DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 429 — Laschke, Oekonomik des Durchforstungsbetriebes. National-oekonomische iStudie eines Forstmaunes. Neudamm. Ciena 2 K. 40 fil. Jluller, die Vermessungskunde. Eiu Taschenbuoh fiir Schule u. Praxis. Ovo je djelo ukrašeno sa 117 slika, izašlo je u Hanoveru a ciena mu je 3 K. 60 fil. Uartig, Holzuntersuchungen. Altes und Neues. Berlin. Ciena 3 K. 60 fil. Martenson, Jagdbilder aus Russland (24 Schilderungen nach Poylawski, Melnitzki, Pfaffius, Iwanow, Schiwoi, Obesjiininow, Mamin-Sibirjak, 01enow, Dinnik, Petersen, Stuard u. A.) Ciena 7 K. 20 fil. Miiller, Lefirbuch der Holzmesskunde. 2. Die Inhaltsliestimmung des stehenden Baumes. 3. Die Ermittelung des Inhaltes ganzer Bestiinde. Die Ermittelung des Alters. Die Ermittelung des Zuwachses. Leipzig. Ciena 9 K 60 fil. Ovo je djelo sada dovršeno i podpuno izašlo, a možemo polag vlastitog osvjedočenja reći, da je to najpodpunije djelo za ovaj dio šumarske znanosti. U tom je djelu sakupljeno sve što je do sele iole važnijega izašlo po raznim stručnim glasilima. Pisac se nije samo osvrtao na pu blikacije velike njemačke stručne literature, već koliko mu je moguće bilo i na strane. Ima s toga u tom djelu i ono ; što su toj grani šumarske nauke privredili i drugi, poimence Francuzi, Rusi i Švedi. Pisac se je trudio, da bude što izcrpiviji. Sadržane su i najnovije metode procjena, koje još pravo ni prokušane nisu, ali su u stručuim glasilima objelodanjene. To je i razlog stoje čitavo djelo veliko i dosta skupo. — Kod mnogih priobćenih metoda procjene vidi se, da se iste izvrnulo gotovo u matematske igrarije, koje već ne mogu imati nikakove vriednosti po samu šumarsku praksu, pa se stog na njih u drugim sličnim djelima nije uzeo ni obzir. Kreutzer, der Vollschaft (Angewandte Mathematik I.) Znaim. Ciena 2 K. dO fil. Ovo je djelo počelo izlaziti pa se bavi u do sele objelodanjenoj svezei proračunavanjem kubature debla pomoćju više matematike. Beiltlieim, Anregnungen zur Fortbildung der Forstwirth3chaft u. Forstv^rissenschaft im. 20. Jahrhundert unter besonderer Beriicksichtigung des Konigreiches Preussen. Trier. Ciena 3 K. 60 fil. Promet i trgovina. Ima već više godina što biva šumarsko-trgovačka bilanca naše monarkije od godine do godine sve aktivnijom. Istom ove godine, ili pravo za prvu polovicu ove godine, opaža se prvi puta znatniji na zadatak. Ona je doduše i sad još aktivna — drugačje gotovo nije ni moguće — nu za |
| ŠUMARSKI LIST 8/1901 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 430 — I. polovicu ove godine ona je znatnije slabija nego je u istom razdoblju prošle godine bila, jer je izvoz za nekoliko tisuća vagona pao, uvoz nasuprot porasao. Tomu najviše doprinosi što se eksport u Njemačku nije digao, već nasuprot od druge polovice prošle godine nešto zaostaje, kako smo to opetovano u našim izvještajima spomenuli. Uzrok je tomu u djelomižnom „krachu", koji je u Njemaćkoj mnogim poduzećima znatne štete nanio. Nagli rastanak njemačke industrije od vrema sretno dovršenog rata sa Francuzkom, učinio je Njemce toli smjelima, da su se upustili u prevelika i često vratolomna poduzeća, a posliedice toga nisu izostati mogle. Mnoga poduzeća, na dosta nesolidnoj podlozi osnovana, propadaše ili pretrpiše vrlo znatne gubitke. Jedno od takovih poduzeća, koje se je u velikoj mjeri bavilo i šumskim industrijami, naime „đružtvo za sušenje tropa" u Casselu, koje je ustrajalo mnogobrojne tvornice za suhu destilaciju drva, propalo je nedavna povukav sa sobom veliko bankovno poduzeće u Leipzigu. Jedno od najvećih poduzeća, koje je družtvo u Casselu osnovalo, bilo je bosansko poduzeće, koje je izcrpljivalo Bergmanov patenat. Mnogi milijuni maraka gotovog novca propadoše u Njemačkoj, pa nije stoga ni čudo, da je proizvodnja zapinjati počela, a da je uslieđ toga i konzum drva u Njemačkoj postao znatno manji. Kako naša monarkija gotovo najviše drva u Njemačku izvozi, osjeća se to odmah na našoj šumsko-trgovačkoj bilanci. Osjeća to i naša domaća trgovina, prem ne u tolikoj mjeri kao sjeverne zemlje naše monarkije, i to stog razloga ne toliko, jer naša čamovina i bukovina ide ponajviše na jug a hrastovina mnogo u ostale zapadne zemlje poimence Francezku, Belgiju i Englezku a samo djelomično u Njemačku. — Pripreme se sada za jesenske prodaje u hrasticima obavljaju, te ne ima sumnje da će se istima ove godine ranije početi nego obično. Kako će one izpasti ne može se još danas ništa sjegurno reći, ipak se bojimo, da će tim prodajama u veliko škoditi predložena njemačka carinska osnova, kojom bi se carina na drvo naročito rezanu i tesanu rorbu i opet znatno povisila. Sva je štampa naše monarkije upravo preneražena ostala, kad se je objelodanio nacrt novog njemačkog carinskog cienika. Taj cienik takoje visok, da je u stanju silne štete nanieti obćoj našoj eksportnoj trgovini. Kad bi taj cienik, kako je predloi^.en, doista u kriepost stupio, bilo bi upravo n e moguć e mnoge proizvode našega ratarstva i stočarstva u Njemačku izvažati; naši bi gospodarski interesi vanredno stradali. Nadajmo se medjutim, da baš ne će sve tako ići kako ti njemački agrarci misle, jer ne samo da s predloženim carinskim cjenikom mi zadovoljni nismo, nu nije zadovoljna ni većina njemačkog naroda — industrijalci, koji bi |