DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1901 str. 28     <-- 28 -->        PDF

_ 410 —


nego li cunju sa veoma širokom podinom. U visini od 2 m.
ima deblo u premjeru 3 m. i više. Krošnja je tako riedka, da
se deblo razabire do njezina vrha. Stablo, koje bijaše 100 godina
staro, imalo je u premjeru 66 cm., a ono od 104 godine
69 cm., dočim se u 10 godina udeblja na 7, 2 cm., u 20 godina
na 11 4 cm.


Libocedrus decurrens (Bastard Cedar. Hejderia).
U južnom Oregonu prestaje Tbuja, a gdje ona prestaje, tamo
počimaju Šume od LaAvsonie, kojima se prama jugu priključuju
šume od Hejderie, koja je obično stablo na zapadnoj strani
Sierra Nevade, a u visini od 1.^00—2700 m. Značajno je za
ovo stablo, da su se listići poredali poput ljusaka.


Prvih 10 godina raste stablo lagano, nu poslie šikne u
visinu te bude do 54 m. visoko, 1*56 debelo. Od srodnih
vrsta prodire Libocedrus najdublje u preriju, a prava mu je
postojbina u vlažnim dolinama Sierra JSTevade, u San Bernardinskom
gorju, u visokim i uzkim jarugama i sutjeskama.


Pinu s Lambertian a (Zuckerkiefer, Zuckerstrobe)
najuglednija je vrsta bora i po vriednosti drva i po uzrastu
debla. Raste lagano, ali bude i 92 m. visoko stablo, koje
označuju velike, jasne, a crveno-žuto obojone češerike. Stabka
češerike duga je i 11 cm., 2 cm. debela, a češerika sama
42 cm., oočim je stabka u 35 cm. duge češerike 9 cm. duga.
U južnom Oregonu mjere najveće Češerike 34, najmanje 26 cm.
bez stabke.


U Sierra Nevadi srednje Kalifornije izmješan je ovaj bor
sa jelom, u zapadnim dojlinama i koritama sa Sequoia gigantea,
stvarajući s njome one već iztaknute orijaške šume.


U 10 godina udeblja se taj bor na 3 cm., u 50 godina
na 28 cm., u 100 godina na 63 cm., u 150 godina na 95 cm.
u 200 godina na 119 cm. u 300 godina na 161 cm.


Pinus Jeffrevi (Jeffrej´s Kiefer) bude na 44 m.
visoko, u 1 m. debelo stablo. U drugoj godini pokrije iglice
bielo-modra maglica, koja je za ovu vrstu bora veoma značajna,
kao što su značajne i češerike, koje sjede u prešljenima (Quirlen),