DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 357 —


visoke trave i trstika. Drvede takove šume uzdiže se na 1000


m. visoko, u visini od 1500 m. ne staje kestena, šuma postajo
jednoličnija i sieća n. pr. na njemačko sredogorje. Tu, pa do
visine od 1800 m. gospoduje bukva (Fagus ferruginea), crveni
hrast (Qaercus rubra), javor-sladorovac (Acer saccharatum),
žuta breza (Betula lenta) i jedan kesten-madjal (Aesculus rubra.)
U visini od 1800 m. prevlada bukva, prati ju breza, a umješala
se jela i smreka (Picea nigra; Abies Fraseri), dočim dalnju
visinu pokrivaju ova dva četinara, kojima se pridružuje povisoki
Rhododendron maximum i patuljasta jalša (Alnus
viridis), koje ima u našoj domovini n. pr. pod sv. Gerom u
Zumberku.
Južno-atlanska šuma zapremila je morsku obalu i iztočne
obronke Alleghauia. Vrstima je siromašnija; ima 8—10 vrsta
hrastova, medju koje su utrešeni na pjeskovitu tlu borovi (P.
mitis, Taeda, rigida i inops), dočim u vlažnim, močvarnim nizinama
stvara šumu vrsta čempresa, Chamaecjparis sphaeroidea.


U području ogromnih prerija, gdje su zračne promjene
veoma nagle, uspievaju nekoji hrastovi, jaseni i orasi, dočim
uzdignuto tlo na stepama odaje vruće i suho meksikansko podneblje,
koje prija kaktusima, jukama i drugomu bilju meksikanske
flore.


Hladna, sjeverna pola listnate šume ima šest vrsta javorova
i pet vrsta breza. Na pjeskovitu tlu rastu sjeverni borovi,
n vlažnim nizinama Chamaecjparis, Tsuga, virginska borovica,
dapače ima i iglastog drveća. Ovu polu označuje studena zima;
od početka studena do ožujka iznosi popriečna temperatura


— 5" C, usuprot je ljeto vruće. Štetni mrazovi padaju već
koncem rujna, pa ih ima još i sredinom svibnja.
Tko dolazi u Ameriku iz Evrope, taj stupa u područje
sjeverno-atlantske šume, koja pokriva Adirondack-i Catskillgorje,
White Mountain i njegove obronke.


Jer su ovi krajevi naseljeni ponajprije, zato je i nestalo
prašume i cienjenog drva, koje danas zamienjuju topole, vrbe
kesteni.