DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 378 — Renss, zur lUastration der Folgenachtheile đer Schalbeschadigung durch Hochwild im Fichtenbestande. Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 2 K. 40 fil. Eheberg, die Jagd in forstwirtliscliaftlicher Beziehung. Ciena 1 K. 20 fil. Ahlers, die Jagd. 0?o je djelo ukrašeno sa 39 slika, a izašlo je u Lipskom kod Grethleina i dr. Ciena 7 K. Laszowski, hrvatske povjesfcne gradjevine. Prem ovo djelo pod gornji nalov ne spada, ipak oglašujemo, da je od tog zanitnivog djela izašla već V. svezka i to stog razloga, šio je to djelo takove vrsti, da će zanimati svakog prijatelja naše domaće starine, pa tako i naše domaće šumarske stručnjake. U ovom se djelu, koje donekle slici glasovitom starom djelu ,Die Elire des Herzogthums Krain" od VValvasora, opisuje historija naših starih gradina, a donese i slike istih. Kako naši šumarski stručnjaci u svojih prostranih kotarih i po više ovakovih starih gradina imaju, zanimat će ih sjegurno i točna historija istih, a sve to mogu u ovom djelu naći. Držimo stoga, da to djelo ne hi smjelo manjkati ni u knjižnicah pojedinih gospodarskih ureda naših imov. obćina, naročito i u knjižnicah upravljajućih ureda naših erarskih šuma. Sve to tim više, što se, upoznav historiju pojedinih povjestnih gradjevina, dobivaju podatci i za historiju šuma pojedinih krajeva, jer je svojedobno svakoj takovoj gradjevini spadao i dosta velik zemljištni posjed, a od tog svagda je bio dobar dio šuma. — U netom izašloj V. svesci opisan je: Pedalj-Grad sa 2 slike, Bosiljevo sa 5 slika, Kremen-Grad sa 3 slike i Gvozdansko sa 2 slike. Ovo djelo izlazi na svezke, a po 10 svezaka čini jednu knjigu; takovih knjiga bit će kojih 3—5. Predplata za jednu knjigu (10 svezaka) iznosi 15 K. a šalje se tiskari Antuna Scholza u Zagrebu, Gajeva ulica br. 7. gdje djelo izlazi. Mittlieilungen des krainisch-kustenlandischen Forstvereines XIX. svezka. TJredjuje I. podpredsjednik ovoga družtva A. Rossipal c. k. šumarski nadsavjetnik u ministarstva za poljodjelstvo. Promet i trgovina. Na drvarskom tržištu vlada više manje mir, jer su sad već većinom i prodaje u brdskim šumama dovršene ili bar razpisane, dočim se na procjenami u hrasticima radi a prodaje u istim počimlju tekar u jeseni. Prodaje u hrasticima trajale su kod nas obično sve do u kasnu zimu, naročito ponovne dražbe obavljane su kasno, a na štetu ne samo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 379 — drvotržaca već donekle i satnih šumovlastnika. Na tu smo okolnost bili svojedobno i mi u naših izvještajih upozorivali, a upozorivali su na to i razni drvotržci. Ove godine bit će, kako srao ubavješteni, u tom pogledu bolje, jer će se ove saisone prodajami ranije početi i tim udovoljiti opravdanim željama naše šumske trgovine. Nu i samim našim šumskim radnicima bit će tim mnogo pomoženo kad će već mnogo prije naći zarade u šumama, dočim su do sele često još do Božića plandovali, jer kako nije trgovac prije došao do šume, ne mogaše ni oni doći do posla. Dapače bit će to i na korist našim seljacima, koji se izvozom u šumama izradjene robe bave. Kako je kod nas u jeseni i još u početku zime obično liepo vrieme, moći će se i izvoz šumske robe bar djelomično uz bolje prilike obaviti, docira je izvoz po hrdjavom vremenu a već i inače po lošim šumskim putevima pravi zator 2a vozno blago našeg seljaka, a baš je taj izvoz za seljaka od velike važnosti, jer ran pruža gotovo jedinu priliku da do gotovog novca dodje. Ako će i biti ranijim razpisora dražba u našim hrasticima ugođjeno našim drvotržcima, ipak ima jedna okolnost koje se naši drvotržci u velike plaše, a to je glasina, da će u slavonskim hrasticima opet do velike prodaje doći. U tom pogledu donaša domaći trgovački list „Agramer Llojd" podulji članak u kojem se veli, da je unatoč svem protivnom uvjeravanju za takovu veleprodaju već sve spremno, pa da još jedino manjka podpis Preuzv. gosp. ministra za poljodjelstvo I. pl. Darany- a, da do te prodaje dodje. Pošto se svakom ovakovom veleprodajom naši drvotržci u velike u svojim interesima oštećenim ćute, nije čudo, da su te glasine u krugovima drvotržaca proizvele stravu i da su se oni u svojim glasilima uprli, da ponovno dokažu, da bi takova veleprodaja bila ne samo njima na veliku štetu, već i na uštrb samoga šumskoga erara. Po jednoj inspiriranoj notici „Pester Llojđa", na koju se prije spomenuti naš trgovački list „Agramer Lloyd" obazire, bila bi eventualna svrha ove veleprodaje u manjem stilu samo ta, da se osjegura eksistencija radnika velike pilane podignute u slavonskim erarskim hrasticima, a da se ne bi protegnula na vrieme od deset već samo od dvie godine. — Sto se same prodaje razne šumske robe tiče, može se reći, da je ta — izim prodaje francuzke dužice — nešto zapinjati počela. Već u drugoj polovici prošle godine počeo se je obćenito po čitavoj Evropi opažati neki nazadak u trgovini s drvom. Ciene drva, koje su sve do tog vremena rasle i tečajem zadnjih godina u obće znatno porasle, počele su stagnirati i padati. To stanje još sveudilj traje, za to i nema više one jagme za šumami kao prije. Dražbe u šumama ne pokazuju više one povoljne rezultate kao zadnjih godina, a sa strane drvotržaca neprestano se čuju * |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 380 — tužaljke na previsoke šamske takse, koje oni ne mogu više da smažu, pa da su i za to u minuloj saisoni tolike dražbe bezuspješne ostale. Naročito, da se opaža popuštanje u cienama rezane robe. U toj robi kao da je nastala prevelika proizvodnja, što na koncu ne bi ni čudo bilo, kad znamo, da je zadnjih godina bila prodja ove robe vrlo povoljna, pa su se uslied toga podigle kod nas mnogobrojne pilane a gotovo sve same parne pilane, koje preko čitave godine raditi mogu, a i rade. A koliku je množinu robe kadra izraditi samo jedna takova velika piljana tečajem jedne godine? Kako smo već gore primjetili, osobito je dobra prodja samo hrastovim francuzkim dužicama. Posao s tom vrsti robe, koji je već nekoliko zadnjih godina slabo stajao, vanredno se je popravio. Danas se francuzka dužica mnogo traži a ciena joj je tako visoka, kakova još gotovo nigda bila nije. Ciena te robe iznosi do 500 K. dapače i više od 1000 komada normalne takove dužice. Najviše je tomu pomogla prošlogodišnja vanredno obilna berba u Prancuzkoj, tom glavnom konzumentu ove robe. A kako iz Francuzke javljaju, nadati se je tamo i ove godine dobroj berbi, jer je vladalo povoljno vrieme tečajem mjeseca svibnja; nije naime bilo ove godine onih kasnih mrasova u tom mjeseca o kojima najviše ovisi berba u francuzkim vinogradima. Naši se dakle dužičari mogu još i dalje nadati, da će se dužica lahko i dobro unovčiti moći. Važno je to i za one šumovlastnike, koji imaju takove šume, koje SQ u prvom redu sposobne samo izradbu ovakove dužice, a manje za proizvodnju trupaca i druge piljene robe. Ipak dužičari ni kraj ovih liepih ciena dužice zadovoljni nisu, jer vele, da im je kraj vanredno visokih šumskih taksa dobitak ipak samo neznatan. Odmah u početku ovog našeg izvještaja spomenuli smo, da sad malo šumskih dražba ima, ipak nam je spomenuti dvie takove veće prodaje, koje su sad u službenim novinama razpisane. To je dražba kod imov. obćine ogulinske odredjena za dne 80. srpnja o. g., gdje će se prodavati redoviti godišnji etati u područnim šumarijam: Ogulin, Plaški, Brinje i Drežnik; u svem 12.521 jelovo, 619 smrekovih i 17.327 bukovih stabala. Pobliži dražbeni uvjeti kao i izklična ciena pojedinih hrpa mogu se uvidjeti u pisarnama gospodarskog ureda i spomenutih šumarija. Druga je dražba razpisana po zagrebačkom kr. šumarskom ravnateljstvu za 10. srpnja t. g. kojom se prodaje u šumarijama: Ravna gora 2687, Fužine 4868, Ogulin 5124, Mrkopalj 2293 kom. bukovih, jelovih i smrekovih stabala i u šumariji Ivanska (?) stabala bukovih. |