DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 359 — lirast. Prama sjeveru taj čar prekrasnih boja sve to više raste, dočim pada prama jugu. Hrastovi atlanske obale razpadaju se u dva odjela: na biel e i crn e hrastove. U prvih je lišće narovašeno ili krpasto, kora jasna, plodovi dozrievaju iste godine kada stablo cvate, lišće im je (osim Quercus alba) žuto do zagasito (braun). U drugih su krpe lišća izduljene u šiljak, kora im je tamna, žir dozrieva u drugoj godini. Razlikuju se i drvom, u bielih hrastova, koji rastu samo u južnim krajevima, iznosi popriečno specifična težina 89, docim iznosi u južnih crnih hrastova 73. Bieli hrastovi, koji rastu u sjevernim i južnim krajevima iznosi težina 77, kod crnih 70 Bielim hrastovima spadaju: Q. alba, bicolor, obtusiloba, macrocarpa, Prinos, prinoides, lyrata, Michauxii, Durandii, alba X macrocarpa alba X obtusiloba i alba X Prinos; posliednja su tri križan ci. Crnim hrastovima pribrajamo: Q. rubra, coccinea, tinctoria, palustris, nigra, Phellos, imbricaria, heterophylla, falcata. Cataesbei, aquatica, laurifolia, cinerea i križanci imbricata X coccinea, imbricata X rubra, imbricata X palustris i imbricata X nigra. Q. alb a raste u brežuljastim krajevima i uz obale, bojadiše se u jeseni grimizno, a žir joj je razne veličine. Ovo je u Americi najkoristniji hrast, specifična je težina drva 75, a poraste i na 45 m. visoko i dostojanstvene je krošnje. Q. macrocarp a (Grossfruchteiche) dobila je svoje ime od velikih plodova, koji sjede u načešljanoj kapici. Listovi su s poda dlakavi, mlade grane pokrivene plutom kao n. pr. u našega klena (Acer campestre) ili u briesta-plutca (Ulmus suberrosa). Specifična težina drva iznosi 74. U zavjetrinama poraste ovaj hrast do 50 m. visoko. Q. bicolo r (Sumpfweisseiche) nalikuje dugostapkastim žirom našemu lužnjaku, kora mu se za rana lupi; specifična težina drvu kao u prijašnjih. List je s gora zelen, s dola subiel, s toga i »bicolor« (dvobojan). |