DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 456 — drž. šum. erar imadu svoje šume, dočim je sva ostala produktivna površina vlastnost seljaka-ratara (izim njekojih riedkih iznimaka). Sliedi dakle, da pomanjkanje tla nije razlog, da bi se u biv. Krajini davala veda važnost pašarinskom gospodarstvu na absolutnom i inom šum. tlu, nego li šum. gospodarstvu. Obratno bi mogli protegnuti na t. zv. Provincijal! Uzmimo primjera radi naše Zagorje, Gorski kotar i t. d. Tamo jeste sigurno pomanjkanje oranica, livada i t. d., pak ipak se u svim tim šumama, koje su putem segregacije u ime pašnjačke pripadnosti izlucene, gospodari na šumsko-gospodarstvenom načelu. To je i pravo. U racionalno uredjenom šumskom gospodarstvu imađe uviek dovoljno površina, koje služe za pašu blaga. U biv. Krajini jeste još to dobro i koristno po pravoužitnike, što u imovno-obdinskim šumama »imadu pravoužitnici pravo « na pašarenje. Osim toga služe im i drž. šume za pašu blaga — uz malu novčanu odštetu! Toga svega u biv. Provincijalu ne ima! Uzprkos tomu jeste stočarstvo bolje razvito u biv. Provincija 1 u, n e g o 1 i u b i v. Krajini! To je naše nemje-´ rodavno, ali opravdano mnienje! Pašnjaci sami t. j . tlo, (pa još k tome zapušteno) ne diže i ne uzdržaje stočarstvo. Imade tu mnogo drugih razlogah po sredi, koji uplivaju na razvoj stočarstva i narodno blagostanje. Način timarenja, uzgoj krmivog bilja i t. d. jesu glavni uvjeti, da se stočarstvo razvije. Ovo pravilo ne možemo protegnuti na lib gorske krajeve n. pr. na Liku i t. d. Tamo je stočarstvo upućeno na šumu i na absolutno šumsko tlo! Nu ako se svi uvjeti i obziri uvaže, dade se i ovdje urediti pašarenje na šumsko-gospodarstvenom načelu; što je baš i za onaj kraj od p r i e k e nužde ! Mnijemo, da smo ovo pitanje dovoljno razjasnili. Sto nije u zakonu dovoljno izražaja našlo, neka nadje u provedbenoj naredbi! |