DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 370 — Kada se nad prerije spusti noć, pada temperatura veoma naglo, u zimi na — 25" C, dapače i na — 40" C. No ta zima ne spriečava ipak uzrast drveča, koje raste na dalekom sjeveru prerije do polarnoga kolobara, ako im i jesu krajevi ponajveć zarasli travama medju kojima je značajna Buchlo e dactjloides, Munroa squarrosa, Vaseja comata i i druge. Prerije, koje se steru zapadno od Rocky Mountainsa više su suhe, a stepama nalični nastavci dobivaju jedva često do 40 mm. kiše, a preko cieloga ljeta 100 mm., dočim spade relativna vlaga na 50, dapače 40"o- Prerije se uzdižu od iztoka prama zapadu visinama od 400, 600, 900 m., prislanjajući se na planine Rocky Mountainse, dieleći floru atlantsku od pacifičke jasnije, nego da se je medju nje uvalilo more. Jedva, što si stupio pred ogranke spomenute planine, počima uz rieke šuma, u razpuklinama rastu bokori, kržljavi borovi, koji bivaju sve te veći, a u gudurama zagledaš već floru crnogorice. Prodireš li dalje, zagleda oko na sjevernim obroncima šumu, dočim južne zapremaju prerije. Što dalje prodireš u planinu, to je šuma gustija, dok predje s južne strane opet u ogromne prerije. Južne prerije od sjevernih su različne, pokrivene travom, nu pojedine hrpe drveća ipak su se sačuvale. Ima i pojedince stojećih stabala, koja rek bi odavaju, da nekoć ne bijahu osamljena Ova je prerija stvorena valjda požarom, dakle umjetnim načinom. Kako joj je vlaga još i danas velika, odava jedna vrsta maha, koja pokriva i osamljena stabla. Brežuljasti krajevi ove prerije imadu posve drugu vegetaciju, koja pripada meksikanskoj flori. Grmovi su onizki, trnoviti, pripadajući ponajveć komušarkama (Leguminosae) koje se prama jugu i zapadu razviju u stabalca. Tlo pokrivaju mali kaktusi, krasne juke šire se u okolini, a nekoje nježne vrste podavaju kraju osobiti značaj. Ima krajeva močvai´nih u kojima se još uzdižu ugledne hrpe taxodia. Sjeverne prerije bijahu nekoć glasovite ogromnim stadima amerikanskih bivola na koje su putnici mogli pucati iz vla |