DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 372 — svjetskom zakutku skroz primitivne, a stvaraju ih kolotečine. Planinske rieke dotiču ove ogromne prerije, a značajni su za njih vazda-zeleni hrastovi i ciprese, ima i borova a u visinama od 2000 m. porasla je i Douglasia. U Yumi prekoračuje putnik rieku Kolorado, 15 milja daleko od njegova izlieva u zaliv kahfornijski; 30 milja prama zapadu leži ogromni Ocean, koji podava prerijama potrebitu vlagu, Du ništa ne odaje njegovu blizinu; vlažni morski zrak dieli prigorja, dočim suhi i vrući zrak od sjevero-zapada preko pustara i močvara, kojima se obale biele od alkalija, struji kroz guštike iztaknute prerijske flore. Kod mjesta Cabazona izčezavaju prama jugu visoki bregovi, a za dobar sat ne stalo je i grmovite prerije, koju zamienjuje trava. Ova prerija proteže se medju Coast-Range gorjem i Sierra Nevadom cielom Kalifornijom i postati će žitnicom Saveznih država. Velikoploda cipresa (C. macrocarpa) uzbuja ovdje tako naglo, kao u vrućem Meksiku Schinus; australski Eucaljptus izbija ciele godine, porasav u godini dana za 5 metara, australske akacije, pome, juke, pandane rastu ovdje kao u svojoj domovini. Razno voće finog mirisa, groždje i naranče buje razkošno po vrtovima. U ljeti je ta tako vruće, da i trave obumru, nu poslije kišnih dana u mjesecu studenu najavlja se proljeće. Sočna zelen sjeća te proljeća, cvieće ljeta, hladne večeri jeseni, a u krzno zamotane gospodje zime. U dolinama Kalifornije zastupa prerija subtropsku listnatu šumu, koju na obalama zamienjuju borovi, ciprese i mamutovci. U šumarskom pogledu i ove su prerije od slabe koristi. (Svršit će se.) Katastralni nacrti i reambulacija šumskih medja. Piše Josip pl. Aiic kotar, šumar imovne oboine križevačke. Jedan od najvažnijih uvjeta racionalnog i potrajnog šumskog gospodarstva, jeste dobro stanje i fixiranje medja dotičnih šumskih kompleksa. — U pomanjkanju valjano omedjašenog |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
šumskog posjeda imati će se dotični šumoposjednik, — bio to sada visoki šumski erar ili imovna obćina ili tko drugi, — kroz decenija boriti za obstanak, — t. j . imati će manje ili više sa sudom posla u pogledu »usurpacija«. To su obično i redovito podloge dugotrajnim, ali inače odvjetnikom veoma obljubljenim parnicam, jer svakomu je poz nato, da je process o smetanju posjeda, a po gotovo takav o »priznanju prava vlastničtva — dobra »muzikrava« ! Sve šume u Vojnoj Krajini, a naročito one, koje su nakon razvrgnuća Krajine imovnim obćiuam pripale, bijahu negda, naime do g. 1872. katastralnoni izmjerom mapirane, te nam u ono doba sastavljeni katastralni nacrti još i dan danas kao podloga kod svakog pitanja šumske površine toli izmjere služe. To svojedobno omedjašivanje šumskih »reviera « preduzeto bje mjeračkim obično Kraftovim stolom tako, da su se n. pr. okolo jednog šumskog compleksa, samo pojedine točke fixirale i to skoro vazda na oveće daljine od 20 do 100 i više hvatih. Fixiranje ovih glavnih točaka usljedilo je postavlanjem medjaŠnih hrastovih stupova — a tko od naše zelene struke, još nije takove orijaške i masivne stupove u praksi uočio na kojima se do 20 cm. visoki, užgani brojevi nalaze?! Dotični »geometar« fiksirao je u. pr. toč. A i B akoprem medja od toč. A na B directe, t. j . ravno neide, već se takova višekratno lomi, — to ne bijahu te točke loma fiksirane odnosno kutevi loma sa odnosnom distancijom bijahu — doduše — načinom temeljnice mjerene i nacrtane, ali nijedan takav podredjeni kut loma, u naravi fiksiran bio nije — dočim se je opis medja samo u glavnom a ne u detailu vodio. Posliedice gore napomenutog bile su naime te, da su kroz decenija prvi medjašni susjedi sa šumom, — pošto takova svagdje valjano, odnosno nikako ograbana bila nije, — krčenjem živice, preoravanjem naravne medje i t. d. sve to više šumu potiskivali, respektive šumsko tlo usurpirali. Karočito |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 374 — bilo je to u ono doba. dok je još jedan lugar 2000 rali šume i više sastojede se iz 20 šum. compleksa ili predjela, čuvati morao! Pri tom poslu neuki misleći da medja od hunke na hunku ravno, — kako g;raničari vele na »schuss« ide, — akoprem se je po nacrtu medja više puta lomila i to sad u oštrijem sad u tupijem kutu, a kada je potonji bio pupčasti kut tada je po gotovo bilo na usurpaciju računati. Nekoji neuki, a drugi opet prefrigani, osvojili su si tim načinom šumsko tlo sad u većoj sad u manjoj površini, akoprem obično takove usurpacije u ovom kraju 3 kat rali u jednom pronašašću, — ne pretiću. Još većma su se takove usurpacije umnožile dok je i onih glavnih medjašnih stupova pojedince nestajalo a sama se humka izravnala. Tko od veleštovane gg. upraviteljah. šumarija bilo to sada kod Visokog šumskog erara ili imovnih obćina — o zemljištnim zajednicam ne ću spomenuti, — gdje reambulacije medja ponovno provedena nije, nema u godini, barem 10 slučajeva o t. z. prepornoj medji! ? Mislim da će malo koji biti, da se time pohvaliti može, a većina uzdahnuti će uzklikom: u mojem šumsjiom kotaru bi valjana reambulacija medja od preke potrebe bila U kakovom se stanju medje šuma i pašnjaka zemlj. zajednicah naročito u Vojnoj Krajini nalaze, ne ću da to dalje colportiram, nego mogu mirne duše reći, da bi se svakom izmjerom na 15 do 20"/o usurpacijah za stalno naišlo. Naposeb neka bude rečeno, da će buduća reambulacija naročito kod tih zemlj. zajednicah sa ogromnim potežkoćama spojena biti. Kod nekojih se imovnih obćina te medje postepeno tako reambuliraju, da se po 10 sječina od jednog stanovitog šum. predjela na jedanput omedjašivaju, dočim ostali otvoreni dio istog šumskog predjela i nadalje po starom načinu omedjašen t. j . za pravo — neomedjašen ostane. Bilo bi daklem od prieke potrebe te u samom interesu šumovlastnika da se svagdje kod nas, kod ovećeg šumskog go |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 375 — spodarstva, na temelju katastralnih, — ali reduciranih — nacrta, reambulacija medja temeljito i trajno provede, i to u prijateljskom dogovoru sa medjašima što više mogude mirnim putem, izključiv svaku parnicu. Sada to još nekako povoljno ide ali je ipak skrajnje vrieme da se reambulacije kod imovno-obć. šum. medja »en gross« čim prije provede — jer eto nas za 6 godina u 30-toj godini njihova obstanka. Tada će tek paragraf pravomoćan biti a imovne občine budu naravno gubile bilo to sada na površini ili u parnicama, dočim nije niti ta već dokazana činjenica izključena, da bi takovom reambulacijom koji taj komadić zemlje susjednom medjašcu pripao za kojeg on sam znao nije, daklem bi takova reambulacija i sa nacijonalno ekonomičkog stanovišta probitačna bila. Kod predaje šuma na imovne obćine valjalo je sa strane primajuće, opreznije postupati, naime imovne obćine su si same krive, da in illo tempore nisu za predaju zahtjevale točno sa vidljivima grabama omedjašene šumske predjele, a to je današnjim danom velika rak-rana i mizerija kod pojedinih reviera. Kod takovih se reviera naime još i ta nestašica priključuje da su prije 24 i više godina one stare humke izmjenjene a dotični »Berittener« })aš nije pazio na 3" do 4" — osobito onda, dok su se humke u jeseni blizu vinogradah izmjenjivale, a još manje je pazio da li će broj 27 ili 17 užgati — pa zato i je dan danas na takove pogrieške lahko naići — akoprem je hvala providnosti Božjoj okolo stanovitog revira ipak veći dio omedjašnih stupova na pravom mjestu postavljen. U Vojnoj Krajini bi se dapače u kratkom vremenu sve šume jarcima po pravoj medji omedjašivati dale, a to bi za dotičnu imovnu obćinu od dvostruke koristi bilo, naime absolutna šumska površina bila bi ograbanjem točno fiksirana svaka parnica izključena, a u drugom redu mogli bi pravoužitnici na 1000 kruna šumske štete odradjivati a to naravno ne u nadnici nego po tekućem ili kubičnom metru izkopane |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 37i´. — grabe. Time bi dotična imovna obdina i taj dug ubrala, koji bi često gotovo dubiozan postao, i i^ojfga možda inače dobila nebi. Što se nadalje samih katastralnih nacrta tiče, to mogu, pošto već dugo godina osobno reambuliram, očito tvrditi, da se kod sastavka pojedinih listova (Tischblatt), koji površinu od 500 kat. rali reprezentira kod t. z. nastavljanja, na zanimive pogrieške naiđje, koje kadkada izmedju 2" do 6"^ variraju. Kod ovakovih je slučajeva onda diferencija l´Vo n. pr. kod duljine od 100 i više hvati, jedan hvat, više nego sjegurna t. j . ta duljina biti će za jedan hvat kraća ili dulja. Da se kod strmih položaja te već kod elevacije od počam 25° na reduciranje odnosno svedenje na horizontalnu projectiju obazrieti mora, razumjeva se samo od sebe. Sa reambulacijom medja stoji u užjoj svezi i opis medja, te ako se takav točno sastavi neće nam ni to velike neprilike kašnje prouzročiti, ako se n. pr. povodnji izvrženom kraju izkopana graba vremenom zamulji, glavno je da nam medjašni stupovi na mjestu ostanu. Opis medja izmed hunke broj X i Y u ruke, i za V2 sata eto ti opet gotove grabe i stalne stare medje. Kuda i kamo ljepši bienium za naskoro absolvirane domaće šumarske akademičare nego gore navedeno! Ako recimo svaka imovna obćina samo 3 takovih šumarskomjerničkih pristava iliti »Forstgeometera« postavi, eto ti za 5 godina dana još prije izminuća »tridesete« , sve uredjeno i spašeno imovinam na korist, dotičnim početnikom na pouku i probit znanja, a upraviteljem šumskih kotara pasti če težki kamen sa srdca. Sve je to liepo i krasno, a dao Bog da se i oživotvori, a kako? Nikako drugačije nego jedino impulsom visoke kr. zemaljske vlade strogom naredbom, koja provedbu reambulacije medja kod svih imov. obćina terminirano odredjuje. |