DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 372 —


svjetskom zakutku skroz primitivne, a stvaraju ih kolotečine.
Planinske rieke dotiču ove ogromne prerije, a značajni su za
njih vazda-zeleni hrastovi i ciprese, ima i borova a u visinama
od 2000 m. porasla je i Douglasia.


U Yumi prekoračuje putnik rieku Kolorado, 15 milja
daleko od njegova izlieva u zaliv kahfornijski; 30 milja prama
zapadu leži ogromni Ocean, koji podava prerijama potrebitu
vlagu, Du ništa ne odaje njegovu blizinu; vlažni morski zrak
dieli prigorja, dočim suhi i vrući zrak od sjevero-zapada preko
pustara i močvara, kojima se obale biele od alkalija, struji
kroz guštike iztaknute prerijske flore.


Kod mjesta Cabazona izčezavaju prama jugu visoki bregovi,
a za dobar sat ne stalo je i grmovite prerije, koju zamienjuje
trava.


Ova prerija proteže se medju Coast-Range gorjem i Sierra
Nevadom cielom Kalifornijom i postati će žitnicom Saveznih
država. Velikoploda cipresa (C. macrocarpa) uzbuja ovdje tako
naglo, kao u vrućem Meksiku Schinus; australski Eucaljptus
izbija ciele godine, porasav u godini dana za 5 metara, australske
akacije, pome, juke, pandane rastu ovdje kao u svojoj domovini.
Razno voće finog mirisa, groždje i naranče buje razkošno
po vrtovima. U ljeti je ta tako vruće, da i trave obumru, nu
poslije kišnih dana u mjesecu studenu najavlja se proljeće.


Sočna zelen sjeća te proljeća, cvieće ljeta, hladne večeri
jeseni, a u krzno zamotane gospodje zime.


U dolinama Kalifornije zastupa prerija subtropsku listnatu
šumu, koju na obalama zamienjuju borovi, ciprese i mamutovci.
U šumarskom pogledu i ove su prerije od slabe koristi.


(Svršit će se.)


Katastralni nacrti i reambulacija šumskih medja.


Piše Josip pl. Aiic kotar, šumar imovne oboine križevačke.


Jedan od najvažnijih uvjeta racionalnog i potrajnog šumskog
gospodarstva, jeste dobro stanje i fixiranje medja dotičnih
šumskih kompleksa. — U pomanjkanju valjano omedjašenog




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 47     <-- 47 -->        PDF

šumskog posjeda imati će se dotični šumoposjednik, — bio to
sada visoki šumski erar ili imovna obćina ili tko drugi, —
kroz decenija boriti za obstanak, — t. j . imati će manje ili
više sa sudom posla u pogledu »usurpacija«.


To su obično i redovito podloge dugotrajnim, ali inače
odvjetnikom veoma obljubljenim parnicam, jer svakomu je poz
nato, da je process o smetanju posjeda, a po gotovo takav o
»priznanju prava vlastničtva — dobra »muzikrava« !


Sve šume u Vojnoj Krajini, a naročito one, koje su nakon
razvrgnuća Krajine imovnim obćiuam pripale, bijahu negda,
naime do g. 1872. katastralnoni izmjerom mapirane, te nam
u ono doba sastavljeni katastralni nacrti još i dan danas kao
podloga kod svakog pitanja šumske površine toli izmjere služe.


To svojedobno omedjašivanje šumskih »reviera « preduzeto
bje mjeračkim obično Kraftovim stolom tako, da su se


n. pr. okolo jednog šumskog compleksa, samo pojedine točke
fixirale i to skoro vazda na oveće daljine od 20 do 100 i više
hvatih.
Fixiranje ovih glavnih točaka usljedilo je postavlanjem
medjaŠnih hrastovih stupova — a tko od naše zelene struke,
još nije takove orijaške i masivne stupove u praksi uočio na
kojima se do 20 cm. visoki, užgani brojevi nalaze?!


Dotični »geometar« fiksirao je u. pr. toč. A i B akoprem
medja od toč. A na B directe, t. j . ravno neide, već se
takova višekratno lomi, — to ne bijahu te točke loma fiksirane
odnosno kutevi loma sa odnosnom distancijom bijahu


— doduše — načinom temeljnice mjerene i nacrtane, ali nijedan
takav podredjeni kut loma, u naravi fiksiran bio nije —
dočim se je opis medja samo u glavnom a ne u detailu
vodio.
Posliedice gore napomenutog bile su naime te, da su kroz
decenija prvi medjašni susjedi sa šumom, — pošto takova
svagdje valjano, odnosno nikako ograbana bila nije, — krčenjem
živice, preoravanjem naravne medje i t. d. sve to više
šumu potiskivali, respektive šumsko tlo usurpirali. Karočito




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 374 —


bilo je to u ono doba. dok je još jedan lugar 2000 rali šume
i više sastojede se iz 20 šum. compleksa ili predjela, čuvati


morao!


Pri tom poslu neuki misleći da medja od hunke na hunku ravno,


— kako g;raničari vele na »schuss« ide, — akoprem se je po
nacrtu medja više puta lomila i to sad u oštrijem sad u tupijem
kutu, a kada je potonji bio pupčasti kut tada je po gotovo
bilo na usurpaciju računati.
Nekoji neuki, a drugi opet prefrigani, osvojili su si tim
načinom šumsko tlo sad u većoj sad u manjoj površini, akoprem
obično takove usurpacije u ovom kraju 3 kat rali u
jednom pronašašću, — ne pretiću.


Još većma su se takove usurpacije umnožile dok je i onih
glavnih medjašnih stupova pojedince nestajalo a sama se humka
izravnala.


Tko od veleštovane gg. upraviteljah. šumarija bilo to sada
kod Visokog šumskog erara ili imovnih obćina — o zemljištnim
zajednicam ne ću spomenuti, — gdje reambulacije medja ponovno
provedena nije, nema u godini, barem 10 slučajeva o


t. z. prepornoj medji! ? Mislim da će malo koji biti, da se time
pohvaliti može, a većina uzdahnuti će uzklikom: u mojem
šumsjiom kotaru bi valjana reambulacija
medja od preke potrebe bila
U kakovom se stanju medje šuma i pašnjaka zemlj. zajednicah
naročito u Vojnoj Krajini nalaze, ne ću da to dalje
colportiram, nego mogu mirne duše reći, da bi se svakom izmjerom
na 15 do 20"/o usurpacijah za stalno naišlo. Naposeb
neka bude rečeno, da će buduća reambulacija naročito kod tih
zemlj. zajednicah sa ogromnim potežkoćama spojena biti.


Kod nekojih se imovnih obćina te medje postepeno tako
reambuliraju, da se po 10 sječina od jednog stanovitog šum.
predjela na jedanput omedjašivaju, dočim ostali otvoreni dio
istog šumskog predjela i nadalje po starom načinu omedjašen


t. j . za pravo — neomedjašen ostane.
Bilo bi daklem od prieke potrebe te u samom interesu
šumovlastnika da se svagdje kod nas, kod ovećeg šumskog go




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 375 —


spodarstva, na temelju katastralnih, — ali reduciranih — nacrta,
reambulacija medja temeljito i trajno provede, i to u prijateljskom
dogovoru sa medjašima što više mogude mirnim
putem, izključiv svaku parnicu.


Sada to još nekako povoljno ide ali je ipak skrajnje vrieme
da se reambulacije kod imovno-obć. šum. medja »en gross«
čim prije provede — jer eto nas za 6 godina u 30-toj godini
njihova obstanka.


Tada će tek paragraf pravomoćan biti a imovne občine
budu naravno gubile bilo to sada na površini ili u parnicama,
dočim nije niti ta već dokazana činjenica izključena, da bi takovom
reambulacijom koji taj komadić zemlje susjednom medjašcu
pripao za kojeg on sam znao nije, daklem bi takova
reambulacija i sa nacijonalno ekonomičkog stanovišta probitačna
bila.


Kod predaje šuma na imovne obćine valjalo je sa strane
primajuće, opreznije postupati, naime imovne obćine su si same
krive, da in illo tempore nisu za predaju zahtjevale točno sa
vidljivima grabama omedjašene šumske predjele, a to je današnjim
danom velika rak-rana i mizerija kod pojedinih reviera.


Kod takovih se reviera naime još i ta nestašica priključuje
da su prije 24 i više godina one stare humke izmjenjene
a dotični »Berittener« })aš nije pazio na 3" do 4" — osobito
onda, dok su se humke u jeseni blizu vinogradah izmjenjivale,
a još manje je pazio da li će broj 27 ili 17 užgati —
pa zato i je dan danas na takove pogrieške lahko naići —
akoprem je hvala providnosti Božjoj okolo stanovitog revira
ipak veći dio omedjašnih stupova na pravom mjestu postavljen.


U Vojnoj Krajini bi se dapače u kratkom vremenu sve
šume jarcima po pravoj medji omedjašivati dale, a to bi za
dotičnu imovnu obćinu od dvostruke koristi bilo, naime absolutna
šumska površina bila bi ograbanjem točno fiksirana
svaka parnica izključena, a u drugom redu mogli bi pravoužitnici
na 1000 kruna šumske štete odradjivati a to naravno
ne u nadnici nego po tekućem ili kubičnom metru izkopane




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 37i´. —


grabe. Time bi dotična imovna obdina i taj dug ubrala, koji
bi često gotovo dubiozan postao, i i^ojfga možda inače dobila nebi.


Što se nadalje samih katastralnih nacrta tiče, to mogu,
pošto već dugo godina osobno reambuliram, očito tvrditi, da
se kod sastavka pojedinih listova (Tischblatt), koji površinu
od 500 kat. rali reprezentira kod t. z. nastavljanja, na zanimive
pogrieške naiđje, koje kadkada izmedju 2" do 6"^ variraju. Kod
ovakovih je slučajeva onda diferencija l´Vo n. pr. kod duljine
od 100 i više hvati, jedan hvat, više nego sjegurna t. j . ta
duljina biti će za jedan hvat kraća ili dulja.


Da se kod strmih položaja te već kod elevacije od počam
25° na reduciranje odnosno svedenje na horizontalnu projectiju
obazrieti mora, razumjeva se samo od sebe.


Sa reambulacijom medja stoji u užjoj svezi i opis medja,
te ako se takav točno sastavi neće nam ni to velike neprilike
kašnje prouzročiti, ako se n. pr. povodnji izvrženom kraju izkopana
graba vremenom zamulji, glavno je da nam medjašni
stupovi na mjestu ostanu. Opis medja izmed hunke broj X i Y
u ruke, i za V2 sata eto ti opet gotove grabe i stalne stare medje.


Kuda i kamo ljepši bienium za naskoro absolvirane domaće
šumarske akademičare nego gore navedeno!


Ako recimo svaka imovna obćina samo 3 takovih šumarskomjerničkih
pristava iliti »Forstgeometera« postavi, eto ti za
5 godina dana još prije izminuća »tridesete« , sve uredjeno
i spašeno imovinam na korist, dotičnim početnikom na pouku
i probit znanja, a upraviteljem šumskih kotara pasti če težki
kamen sa srdca.


Sve je to liepo i krasno, a dao Bog da se i oživotvori,
a kako? Nikako drugačije nego jedino impulsom visoke kr.
zemaljske vlade strogom naredbom, koja provedbu reambulacije
medja kod svih imov. obćina terminirano odredjuje.