DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 369 —


10 cm. duge, 2,5 cm. široke, drvo lošo (specifična težina 38),
ali zato veoma koristno stablo svojim balzamom koj se skuplja
u kori.


U biologijskom pogledu spomena je vrieđna L a r i x am e-
r i c a n a (Oestliche Larche), jer u južnim, vlažnim i močvarnim
krajevima sa prijašnjom smrekom, tujom ili jednom brezom
(Betula papjracea) stvara šume. Podnožje joj pokrivaju mahovi
tresetnjaci, u koje propadaš do koljena. Tu uspieva još Vaccinium
macroparpum i nekoje vrsti Leduma. U takvim krajevima
ne vriedi ovaj ariš puno, drvo mu je mekano, lahko i
slabotrajno, ali vriedi zato kao zaštitno stablo (Scliutzbaum).


U sjevernim krajevima Saveznih država, drvo mu je tvrdo,


specifična mu težina 62, dočim iznosi u vlažnim krajevima
jedva 55.
B) Prerije.
čuli i čitali smo o tim ogromnim prostorinama i ono, što


e istina, ali i ono, što je bajka. Iztičemo da prerije nisu nedogledno
ravnice, s kojima se cjeliva nebo, već prostorine valovite,
tu i tamo dapače brežuljaste. U sjevernim krajevima pokrivaju
ih ogromne trave, koje stvoriše na 2 m. debelu crnicu
u kojoj su pohranjene sve organičke i anorganičke tvari u kojima
buji i raste čudesno kulturno bilje. Kada je ta crnica
suha razpada se u prah, upija vodu naglo, ali je i naglo pušta,
kao u nas crnica na presušenim močvarama. Kada je zemlja
mokra, onda je crna, a kad je suha, pada u oči svojom sivom
bojom.


Izgore li gornji, iztrošeai slojevi, ostavljaju mnogo pepela,
izgarajući poput slaba treseta.


Mnogi misle, da je na prerijama nekoć stajala šuma, no
drugi, obzirom na jedno ičnost tla, ´tvrde, da su se onuda sterala
ogromna jezera, koja su presušila. Sti´učnjak F lei se lima
n n cieni prerije na 100 milijuna acra u kojima leži najveće
bogatstvo Saveznih država.


Svigdje su one plodne i bujne osim u jugo-zapadnih krajevih,
gdje zemlju pokriva slana kora.