučeni liepi
uspjesi. Kultivirano je dobrim uspjehom do 8000 rali; dapače
može se reći, da je uspjeh upravo podpun. U novije se doba
vrlo prostrane stepe tako kultiviraju, da se kulture izvadjaju
na pruge široke 5—100 sagena (36 — 420 m.). Te se pruge
vode uzduž i poprieko u udaljenosti od 200—300 sagena.


Tako ostaju kao polja velike četvorine izmedju pruga, a
šuma na tim prugama ima štititi i štiti ta polja od izsušujućih
jugoiztočnih vjetrova ljeti, a zimi opet omogućuje da se zadrži
sriieg na tim oranicama. Osim takovog pošumljivanja, pošumljuju
se i suvisle površine.