DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
šumskog posjeda imati će se dotični šumoposjednik, — bio to sada visoki šumski erar ili imovna obćina ili tko drugi, — kroz decenija boriti za obstanak, — t. j . imati će manje ili više sa sudom posla u pogledu »usurpacija«. To su obično i redovito podloge dugotrajnim, ali inače odvjetnikom veoma obljubljenim parnicam, jer svakomu je poz nato, da je process o smetanju posjeda, a po gotovo takav o »priznanju prava vlastničtva — dobra »muzikrava« ! Sve šume u Vojnoj Krajini, a naročito one, koje su nakon razvrgnuća Krajine imovnim obćiuam pripale, bijahu negda, naime do g. 1872. katastralnoni izmjerom mapirane, te nam u ono doba sastavljeni katastralni nacrti još i dan danas kao podloga kod svakog pitanja šumske površine toli izmjere služe. To svojedobno omedjašivanje šumskih »reviera « preduzeto bje mjeračkim obično Kraftovim stolom tako, da su se n. pr. okolo jednog šumskog compleksa, samo pojedine točke fixirale i to skoro vazda na oveće daljine od 20 do 100 i više hvatih. Fixiranje ovih glavnih točaka usljedilo je postavlanjem medjaŠnih hrastovih stupova — a tko od naše zelene struke, još nije takove orijaške i masivne stupove u praksi uočio na kojima se do 20 cm. visoki, užgani brojevi nalaze?! Dotični »geometar« fiksirao je u. pr. toč. A i B akoprem medja od toč. A na B directe, t. j . ravno neide, već se takova višekratno lomi, — to ne bijahu te točke loma fiksirane odnosno kutevi loma sa odnosnom distancijom bijahu — doduše — načinom temeljnice mjerene i nacrtane, ali nijedan takav podredjeni kut loma, u naravi fiksiran bio nije — dočim se je opis medja samo u glavnom a ne u detailu vodio. Posliedice gore napomenutog bile su naime te, da su kroz decenija prvi medjašni susjedi sa šumom, — pošto takova svagdje valjano, odnosno nikako ograbana bila nije, — krčenjem živice, preoravanjem naravne medje i t. d. sve to više šumu potiskivali, respektive šumsko tlo usurpirali. Karočito |