DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1901 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 430 —


I. polovicu ove godine ona je znatnije slabija nego je u istom razdoblju
prošle godine bila, jer je izvoz za nekoliko tisuća vagona pao, uvoz nasuprot
porasao. Tomu najviše doprinosi što se eksport u Njemačku nije
digao, već nasuprot od druge polovice prošle godine nešto zaostaje, kako
smo to opetovano u našim izvještajima spomenuli. Uzrok je tomu u djelomižnom
„krachu", koji je u Njemaćkoj mnogim poduzećima znatne
štete nanio. Nagli rastanak njemačke industrije od vrema sretno dovršenog
rata sa Francuzkom, učinio je Njemce toli smjelima, da su se upustili
u prevelika i često vratolomna poduzeća, a posliedice toga nisu izostati
mogle. Mnoga poduzeća, na dosta nesolidnoj podlozi osnovana,
propadaše ili pretrpiše vrlo znatne gubitke. Jedno od takovih poduzeća,
koje se je u velikoj mjeri bavilo i šumskim industrijami, naime „đružtvo
za sušenje tropa" u Casselu, koje je ustrajalo mnogobrojne tvornice za
suhu destilaciju drva, propalo je nedavna povukav sa sobom veliko bankovno
poduzeće u Leipzigu. Jedno od najvećih poduzeća, koje je družtvo
u Casselu osnovalo, bilo je bosansko poduzeće, koje je izcrpljivalo Bergmanov
patenat.
Mnogi milijuni maraka gotovog novca propadoše u Njemačkoj, pa
nije stoga ni čudo, da je proizvodnja zapinjati počela, a da je uslieđ toga
i konzum drva u Njemačkoj postao znatno manji. Kako naša monarkija
gotovo najviše drva u Njemačku izvozi, osjeća se to odmah na našoj
šumsko-trgovačkoj bilanci. Osjeća to i naša domaća trgovina, prem ne
u tolikoj mjeri kao sjeverne zemlje naše monarkije, i to stog razloga ne
toliko, jer naša čamovina i bukovina ide ponajviše na jug a hrastovina
mnogo u ostale zapadne zemlje poimence Francezku, Belgiju i Englezku
a samo djelomično u Njemačku. —


Pripreme se sada za jesenske prodaje u hrasticima obavljaju, te
ne ima sumnje da će se istima ove godine ranije početi nego obično.
Kako će one izpasti ne može se još danas ništa sjegurno reći, ipak se
bojimo, da će tim prodajama u veliko škoditi predložena njemačka carinska
osnova, kojom bi se carina na drvo naročito rezanu i tesanu
rorbu i opet znatno povisila. Sva je štampa naše monarkije upravo preneražena
ostala, kad se je objelodanio nacrt novog njemačkog carinskog
cienika. Taj cienik takoje visok, da je u stanju silne
štete nanieti obćoj našoj eksportnoj trgovini. Kad bi
taj cienik, kako je predloi^.en, doista u kriepost stupio, bilo bi upravo
n e moguć e mnoge proizvode našega ratarstva i stočarstva u Njemačku
izvažati; naši bi gospodarski interesi vanredno stradali. Nadajmo se medjutim,
da baš ne će sve tako ići kako ti njemački agrarci misle, jer
ne samo da s predloženim carinskim cjenikom mi zadovoljni nismo, nu
nije zadovoljna ni većina njemačkog naroda — industrijalci, koji bi