DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 366 — ništa uz plotove i živice On je otrovan s toga i ljudima pogibeljan. Rh. typhina u nas poznat kao »Essigbaum« bojadiše se u jesen grimizno, kao i kod nas udomaćeni Ampelopsis quinquefolia , koji u Americi povija trupce, panjeve i stabla. Kad mu lišće pocrveni, izgledaju debla kao usijani stupovi. Osim toga ima u šumama raznih kurika (E v o n y m u s), božikovina {llex), pasjakovina (Rhamnus.) Mršavo i kremenasto tlo zaokupili su razni borovi , od kojih su najznačajniji Pinus rigida, mitis i inops. P. rigid a (Pechkiefer) raste prilično brzo; mlado stabalce označuju tri na 9 cm. duge igle. U 50 godina poraste ovaj bor na 15 m. visoko i bude na 25 cm. debeo. Drvo mu je od slabe ciene, ali vriedi za gorivo i ugljen. Tlo takove borove šume pokrivaju razne borovke, Smilax, Quercus nigra i ilicifolia, od papradi naša preprud ili stelja (Pteridium aquilinum.) U šumama, koje nisu daleko od mora, a u ljeti u njima vlažan, sparan i nesnosan zrak, poraste ovaj bor u 30 godina 7´5 m. visoko mjereći u premjeru 12´5 cm. P. inop s (Jersejkiefer) ima u toku dvie 5 cm. duge iglice, a sjeme mu čini prelaz k sjemenu smreke. Zrele češerike su u ovoga bora crveno-modre, a prve jasno-žute. Na suhim visovima, gdje listnata šuma sve to više propada, ovaj se bor sve to više širi. Zanimivi bor P. p u n g e n s odlikuje se češerikama, koje budu 8—10 cm. duge, a sjede kadkada na jednoj mladici po dvie. Stablo je krošnato, grane rašljaste i pune bodkasta ploda. Na vlažnom tlu porasla je vrsta čempresa Chamaecjparis sphaeroide a (Kugelcvpresse) sa jasenima, jalšama i virginskom borovicom, a gdje je tlo jako vlažno, tamo je ova cipresa samovlastnica, davajući lahko drvo, koje rabi za šindre, privrate, vodeno posudje. D 60 godina ima ovo stablo u premjeru preko 13 cm., za 100 godina 42 cm. U nas je poznata i virgiuska borovica (Juniperus virginiana ; Virginischer Wachholder), jer nam je njezino drvo |